Povežimo se

Gastro

Grah (Phaseolus vulgaris L.)

Grah je zdrava, ukusna i ljekovita hrana, osobito bijeli. Već ga koristimo preko 6.ooo godina.

Podrijetlo mu je u Andama. Sadrži vrlo malo masnoće, a dosta bjelančevina i nadasve ugljikohidrata. On našem životu daje 50% potreba za fosforom i magnezijem i uz to daje nam vitamin B u kojem se nalazi karoten.

Stručnjaci kažu da jača srce i cirkulaciju i da je nenadoknadiv za probavu, te da štiti kožu od infekcija.

Grah je donedavna bio sirotinjska hrana koje su se mnogi stidjeli javno jesti. Međutim, naftna kriza sedamdesetih je odjedamput, ne znam ni kako ni zašto, učinila da je grahu cijena naglo skočila i od tada se počeo grah drugačije vrednovati. Do tada je samo bio poznati vojnički grah sa makaronima i niški pasulj. Od tada grah je dobio svoje zasluženo mjesto u našoj ishrani.

Ako želite pripremati bilo kako grah znajte da ga morate večer prije otrijebiti i zatopiti u mlaku ili hladnu vodu da prespava i nabubri do ujutro. Poslije toga neće biti graha koji je tvrd ili ne valja. Odlučite se što ćete!

Ako ćete kuhati grah posan petkom onda najprije na ulju popirjajte kapulu i mrkvicu, prethodno stavivši malo češnjaka na vrelo ulje, potom dodajte rajčicu, lovor list i naravno vode koliko vam treba. Kada to sve lijepo prokuha, onda nadodajte nabubreni grah i neka se kuha. Ne smije biti prejaka temperatura, niti smije previše ukuhati voda, bez obzira hoćete li grah na gusto ili na čorbu.

Ako nije petak, sve jednako postupajte, pa onda sa grahom stavljajte bilo kobasice, bilo svinjska rebra, ovčiju sušenu plećku, sitno rezanu pancetu, koljenicu ili slično. Što god stavite niste pogriješili ili ako poštogot od navedenoga pomiješate, opet ste na dobrome putu.

Nikada ne miješajte niujednom slučaju krumpir u grah. Jedan od tolikih razloga je što grah možete i više puta pogrijavati, a krumpir nikada. Ima još i jačih razloga da to ne činite nikada.

Ako ćete biti još inventivniji onda pri kraju kuhanja u ovakav grah možete nadodati različite tjestenine ili malo ranije ostupani ječam, zvani gešlo.

Kuha se uvijek u hladnoj vodi.

Grah na salatu nemojte nikada prekuhati, mora ostati tvrd, što se ono kaže na zubu, da vam se ne raspada prilikom hlađenja. Da bi bio dobar grah na salatu mora imati dovoljno lijepo kosane kapule, a sol, ulje i ocat kao i za sve druge salate. Ako koristite grah iz konzervi obvezno ga malo prokuhajte ako ćete ga pripremiti na salatu. Grah i mahunu nikada ne smijete jesti nasirovo jer imaju dozu otrova koja ispari u vrenju poslije petnaestak minuta.

Kuhani grah na salatu je veoma dobar sa kapulom, ali sa matovilcom-repinclom. Uistinu za mene je to bilo jedno malo otkriće.

Nećete se napiti nikada iza graha. Možda vam jogurt bude dobar za jedan odmor ili samo toliko željena mineralna, a ako ste od graha samo napravili lijepu i ukusnu juhu, onda ćete posve zaboraviti na piće dok ne dođe kakva pratnja ovom jelu.

Grah se uvijek zatopi nekoliko sati ili večer prije u hladnu vodu i obvezno se dodaje mala žlica sode bikarbone. Soda bikarbona pomaže omekšati grah. To će vam više vrijediti ako se sprema grah kao prilog ili gulaš, odnosno ako se grah priprema na gusto. Tada nikakva priprema graha ne zahtijeva više od četrdesetak minuta.

U tom slučaju nagnječite jedan češnjak i stavite ga u vrelo ulje koje ste ulili u posudu u kojoj ćete spremati grah. Ulje može biti miješano ili se običnom sjemenovom ulju nadoda kocke dvije margarina. Kada je češnjak porumenio odstranite ga i stavljajte sitno rezanu kapulu i mrkvu. Ne zaboravite po volji dodati rajčice ili so(k)sa od rajčice. Kada se prilično ujedinilo povrće dodajte začine papra i soli, ulijte dobru čašu bijeloga vina. Kada to lijepo prokuha dodajte grah i pustite da sve to lijepo kuha.

Gustoću i količinu određuju vaši zahtjevi, odnosno prilike: da li će vam grah biti kao zasebno prvo jelo ili kao prilog.

U svakom slučaju uz grah se služi i piće. To je najčešće crno vino. Ne idu preteška vina, ali su tu plavci. Naša Dalmacija je bogata ovom vrstom, ali i hercegovački podrumi gdje se ne odvaja bijelo i crno vino. Takvi imaju odlične plavce.

Čuvanje graha

Ma koliko god graha imali u kući, bilo malo ili naviše, čuvajte ga u jutanim ili papirnim vrećama ili staklenkama. Ovo je posebno važno ne zaboraviti tek kada ste grah pokupili i osušili iz vaše bašče dok još zadiše svježinom: obvezno stavite koje zrno crnoga papra i nekoliko listova lovora. To će grahu dati posebnu aromu pri spravljanju, ali i tako se bolje čuva.

grah 2
grah 4
grah corba1

Sve čorbe od graha imaju svoju dražest I čar...

Fratarski-samostanski grah ima svoje čari kao i vojnički. Nije bogat vitaminima, ali je bogat kalorijama i sastojcima skoro kao i ostupani ječam-gešlo. Češnjak se popirja na vrelom ulju i dodaje se panceta i prešana šunka. Kasnije se može dodati šunkarica i dimljena kobasica ili nešto ddomaće šunke. Sada se to sve pirja u vinu i nešto kasnije soku od rajčice. Kada je sve dobilo ujednačenu boju i osjeća se miris pirjanoga češnjaka i pancete dodaje se grah koji smo prije zatopili u mlaku vodu. Sada nam treba uopbičajena procedura kuhanja do zadnjih petnaest minuta, naime, tada dodajemo tjesteninu koja će se skuhati do kraja i time označiti da je dovoljno kuhano sve da može ići na stol za sustolnike. Domaćin će vidjeti slanost i okus i prema tome se ponašati dodavanjem začina i…
grah fratarski

Dolje niže slijedi još jedan poznati naš specijalitet o graha, a to je grah sa suhom, dimljenom bravetinom i još pomiješano s geršlom. Uistinu je to zimski specijalitet kojega, nažalost, sve manje i manje viđamo na našim stolovima. Jedan razlog je u sve manjem broju ovaca i janjaca za sušenje, ali je, zacijelo, drugi razlog što mnogi ne žele čuti miris suhe janjetine ili bravetine u kuhinji. Naime u samom početku kuhanja je malo neugodan miris, ali kasnije se to sve izmijeni, nešto slično kao i kod gljiva. Onda kada očujete lijepi miris bravećega, suhoma, dimljenoga mesa u grahu i gešlu, znajte da je sve spremno za i na vaš stol.ž

Grah i geršlo s bravetinom (suhim,dimljenim janjećim ili ovčjim mesom)

grah i gerslo

 

Grah salata – kuhani grah da se ne raspada, kosana kapula, ulje sol i balzam ocat

grah salata

 

Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi

Autor knjige: Fra Franjo Mabić

 

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gastro

Zdravo i ukusno: Korjenasto povrće koje ove zime morate imati na svom tanjuru

Počnite dodavati ovo korjenasto povrće u svoja jela i uživajte u prednostima nutritivne i uravnotežene prehrane!

Održavanje zdrave prehrane ključno je za opće zdravlje, a uključivanje korjenastog povrća u vašu prehranu može biti pravi preokret. Ova podzemna čuda nisu samo ukusna, već su i prepuna niza zdravstvenih pogodnosti. Ova povrća bogata hranjivim tvarima nude širok spektar zdravstvenih koristi, od jačanja imuniteta do poticanja zdravlja srca.

1. Mrkve: Za oči i još mnogo toga

Mrkve su poznate po svojoj živopisnoj narančastoj boji i bogate su beta-karotenom, koji tijelo pretvara u vitamin A. “Ovaj esencijalni vitamin podržava zdravlje vida, jača funkciju imuniteta i potiče zdravlje kože,” kaže Bharathi Kumar, nutricionist u bolnici Fortis, Nagarbhavi, Bengaluru. Osim toga, mrkve pružaju dobru količinu vlakana i antioksidansa, što ih čini hranjivim dodatkom vašoj prehrani.

2. Batat: hranjiva snaga

Batat pravo je hranjivo čudo. Sadrži obilne količine vlakana, vitamina A i C, te kalija. Prema riječima nutricionista, ovi složeni ugljikohidrati pomažu u regulaciji razine šećera u krvi, a njihov visok sadržaj antioksidansa može pomoći u smanjenju upala i poboljšanju zdravlja kože. Uključivanje batata u vaša jela dodaje i okus i hranjivu vrijednost.

3. Cikla: Korjenasto povrće za zdravo srce

Kumar objašnjava da je cikla niskokalorična, ali bogata korisnim hranjivim tvarima. Sadrži vlakna, folnu kiselinu, mangan i kalij. Nitrati prisutni u cikli povezani su s poboljšanjem kardiovaskularnog zdravlja i smanjenjem krvnog tlaka. Štoviše, cikla je bogata antioksidansima koji podržavaju funkciju jetre i potencijalno posjeduje protuupalna svojstva. Možete isprobati zdrave recepte s ciklom kako biste je uključili u svoju prehranu.

4. Rotkva: Osvježavajuća i hranjivim tvarima bogata opcija

Svojom hrskavom teksturom i pikantnim okusom, rotkve su osvježavajući dodatak salatama i drugim jelima. Rotkve nisu samo osvježavajući dodatak obrocima, već su i fantastičan izvor antioksidansa, vlakana i vitamina C. “Ove živahne korjenaste biljke povezane su s poboljšanjem probave, zahvaljujući spojevima koji podržavaju proizvodnju probavnih enzima,” kaže Kumar. Osim toga, posjeduju protuupalna svojstva i mogu podržati zdravlje jetre.

5. Repa: Svestrano i bogato korjenasto povrće

Repa ili šalgam je svestrano korjenasto povrće koje nudi brojne zdravstvene koristi. Sadrži vlakna, vitamine C i K, kao i minerale poput kalija i mangana. Niskokalorična i bogata vodom, repa pomaže u održavanju hidratacije. Također, sadrži glukozinolate, spojeve povezane s prevencijom raka.

6. Peršin (pastinak): Korjenasto povrće koje daje slatki preokret u vašim jelima

Izgledom slični mrkvama, ali slađeg okusa i bijele boje, peršuni (pastinaci) pravo su hranjivo čudo. Repa je vrijedan izvor vlakana, vitamina C i folne kiseline, pružajući esencijalne hranjive tvari za podršku zdravoj prehrani. “Peršun također pruža kalij, koji podržava zdravlje srca, te antioksidanse koji potencijalno smanjuju rizik od kroničnih bolesti,” kaže Kumar.






Nastavite čitati

Gastro

U pećnici ili na tavi: Kako ispeći savršene kestene kod kuće

Za razliku od većine orašastih plodova, kesteni sadrže vrlo malo masti, što ih čini zdravijom alternativom za grickanje

Kesteni su odavno simbol jeseni zbog nekoliko razloga, povezanih s prirodom, kulturom i sezonskim običajima. Pečeni kesteni tradicionalno su se pripremali na otvorenim vatri ili na gradskim ulicama, što stvara osjećaj ugode i topline. Kesteni su relativno niskokalorični u usporedbi s drugim orašastim plodovima, što ih čini boljim izborom za užinu umjesto npr. pekare.

Ali, kesteni koji su se prodavali na Zagrebačkim ulicama za 5,10 kn sada se prodaju za toliko eura. Za cijenu jedne mjerice na ulici, na placu možete kupiti kilu, pa čak i više! Slijedite naš vodič kako ispeći kestene kod kuće, i imat ćete fine,tople kestene za grickanje ili za upotrebu u nekim od omiljenih sezonskih recepata.

Evo kako jednostavno očistiti šipak i kojim ga jelima možete dodati

Priprema kestena u pećnici

Pečenje kestena može biti izazovno, ali kad su pravilno pripremljeni, ljuske se lako skidaju. Trik je u tome da unutarnji plod bude temeljito pečen i mekan prije guljenja. Naravno, kestene gulite dok su još vrući iz pećnice.

Što vam je potrebno:

Oštar nožić, daska za rezanje, lim za pečenje s podignutim rubovima (ili posuda za pečenje ili tava koja može u pećnicu) i čista kuhinjska krpa.

  1. Zagrijte pećnicu: Standardna temperatura od 180°C odlična je za pečenje kestena.
  2. Napravite “X”: Koristeći bazu oštrog nožića, napravite vrlo mali rez na dnu ljuske svakog kestena. Zarežite samo do mesa kestena i nastavite rezati prema gore, uz donju polovicu ljuske. Ponovite to kako biste oblikovali “X”. Na taj će način ljuske puknuti dok se kesteni peku, pa će ih biti lakše guliti.
  3. Namočite kestene: Namočite kestene u posudi s vodom 30 minuta; to će pomoći da se ne isuše tijekom pečenja.
  4. Pecite: Posložite kestene u ravnomjernom sloju na lim za pečenje s rubovima. Pecite ih oko 35 minuta, ili dok ljuske ne popucaju i unutarnji plod ne bude izložen.
  5. Guljenje: Kesteni se najlakše gule dok su još vrući, pa uzmite čistu kuhinjsku krpu i pomoću nje otvorite ljuske. Odbacite svaku ljusku i tanke papirnate kožice koje su pričvršćene za plodove.

Kako ispeći kestene u tavi

Što vam je potrebno:

Tava s debelim dnom (najbolje od lijevanog željeza), oštar nožić, daska za rezanje, čista kuhinjska krpa

Upute:

  1. Priprema kestena: Svaki kesten zarežite u obliku “X” na ravnom dijelu ljuske. Ovaj rez će pomoći ljuski da pukne tijekom pečenja i olakšati guljenje.
  2. Zagrijavanje tave: Stavite tavu na srednju vatru i pustite je da se dobro zagrije. Debelo dno pomaže da se kesteni ravnomjerno ispeku.
  3. Pečenje kestena: Stavite kestene u tavu, u jednom sloju, s izrezanim dijelom prema gore. Povremeno protresite tavu kako bi se kesteni ravnomjerno ispekli. Pokrijte tavu poklopcem ili aluminijskom folijom kako bi toplina ostala u tavi.
  4. Vrijeme pečenja: Pecite kestene 15–20 minuta, povremeno ih miješajući ili tresući tavu. Kada ljuske počnu pucati i meso omekša, kesteni su gotovi.
  5. Guljenje: Kad su kesteni gotovi, zamotajte ih u čistu kuhinjsku krpu na nekoliko minuta kako bi omekšali i zadržali toplinu. Zatim ih ogulite dok su još topli, jer će se ljuske lakše skinuti.

Ovako pripremljeni kesteni su topli, ukusni i savršeni za uživanje tijekom hladnih dana!

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice