Povežimo se

Gastro

Paprika i papričice (capsicum annuum)

U Europu ju je donio Columbo sa svojih putovanja i nastanio ju je u Španjolskoj. Odatle je brzo našla cijeli svijet.

U nas su je posebno zavoljeli Mađari i napravili svojevrstan kult. To je za njih nacionalno jelo i od toga su nazivi gulaš-paprikaš, kao i u Turskoj. Kažu da postoji preko 7.000 vrsta paprika. Možda je nama najpoznatiji jedan uzorak koji zovemo feferon, ali, kažu, i najkorisniji i zdraviji. (O njemu u slijedećem broju.) Naši misionari iz Konga su nam donosili i danas donose njihov poznati chilli papričice, ljuće od meksičkih. Uistinu su đavolji ljute. Feferon je među njima ministrant. Kažu da nije samo u probavnim organima nego kao i češnjak on obiđe i sav krvotok, tako da je on dobar i za krvotok.

Paprika je korisno jelo u našoj svagdanjoj kuhinji. Osim kao salata sa rajčicom i kapulom koristi se u začinima kao i rajčica. Obilato se pirja i stavlja kao baza sa patlidžanom i rajčicom i kapulom u prženo povrće – sataraš ili prženo povrće na roštilju. Puni se sa nadjevom mljevenog mesa, riže, začina, kapule i češnjaka i kuha, odnosno, peče kao punjena paprika ili u narodu rečeno dolma. Pravi se kao kisela salata sa kupusom koji se izriba, mrkvom, solju i paprom ili na bilo koji od sličnih načina, kao glasovita turšija u bačvama.

Posebno mjesto u kuhinji od davnina u našim samostanima ima pečena paprika. Oprana i očišćena paprika se stavi na podmazanu posudu u pećnicu i tako se osoljena peče dobar sat. Kasnije se dodaje rezani ili stučeni češnjak i tako se servira kao prilog uz odreske ili pečena mesa, a možda je najbolje uz mljeveni odrezak ili hladna predjela.. Kažu da je nije dobro puno kuhati jer izgubi puno važnih sastojaka. Ja sam je probao na roštilju i nikada više nisam odustao. Uz kapulu tu je uvijek i svježa paprika na žicama. Probajte jer to je danas i u modi.

Paprika je uistinu važna jer je, ne samo niskokalorična jer ima oko 96% vode, već je i bogata karotenom, posebice ona žuta, te flavonoidima i askorbinskom kiselinom. Kod veoma ljutih paprika važno je odstraniti unutarnje tetive i sjemenke, odmah su mnogo manje ljute, ali i manje C vitamina.

Naravno da se malo umaka pravi u kojima neće biti ove ljute papričice. Kombinira se sa octom, uljem, solju, češnjakom, ruzmarinom, lovorom, komoračem, origanom, metvicom, vrijeskom, bosiljkom i tolikim drugim začinskim i aromatskim biljem u kuhinji.

Pučka medicina je odavno koristila ljute paprike – chillie za liječenje angine pektoris(?), ali i za želučane tegobe ili ispiranje zagorjeloga grla, međutim je i neizostavna kao vanjski privojak kod reumatskim i lumbago oboljenja.

Chilli se može uzgajati i kao kućno cvijeće ili povrće i tada nije jednogodišnjak, već može i više vremena služiti u kući kao svježi začin ili kao lijek.

 

Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi

Autor knjige: Fra Franjo Mabić

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gastro

Zdravo i ukusno: Korjenasto povrće koje ove zime morate imati na svom tanjuru

Počnite dodavati ovo korjenasto povrće u svoja jela i uživajte u prednostima nutritivne i uravnotežene prehrane!

Održavanje zdrave prehrane ključno je za opće zdravlje, a uključivanje korjenastog povrća u vašu prehranu može biti pravi preokret. Ova podzemna čuda nisu samo ukusna, već su i prepuna niza zdravstvenih pogodnosti. Ova povrća bogata hranjivim tvarima nude širok spektar zdravstvenih koristi, od jačanja imuniteta do poticanja zdravlja srca.

1. Mrkve: Za oči i još mnogo toga

Mrkve su poznate po svojoj živopisnoj narančastoj boji i bogate su beta-karotenom, koji tijelo pretvara u vitamin A. “Ovaj esencijalni vitamin podržava zdravlje vida, jača funkciju imuniteta i potiče zdravlje kože,” kaže Bharathi Kumar, nutricionist u bolnici Fortis, Nagarbhavi, Bengaluru. Osim toga, mrkve pružaju dobru količinu vlakana i antioksidansa, što ih čini hranjivim dodatkom vašoj prehrani.

2. Batat: hranjiva snaga

Batat pravo je hranjivo čudo. Sadrži obilne količine vlakana, vitamina A i C, te kalija. Prema riječima nutricionista, ovi složeni ugljikohidrati pomažu u regulaciji razine šećera u krvi, a njihov visok sadržaj antioksidansa može pomoći u smanjenju upala i poboljšanju zdravlja kože. Uključivanje batata u vaša jela dodaje i okus i hranjivu vrijednost.

3. Cikla: Korjenasto povrće za zdravo srce

Kumar objašnjava da je cikla niskokalorična, ali bogata korisnim hranjivim tvarima. Sadrži vlakna, folnu kiselinu, mangan i kalij. Nitrati prisutni u cikli povezani su s poboljšanjem kardiovaskularnog zdravlja i smanjenjem krvnog tlaka. Štoviše, cikla je bogata antioksidansima koji podržavaju funkciju jetre i potencijalno posjeduje protuupalna svojstva. Možete isprobati zdrave recepte s ciklom kako biste je uključili u svoju prehranu.

4. Rotkva: Osvježavajuća i hranjivim tvarima bogata opcija

Svojom hrskavom teksturom i pikantnim okusom, rotkve su osvježavajući dodatak salatama i drugim jelima. Rotkve nisu samo osvježavajući dodatak obrocima, već su i fantastičan izvor antioksidansa, vlakana i vitamina C. “Ove živahne korjenaste biljke povezane su s poboljšanjem probave, zahvaljujući spojevima koji podržavaju proizvodnju probavnih enzima,” kaže Kumar. Osim toga, posjeduju protuupalna svojstva i mogu podržati zdravlje jetre.

5. Repa: Svestrano i bogato korjenasto povrće

Repa ili šalgam je svestrano korjenasto povrće koje nudi brojne zdravstvene koristi. Sadrži vlakna, vitamine C i K, kao i minerale poput kalija i mangana. Niskokalorična i bogata vodom, repa pomaže u održavanju hidratacije. Također, sadrži glukozinolate, spojeve povezane s prevencijom raka.

6. Peršin (pastinak): Korjenasto povrće koje daje slatki preokret u vašim jelima

Izgledom slični mrkvama, ali slađeg okusa i bijele boje, peršuni (pastinaci) pravo su hranjivo čudo. Repa je vrijedan izvor vlakana, vitamina C i folne kiseline, pružajući esencijalne hranjive tvari za podršku zdravoj prehrani. “Peršun također pruža kalij, koji podržava zdravlje srca, te antioksidanse koji potencijalno smanjuju rizik od kroničnih bolesti,” kaže Kumar.






Nastavite čitati

Gastro

U pećnici ili na tavi: Kako ispeći savršene kestene kod kuće

Za razliku od većine orašastih plodova, kesteni sadrže vrlo malo masti, što ih čini zdravijom alternativom za grickanje

Kesteni su odavno simbol jeseni zbog nekoliko razloga, povezanih s prirodom, kulturom i sezonskim običajima. Pečeni kesteni tradicionalno su se pripremali na otvorenim vatri ili na gradskim ulicama, što stvara osjećaj ugode i topline. Kesteni su relativno niskokalorični u usporedbi s drugim orašastim plodovima, što ih čini boljim izborom za užinu umjesto npr. pekare.

Ali, kesteni koji su se prodavali na Zagrebačkim ulicama za 5,10 kn sada se prodaju za toliko eura. Za cijenu jedne mjerice na ulici, na placu možete kupiti kilu, pa čak i više! Slijedite naš vodič kako ispeći kestene kod kuće, i imat ćete fine,tople kestene za grickanje ili za upotrebu u nekim od omiljenih sezonskih recepata.

Evo kako jednostavno očistiti šipak i kojim ga jelima možete dodati

Priprema kestena u pećnici

Pečenje kestena može biti izazovno, ali kad su pravilno pripremljeni, ljuske se lako skidaju. Trik je u tome da unutarnji plod bude temeljito pečen i mekan prije guljenja. Naravno, kestene gulite dok su još vrući iz pećnice.

Što vam je potrebno:

Oštar nožić, daska za rezanje, lim za pečenje s podignutim rubovima (ili posuda za pečenje ili tava koja može u pećnicu) i čista kuhinjska krpa.

  1. Zagrijte pećnicu: Standardna temperatura od 180°C odlična je za pečenje kestena.
  2. Napravite “X”: Koristeći bazu oštrog nožića, napravite vrlo mali rez na dnu ljuske svakog kestena. Zarežite samo do mesa kestena i nastavite rezati prema gore, uz donju polovicu ljuske. Ponovite to kako biste oblikovali “X”. Na taj će način ljuske puknuti dok se kesteni peku, pa će ih biti lakše guliti.
  3. Namočite kestene: Namočite kestene u posudi s vodom 30 minuta; to će pomoći da se ne isuše tijekom pečenja.
  4. Pecite: Posložite kestene u ravnomjernom sloju na lim za pečenje s rubovima. Pecite ih oko 35 minuta, ili dok ljuske ne popucaju i unutarnji plod ne bude izložen.
  5. Guljenje: Kesteni se najlakše gule dok su još vrući, pa uzmite čistu kuhinjsku krpu i pomoću nje otvorite ljuske. Odbacite svaku ljusku i tanke papirnate kožice koje su pričvršćene za plodove.

Kako ispeći kestene u tavi

Što vam je potrebno:

Tava s debelim dnom (najbolje od lijevanog željeza), oštar nožić, daska za rezanje, čista kuhinjska krpa

Upute:

  1. Priprema kestena: Svaki kesten zarežite u obliku “X” na ravnom dijelu ljuske. Ovaj rez će pomoći ljuski da pukne tijekom pečenja i olakšati guljenje.
  2. Zagrijavanje tave: Stavite tavu na srednju vatru i pustite je da se dobro zagrije. Debelo dno pomaže da se kesteni ravnomjerno ispeku.
  3. Pečenje kestena: Stavite kestene u tavu, u jednom sloju, s izrezanim dijelom prema gore. Povremeno protresite tavu kako bi se kesteni ravnomjerno ispekli. Pokrijte tavu poklopcem ili aluminijskom folijom kako bi toplina ostala u tavi.
  4. Vrijeme pečenja: Pecite kestene 15–20 minuta, povremeno ih miješajući ili tresući tavu. Kada ljuske počnu pucati i meso omekša, kesteni su gotovi.
  5. Guljenje: Kad su kesteni gotovi, zamotajte ih u čistu kuhinjsku krpu na nekoliko minuta kako bi omekšali i zadržali toplinu. Zatim ih ogulite dok su još topli, jer će se ljuske lakše skinuti.

Ovako pripremljeni kesteni su topli, ukusni i savršeni za uživanje tijekom hladnih dana!

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice