Povežimo se

Arhitektura

Tinel – kuća za odmor ovjenčana svjetskim nagradama

Osim privatnosti, poželjno je da kuća za odmor ima i izvrstan pogled. A ova kuća koja osvaja svjetske nagrade ima sve!

tinel-arhitektura-uklopljenost-u-okolis-domnakvadrat

Kuća za odmor definitivno je ovog ljeta bila odabir mnogih turista upravo zato što su se u njima mogli izolirati od cijelog svijeta. Možda privatnost i je bila prvi izbor, ali kad tome dodate i prekrasan pogled, onda definitivno imate osjećaj da ste u današnjim izazovnim vremenima dobili na lutriji.

tinel-kuca-za-odmor-arhitektura-domnakvadrat
Foto: Marko Mihaljević

Sigurni smo da su se tako osjećali i posjetitelji kuće za odmor Tinel na otoku Korčuli. Veći dio otoka karakteriziraju lijepi krajolici s bogatom vegetacijom te sačuvanim osjećajem divljine i prirodnosti. Upravo se u takvom krajoliku, na rubu malog naselja, našla parcela čija strmina omogućuje široke vizure na Pelješki kanal.

Kuća za odmor s pogledom na Pelješki kanal

pogled-na-peljeski-kanal-tinel-kuca-za-odmor-domnakvadrat
Foto: Marko Mihaljević

Kad su u studiju SODAA dobili zadatak da na toj parceli projektiraju kuću za odmor, pitali su se – kako na izrazito strmom i uskom terenu ostvariti bogate prostorne odnose unutarnjeg i vanjskog prostora za suvremeno korištenje, a pritom primijeniti i izvorne vrijednosti lokalne graditeljske baštine poput jednostavnosti, funkcionalnosti i ljudskog mjerila?

tinel-dnevni-boravak-kuca-za-odmor-domnakvadrat
Foto: Marko Mihaljević

„Strme i uske parcele relativno male površine i sjeverne padine uvjetovale su u velikoj mjeri projektantska rješenja kako bi se ostvarili što ugodniji ambijenti za boravak i u cjelosti iskoristio potencijal lokacije“, objašnjava autor projekta Vedran Jukić. Čitava parcela je promišljana kao cjelovita građevina koja se sastoji od niza prostora specifičnih karaktera i različitih razina intimnosti i otvorenosti.

Oblikovane su kuće za odmor čiji dnevni prostori izlaze iz padine i poput periskopa hvataju vizure, noćni prostori koji su većim dijelom ukopani, te oni servisni koji su u potpunosti pod zemljom. Svi krovovi se koriste kao aktivni elementi za boravak na otvorenom. I otuda vjerojatno naziv tinel koji se u mediteranskim dijelovima Hrvatske koristi kao naziv za prostoriju u koju se primaju gosti, bilo da je riječ o blagovaonici, dnevnom prostoru ili nekom vanjskom prostoru te namjene.

tinel-kuca-za-odmor-bazen-na-krovu-arhitektura-domnakvadrat
Foto: Marko Mihaljević

Mediteransko bilje kao dio arhitekture

Pogodna lokalna klima omogućuje izrazito bujan rast mediteranskog bilja koje je korišteno kao ravnopravan oblikovni element u cijelom obuhvatu kako bi se ostvarila što bolja integracija arhitekture i okoliša.

tinel-pogled-na-peljeski-kanal-kuca-za-odmor-domnakvadrat
Foto: Marko Mihaljević

U svakom slučaju izvrsno arhitektonsko rješenje za koje je kuća za odmor Tinel dobila nekoliko svjetskih nagarada – posljednja u nizu je nagrada German Design Awards 2020. koju je Njemačko vijeće za dizajn dodijelilo Tinelu u kategoriji izvrsne arhitekture.

tinel-arhitektura-uklopljenost-u-okolis-domnakvadrat
Foto: Marko Mihaljević

Lokacija: Tri Žala, Korčula

Autor: Vedran Jukić

Autorska suradnja: Maša Medoš

Projektni tim: Mihaela Goluža, Jure Čudina

Površina lokacije: 600 m²

Bruto površina: 480 m²

Nagrade i priznanja:

  • German Design Award 2020 u kategoriji izvrsne arhitekture – pobjednik
  • nagrada BIG SEE Architectural Award 2019 – pobjednik (rezidencijalna arhitektura)
  • S.ARCH Conceptual Design Award 2016 – finalist užeg izbora
  • Leonardo 2015. Award – 2. nagrada u kategoriji projekata obiteljskih kuća  Minsk
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitektura

5 inspirativnih Instagram profila za ljubitelje arhitekture

Ovi Instagram profilu natjerat će vas da se zaljubite u arhitekturu – ako već niste!

U današnjem dinamičnom svijetu, naši prostori oblikuju naše raspoloženje i iskustva, što čini dizajn prostora koji nas okružuje važnijim nego ikad. Na Instagramu nas očekuje čitav svemir estetskih čuda. Nema sumnje da je ova vizualna platforma idealna za ljubitelje arhitekture i dizajna, s mnoštvom prekrasnih fotografija, skica i rendera koji se svakodnevno objavljuju uz inspirativne ideje.

Postoji gotovo previše fantastičnih profila za nabrojati, ali smo izdvojili 5 profila koje morate pratiti ako ste ikada objavu označili hashtagom #architecture.

Arhitektica Helena Alfirević Arbutina: Priča o inspiraciji, strasti i najljepšoj kući u Hrvatskoj

1. Zaha Hadid Architects

Jedna od, ako ne i najpoznatija arhitektonska tvrtka na svijetu, Zaha Hadid Architects ima preko 1,4 milijuna pratitelja na Instagramu. Njihov profil je zadivljujuća kombinacija fotografija, objava i videoisječaka (uključujući video u kojem Pharrell Williams izražava svoju ljubav prema legendarnoj arhitektici).

2. Architecture huntrer

Profilom @architecture_hunter upravlja brazilska arhitektica i urbanistica Amanda Ferber, a na njemu se objavljuju pažljivo odabrane fotografije neke od najljepših arhitektura svijeta. S više od 3,1 milijuna pratitelja, ovaj profil zaista inspirira i vrijedi ga pratiti, čak i ako vas arhitektura i dizajn zanimaju samo površno.


3. Snøhetta

Ovaj norveški studio bavi se arhitekturom, dizajnom krajolika, produkt dizajnom i grafičkim dizajnom, što njihov Instagram profil čini raznolikim. Na njemu se jednako često prikazuju grafike i proizvodi kao i zgrade i strukture. Studio je poznat po stvaranju dijaloga sa svojih 622 000 pratitelja, označavajući fotografije hashtagom #MySnohetta.


4. Architecture competitions

S više od 200 000 pratitelja, Instagram je idealna vizualna platforma za prikaz nevjerojatnih radova pobjednika i finalista Buildnerovih arhitektonskih natječaja. Objave kombiniraju planove i konceptualne crteže s impresivnim renderima koji zasigurno zaslužuju pokoji dvostruki tap.

5. Architizer

Architizer je još jedan Instagram profil kojeg prate više od 1,6 milijuna ljudi. Fokusira na arhitekturu i dizajn, povezan s poznatom platformom Architizer, koja promovira inovativne arhitektonske projekte i profesionalce. Na ovom profilu naći ćete zapanjujuće slike modernih i inovativnih zgrada diljem svijeta, kao i istaknute projekte koji slave kreativnost i funkcionalnost u arhitekturi.

Kuća Nodi proglašena je najuspješnijim ostvaranjem stambene arhitekture u Hrvatskoj

Nastavite čitati

Arhitekti i arhitektonski projekti

Arhitektica Helena Alfirević Arbutina: Priča o inspiraciji, strasti i najljepšoj kući u Hrvatskoj

Otkriva kako je tekao njen put od uređivanja vlakova do nagrade za najljepšu kuću u Hrvatskoj

Dr. sc. Helena Alfirević Arbutina, dipl. ing. arh., već je u osnovnoj školi znala da želi biti arhitektica. Kako je tekao njen put od uređivanja vlakova do nagrade za najljepšu kuću u Hrvatskoj, ispričala je našoj urednici. 

Helena, zašto ste izabrali arhitekturu?

U 5. razredu osnovne smo imali na satu likovnog kojeg sam uvijek jako voljela, kao i matematiku, imali smo jednu monografiju o Zagrebu i trebali smo odabrati jednu neku sliku, panoramu Zagreba koju ćemo nacrtat. Ja sam odabrala od Vitića kockicu koja me jako oduševila sa svojim proporcijama, ispred nje su bili nekakvi prekrasni makovi i nacrtala sam tu sliku.

I stalno sam zapravo doživljavala arhitekturu oko sebe, fascinirala me zgrada Vatroslava Lisinskog, koncertna dvorana, znači ta kockica što sam rekla, općenito, zgrade po Vukovarskoj. Vidjela sam da to puno više doživljavam od svojih prijatelja i tad sam već rekla da želim studirat arhitekturu. 

I nakon fakulteta, koji su bili prvi projekti koje ste radili?

To je isto bilo vrlo zanimljivo jer sam uvijek maštala da ću radit nekakve grandiozne projekte, naravno, kao i svi arhitekti, još kao dijete sam se čak urbanistički htjela pozabavit ovim naseljem Brezovica, koji nema puno sadržaja i onda dalje s arhitekturom i onda me zapalo zapravo prvo zaposlenje kao pripravnika u tvornici željezničkih vozila Gredelj na razvijanju interijera vagona koje tad uopće nije imalo tu disciplinu unutar tvornice riješenu. To mi je s jedne strane bio izazov da pokrenem nešto novo, a s druge strane sam se pitala pa ipak se neću bavit, kao pravom arhitekturom. Međutim, našla sam puno zadovoljenja u tom radu jer baš ono, sve sam pokrenula iz temelja, poslije sam oformila i tim. 

Kad sam se godinama bavila tim uređenjem vagona, ja sam paralelno zapravo honorarno radila za neke druge projektantske kuće, arhitekte kao vanjski suradnik, jer sam htjela imat doticaj sa strukom i sa druge strane sam htjela čim prije doći do ovlaštenja, što sam i uspjela. 

Kad sam rodila sina, tad se pokazalo da je zapravo teško bit na tri kolosijeka, odgovoran na svom redovnom poslu, bit vanjski suradnik i super mama i onda sam vidjela da ću morat napravit nekakve odabire. Kako sam kontinuirano radila sa osječkom tvrtkom kao vanjski suradnik još od 2000.-te, onda su mi stalno nudili da prijeđem kod njih i na kraju sam se, krajem 2008 i odlučila na taj potez. Tamo sam baš radila big scale projekte, shopping centre, tvornice, višestambene zgrade.   U to vrijeme sam bila i glavni projektant na IKEA-i. 

Nakon tog super iskustva, na tako jednom velikom projektu sam zapravo shvatila da mene ipak najviše privlači projektirat obiteljske kuće, da je to ono što me nekako iskonski pokrenulo u cijelu tu priču. 

I evo, od 2013. uspješno funkcioniram, tako da, bavim se uglavnom projektiranjem obiteljskih kuća, manjih nekakvih hotela, uglavnom turističkih tih stancija, uređenjem interijera, a po potrebi za te nekakve veće projekte sam i dalje na raspolaganju bivšoj tvrtki. 

Jel bi rekli s obzirom na cijeli taj put i zaista bogato iskustvo, da je projektiranje obiteljskih kuća ispunjenje vaših snova?

Zapravo, da. Jer svaki posao ima neke svoje izazove, ali vjerujte mi da na kraju, mislim sa 50 posto svojih klijenata ostvarim baš ono dobar prijateljski odnos. 

A kakav je vaš osjećaj kad uđete u tu kuću koju ste napravili?

Na kraju, kad je sama kuća gotova i kad usele u nju, nema mi boljeg feedbacka nego kad vidimo koliko su zapravo zadovoljni životom u toj kući i uvijek me pozovu na neku večeru, čak prespavat i tako da to baš bude lijepo iskustvo. 

Bilo je situacija kao recimo sa tom kućom O4 gdje je stvarno sve bilo po projektu i to je bilo ono, wow, to je to i baš sam prezadovoljna i onako, vidite da ste ostavili neki trag, konkretno na toj kući jer dan danas ju obilaze studenti arhitekture u svom studijskom putovanju kao dobar referentni primjer. 

A nažalost, bilo je i primjera gdje se ta arhitektura jer nas opet ne štiti  dovoljno kao struku ni komora ni ministarstvo, na neki način izvitoperila. 

Kuća koju obilaze studenti arhitekture je kuća koja je svojedobno bila proglašena za najljepšu kuću, čime je bila inspirirana?

Kuća O4 u Osijeku je bila zapravo inspirirana sa tri oraha koja su bila na parceli, već su bili velika stabla, ja sam gledala kako bi ih sačuvala.

Sami investitori su isto voljeli te orahe i tu nekakvu poveznicu, tako da sam napravila tlocrt da se ti orasi zapravo sačuvaju, u procesu gradnje su se oni razboljeli pa su investitori bili spremni angažirat stručnjake koji su injektirali, liječili ta stabla i oni dan danas super egzistiraju. Kasnije smo taj motiv primijenili i na samoj fasadi, sa trespa pločama sa uzrocima od oraha i u kući smo u interijeru u kuhinji iskombinirali da opet ima kombinaciju bijele boje i oraha, dakle da nije pretamno i da se to nekako dobro uklopi. I same stepenice koje vode na galeriju, koje je vrlo bitan element te kuće jer gleda na prekrasnu Dravu, su isto tako obloge od oraha napravljene na stubama. 

Osim tog projekta, koje bi projekte izdvojili da su vam nekako ostali kao najdraži ili na koje ste najponosniji? 

Jako volim sad jedan projekt koji bi se tek trebao počet ovog radit u Osijeku, to je isto jedna rekonstrukcija kuće u Osijeku, sad ispadne baš spominjem osječke primjere.

Radim sad jednu rekonstrukciju, isto dobivena je građevinska dozvola u Zagrebu na Zelenjaku, dosta sam ponosna i na tu kuću i tu su jako bili osviješteni investitori, dobro je kad vam dopuste da ih malo educirate, ali ipak trebaju i oni sami ući u cijeli proces sa određenim nivo sviješću da bi to mogli prihvatit. Dobila sam ove godine Big See Award, nagrada je bila uručena u Ljubljani, to su bile tri vile u Ražnju kod Rogoznice. 

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice