Povežimo se

Arhitektura

Inovativni arhitekti jačaju svijest o kvaliteti stanovanja

4Uha zaista slučaju što im klijenti govore

Svjedoci smo gradnje koja ne poznaje pravila, koja ne vrednuje hortikulturu već betonažu. I baš zbog pretjerane gradnje bez zelenila, jača svijest da je o važnosti kvalitete stanovanja. Nju u svojim projektima njeguju inovativni arhitekti 4uHa.

Stambeni objekti, poslovni objekti, javni objekti, interijeri. Sve to već 10 godina uspješno rade arhitekti 4uHa.

Slušaju s četiri uha

‘4uHa je u osnovi kratica za urbanizam, hortikultura, arhitektura,  a broj četiri je adresa na kojoj je registrirana firma, kućni broj, ali što je znakovito kod 4uHa jest da nam klijenti često govore da ih slušamo s četiri uha’, kaže Mislav Bašić, vlasnik i glavni projektant.

4uga-dom-na-kvadrat

U timu od 20-ak ljudi, isprepliće se mladost i iskustvo, kreativnost i inženjerska preciznost, duhovitost i ozbiljnost. Prepoznatljivi su po tome što u njihovim projektima ne prevladava jedan stil.

‘Svaki projekt je rezultat želja investitora, mogućnosti koje pruža sam prostor, čestica, prostorni planovi i mi smo ti koji sve to spoje i daju dio  sebe, i dosta imamo tu slobode pa svatko od nas zaista na svakom projektu može dio nekakvih naših želja, stilova ostvarit’, kaže Martina Kinkela, projektantica/voditeljica tima u 4uHa.

Posao se raširio

Na početku su se profilirali u uređenju interijera, ali onda su išli prema sve većim mjerilima pa sada rade i projekte poslovnih zgrada. Kada uzmu projekt, odrade arhitektonski dio, interijere i eksterijere – od početka do kraja. U posljednje vrijeme projektiraju sve više objekata na hrvatskim otocima.

‘Jako puno energije dajemo baš tome da se svaka čestica koja je namijenjena turizmu oplemeni što više moguće. Investitori koji nam dolaze su to prepoznali i žele napravit nešto drugačije. Shvatili su da neće svaka kuća koja je kopirana iz jedne čestice na drugu prodavat turizam na onaj način na koji bi to nešto što je posebno’, dodaje Martina.

‘I samo nam nemojte reći da se nešto ne može, jer ćemo upravo to napraviti”, krilatica je koja najbolje opisuje ove inovativne arhitekte.

Negativne početne prognoze

‘To je na neki način moto firme. Firma je baš stvorena na stvarima za koje su nam rekli, u tome nećeš uspjeti. Konkretno, digitalno oglašavanje za arhitekte su 4uHa prvo pokrenula u Hrvatskoj i od 100 mišljenja, pogotovo iz struke, su nam rekli, 99 mišljenja je bilo to ti neće uspjet, zašto to radiš, zašto bacaš novce u marketing, to se tako ne radi’, kaže Mislav.

4uha-dom-na-kvadrat

4uHa gledaju izvan kutije i baš zato su im posebno dragi projekti kakve još nisu radili i za koje smatraju da su iznad njihovih trenutnih mogućnosti.

‘Svim snagama se bacimo na istraživanje, svim silama skupljamo informacije sa svih strana. I posebno ćemo bit fokusirani na nešto što je novo i poseban će nam izazov bit’, dodaje.

Poslovni model za budućnost

Tako je bilo i s projektom Rudeš housing. Investitor iz Nizozemske zbog pandemije nije mogao sudjelovati u projektu pa su 4uHa preuzela i marketing i prodaju stanova krajnjim kupcima.

‘Jako jako interesantna priča, jako zanimljiv poslovni model za neku budućnost i nama posebno drag projekt’, naglašava.

4uha-dom-na-kvadrat

‘Cijela procedura je bila toliko specifična i predstavlja naš način rada, taj individualni pristup. Ali i taj opušteni pristup gdje zapravo možemo improvizirati, dati neke nove ideje u procesu i tako smo došli do rezultata gdje su svi stanari zapravo u kontaktu s nama bili, s nama zapravo prilagođavali sebi stanove od rane faze i naravno vrhunski investitori koji nisu slijedili svaki bruto kvadrat koji se prodaje nego kvalitetu života i kvalitetu stanovanja budućih stanara’, kaže Ivan Zloušić, projektant/voditelj tima

Upravo je briga za druge i slušanje drugih,tajna uspjeha ovog tima.

4uha-dom-na-kvadrat

‘Kad je tim sastavljen od ljudi koji su bolji od, i pametniji sposobniji od samog voditelja tima, samog vlasnika ureda, onda je taj tim predodređen za rast. Najčešće okupljam ljude oko sebe koje vidim da su u nekim segmentima bolji od mene’, kaže Mislav.

Vrhunski posao- vrhunska zabava

Vrhunski posao se može napraviti samo uz dobru zabavu, znači ako se nećemo dobro zabavit, ako se nećemo dobro opustiti, onda tim neće biti uspješan i posao neće biti dobro napravljen.

Bilo da projektiraju obiteljske kuće, luksuzne stanove, ordinacije, barove, hotele ili zgrade, 4uHa uvijek će prvo dobro saslušati i čuti želje investitora. Kreativnim procesom i predanim radom pretvorit će ih u originalne projekte koji će se isticati u masi.

Arhitektura

5 inspirativnih Instagram profila za ljubitelje arhitekture

Ovi Instagram profilu natjerat će vas da se zaljubite u arhitekturu – ako već niste!

U današnjem dinamičnom svijetu, naši prostori oblikuju naše raspoloženje i iskustva, što čini dizajn prostora koji nas okružuje važnijim nego ikad. Na Instagramu nas očekuje čitav svemir estetskih čuda. Nema sumnje da je ova vizualna platforma idealna za ljubitelje arhitekture i dizajna, s mnoštvom prekrasnih fotografija, skica i rendera koji se svakodnevno objavljuju uz inspirativne ideje.

Postoji gotovo previše fantastičnih profila za nabrojati, ali smo izdvojili 5 profila koje morate pratiti ako ste ikada objavu označili hashtagom #architecture.

Arhitektica Helena Alfirević Arbutina: Priča o inspiraciji, strasti i najljepšoj kući u Hrvatskoj

1. Zaha Hadid Architects

Jedna od, ako ne i najpoznatija arhitektonska tvrtka na svijetu, Zaha Hadid Architects ima preko 1,4 milijuna pratitelja na Instagramu. Njihov profil je zadivljujuća kombinacija fotografija, objava i videoisječaka (uključujući video u kojem Pharrell Williams izražava svoju ljubav prema legendarnoj arhitektici).

2. Architecture huntrer

Profilom @architecture_hunter upravlja brazilska arhitektica i urbanistica Amanda Ferber, a na njemu se objavljuju pažljivo odabrane fotografije neke od najljepših arhitektura svijeta. S više od 3,1 milijuna pratitelja, ovaj profil zaista inspirira i vrijedi ga pratiti, čak i ako vas arhitektura i dizajn zanimaju samo površno.


3. Snøhetta

Ovaj norveški studio bavi se arhitekturom, dizajnom krajolika, produkt dizajnom i grafičkim dizajnom, što njihov Instagram profil čini raznolikim. Na njemu se jednako često prikazuju grafike i proizvodi kao i zgrade i strukture. Studio je poznat po stvaranju dijaloga sa svojih 622 000 pratitelja, označavajući fotografije hashtagom #MySnohetta.


4. Architecture competitions

S više od 200 000 pratitelja, Instagram je idealna vizualna platforma za prikaz nevjerojatnih radova pobjednika i finalista Buildnerovih arhitektonskih natječaja. Objave kombiniraju planove i konceptualne crteže s impresivnim renderima koji zasigurno zaslužuju pokoji dvostruki tap.

5. Architizer

Architizer je još jedan Instagram profil kojeg prate više od 1,6 milijuna ljudi. Fokusira na arhitekturu i dizajn, povezan s poznatom platformom Architizer, koja promovira inovativne arhitektonske projekte i profesionalce. Na ovom profilu naći ćete zapanjujuće slike modernih i inovativnih zgrada diljem svijeta, kao i istaknute projekte koji slave kreativnost i funkcionalnost u arhitekturi.

Kuća Nodi proglašena je najuspješnijim ostvaranjem stambene arhitekture u Hrvatskoj

Nastavite čitati

Arhitekti i arhitektonski projekti

Arhitektica Helena Alfirević Arbutina: Priča o inspiraciji, strasti i najljepšoj kući u Hrvatskoj

Otkriva kako je tekao njen put od uređivanja vlakova do nagrade za najljepšu kuću u Hrvatskoj

Dr. sc. Helena Alfirević Arbutina, dipl. ing. arh., već je u osnovnoj školi znala da želi biti arhitektica. Kako je tekao njen put od uređivanja vlakova do nagrade za najljepšu kuću u Hrvatskoj, ispričala je našoj urednici. 

Helena, zašto ste izabrali arhitekturu?

U 5. razredu osnovne smo imali na satu likovnog kojeg sam uvijek jako voljela, kao i matematiku, imali smo jednu monografiju o Zagrebu i trebali smo odabrati jednu neku sliku, panoramu Zagreba koju ćemo nacrtat. Ja sam odabrala od Vitića kockicu koja me jako oduševila sa svojim proporcijama, ispred nje su bili nekakvi prekrasni makovi i nacrtala sam tu sliku.

I stalno sam zapravo doživljavala arhitekturu oko sebe, fascinirala me zgrada Vatroslava Lisinskog, koncertna dvorana, znači ta kockica što sam rekla, općenito, zgrade po Vukovarskoj. Vidjela sam da to puno više doživljavam od svojih prijatelja i tad sam već rekla da želim studirat arhitekturu. 

I nakon fakulteta, koji su bili prvi projekti koje ste radili?

To je isto bilo vrlo zanimljivo jer sam uvijek maštala da ću radit nekakve grandiozne projekte, naravno, kao i svi arhitekti, još kao dijete sam se čak urbanistički htjela pozabavit ovim naseljem Brezovica, koji nema puno sadržaja i onda dalje s arhitekturom i onda me zapalo zapravo prvo zaposlenje kao pripravnika u tvornici željezničkih vozila Gredelj na razvijanju interijera vagona koje tad uopće nije imalo tu disciplinu unutar tvornice riješenu. To mi je s jedne strane bio izazov da pokrenem nešto novo, a s druge strane sam se pitala pa ipak se neću bavit, kao pravom arhitekturom. Međutim, našla sam puno zadovoljenja u tom radu jer baš ono, sve sam pokrenula iz temelja, poslije sam oformila i tim. 

Kad sam se godinama bavila tim uređenjem vagona, ja sam paralelno zapravo honorarno radila za neke druge projektantske kuće, arhitekte kao vanjski suradnik, jer sam htjela imat doticaj sa strukom i sa druge strane sam htjela čim prije doći do ovlaštenja, što sam i uspjela. 

Kad sam rodila sina, tad se pokazalo da je zapravo teško bit na tri kolosijeka, odgovoran na svom redovnom poslu, bit vanjski suradnik i super mama i onda sam vidjela da ću morat napravit nekakve odabire. Kako sam kontinuirano radila sa osječkom tvrtkom kao vanjski suradnik još od 2000.-te, onda su mi stalno nudili da prijeđem kod njih i na kraju sam se, krajem 2008 i odlučila na taj potez. Tamo sam baš radila big scale projekte, shopping centre, tvornice, višestambene zgrade.   U to vrijeme sam bila i glavni projektant na IKEA-i. 

Nakon tog super iskustva, na tako jednom velikom projektu sam zapravo shvatila da mene ipak najviše privlači projektirat obiteljske kuće, da je to ono što me nekako iskonski pokrenulo u cijelu tu priču. 

I evo, od 2013. uspješno funkcioniram, tako da, bavim se uglavnom projektiranjem obiteljskih kuća, manjih nekakvih hotela, uglavnom turističkih tih stancija, uređenjem interijera, a po potrebi za te nekakve veće projekte sam i dalje na raspolaganju bivšoj tvrtki. 

Jel bi rekli s obzirom na cijeli taj put i zaista bogato iskustvo, da je projektiranje obiteljskih kuća ispunjenje vaših snova?

Zapravo, da. Jer svaki posao ima neke svoje izazove, ali vjerujte mi da na kraju, mislim sa 50 posto svojih klijenata ostvarim baš ono dobar prijateljski odnos. 

A kakav je vaš osjećaj kad uđete u tu kuću koju ste napravili?

Na kraju, kad je sama kuća gotova i kad usele u nju, nema mi boljeg feedbacka nego kad vidimo koliko su zapravo zadovoljni životom u toj kući i uvijek me pozovu na neku večeru, čak prespavat i tako da to baš bude lijepo iskustvo. 

Bilo je situacija kao recimo sa tom kućom O4 gdje je stvarno sve bilo po projektu i to je bilo ono, wow, to je to i baš sam prezadovoljna i onako, vidite da ste ostavili neki trag, konkretno na toj kući jer dan danas ju obilaze studenti arhitekture u svom studijskom putovanju kao dobar referentni primjer. 

A nažalost, bilo je i primjera gdje se ta arhitektura jer nas opet ne štiti  dovoljno kao struku ni komora ni ministarstvo, na neki način izvitoperila. 

Kuća koju obilaze studenti arhitekture je kuća koja je svojedobno bila proglašena za najljepšu kuću, čime je bila inspirirana?

Kuća O4 u Osijeku je bila zapravo inspirirana sa tri oraha koja su bila na parceli, već su bili velika stabla, ja sam gledala kako bi ih sačuvala.

Sami investitori su isto voljeli te orahe i tu nekakvu poveznicu, tako da sam napravila tlocrt da se ti orasi zapravo sačuvaju, u procesu gradnje su se oni razboljeli pa su investitori bili spremni angažirat stručnjake koji su injektirali, liječili ta stabla i oni dan danas super egzistiraju. Kasnije smo taj motiv primijenili i na samoj fasadi, sa trespa pločama sa uzrocima od oraha i u kući smo u interijeru u kuhinji iskombinirali da opet ima kombinaciju bijele boje i oraha, dakle da nije pretamno i da se to nekako dobro uklopi. I same stepenice koje vode na galeriju, koje je vrlo bitan element te kuće jer gleda na prekrasnu Dravu, su isto tako obloge od oraha napravljene na stubama. 

Osim tog projekta, koje bi projekte izdvojili da su vam nekako ostali kao najdraži ili na koje ste najponosniji? 

Jako volim sad jedan projekt koji bi se tek trebao počet ovog radit u Osijeku, to je isto jedna rekonstrukcija kuće u Osijeku, sad ispadne baš spominjem osječke primjere.

Radim sad jednu rekonstrukciju, isto dobivena je građevinska dozvola u Zagrebu na Zelenjaku, dosta sam ponosna i na tu kuću i tu su jako bili osviješteni investitori, dobro je kad vam dopuste da ih malo educirate, ali ipak trebaju i oni sami ući u cijeli proces sa određenim nivo sviješću da bi to mogli prihvatit. Dobila sam ove godine Big See Award, nagrada je bila uručena u Ljubljani, to su bile tri vile u Ražnju kod Rogoznice. 

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice