Bilje
10 najboljih vrsta drveća za izradu bonsaia
Ovaj stil vrtlarstva započeo je u Kini prije više od 2000 godina i proširio se u Japan u 12. stoljeću. Sada je cijenjen u cijelom svijetu.
Bonsai je intrigantan i kreativan hobi. Na najjednostavnijoj razini, bonsai je mala biljka koja raste u plitkom spremniku, ali za one koji stvaraju bonsai biljke, primjerci su umjetnička djela koja se često stvaraju da oblikuju tradicionalne oblike.
Ako se odlučite sami napraviti bonsai, obratite pažnju na odabir drveta. Pri odabiru drveta za bonsai prvi kriterij je veličina listova. Ako imamo manji list na svom bonsai materijalu dobit će se bolja iluzija veličine, a drugi kriterij je otpornost na rezidbu. Želimo da vrsta na kojoj radimo jako dobro reagira na rezidbu i pušta mnogo izboja što nam u biti onda omogućava i olakšava proces izgradnje tog bonsai drveta, objasnio je stručnjak za bonsai Toni Adžić.
Vrste drveća za izradu bonsaia
Gotovo svako višegodišnje drvo ili grm s drvenastim stabljikama koji daje prave grane može se uzgojiti kao bonsai drvo. Međutim, neke su vrste prikladnije za uzgoj kao bonsai od drugih. Neke su vrste bonsai drveća popularnije zbog estetskih razloga (kao što je malo lišće ili kvrgava kora), dok su druge popularne jer su poznate po tome što se ne održavaju i otporne su kada se uzgajaju kao minijature.
Ovo su uobičajene vrste bonsai drveća:
1 Bor (Pinus spp.)
Borovi su popularni kao bonsai jer su otporni i mogu se dresirati. Zapravo, borovi se mogu oblikovati u gotovo svaki poznati bonsai stil. Borove karakteriziraju iglice koje se pojavljuju u snopovima od dvije do pet i kora koja postaje ljuskava ili se ljušti kako stari. Vrste koje su osobito dobre za bonsai uključuju japanski crni bor (Pinus thunbergii), planinski bor (P. mugo), obični bor (P. sylvestris) i japanski bijeli bor (P. parviflora).
- Svjetlost: puno sunca
- Zalijevanje: zalijevajte kada tlo izgleda suho
- Varijante boja: iglice se kreću od svijetlozelene preko plavkastozelene do tamnozelene (ovisno o vrsti)
2 Japanski javor (Acer palmatum)
Japanski javori su listopadna drveća poznata po crveno-bordo ili zelenom lišću koje u jesen postaje jarko crveno, narančasto ili žuto. Kora mladih japanskih javorova obično je zelena ili crvenkasta, a starenjem postaje siva ili sivkastosmeđa.
Upozorenje za ljubitelje bonsaija koji nemaju puno vremena posvetiti se zanatu – japanski javor zahtijeva puno vode, posebno tijekom sezone rasta. Ovisno o temperaturi, može im biti potrebno svakodnevno zalijevanje, čak i nekoliko puta dnevno.
- Svjetlo: sunčano, djelomično sunčano
- Voda: zahtijeva često zalijevanje (svakodnevno ili više)
- Varijante boja: neke sorte imaju crveno ili žuto lišće od proljeća do jeseni, dok su druge crvenkaste u proljeće, postaju zelene ljeti, a zatim se transformiraju u briljantno crvene, žute ili narančaste u jesen
3 Japanska trešnja u cvatu (Prunus serrulata)
Tradicionalno se vjeruje da stabla trešnje označavaju prijateljstvo, a sorte poput japanske cvjetajuće trešnje također čine prekrasna bonsai stabla. Ova ukrasna, listopadna stabla nisu samo prekrasna, već ih je lako dresirati jer su njihove grane i debla savitljivi i lako ih je oblikovati.
Iako se bonsai trešnje mogu uzgajati u zatvorenom prostoru, mogu patiti od nedostatka svjetla i najbolje rastu kada se uzgajaju na otvorenom u ljetnim mjesecima.
- Svjetlost: puno sunca
- Voda: održavajte tlo stalno vlažnim
- Varijante boja: lišće je zeleno ili brončano; cvijeće može biti različitih nijansi bijele ili ružičaste
4 Cedar (Cedrus spp.)
Hrapava kora stabala cedra učinila ih je popularnim izborom među bonsai entuzijastima. Cedrovi su zimzeleni četinjači koji rastu kratke iglice duž svojih grana, pružajući priliku za vrlo dramatične bonsai stilove. Na stranu impresivna drama, cedrovi nisu idealni za početnike. Bonsai stabla cedra zahtijevaju posebnu njegu i stručnost kako bi pravilno rasla kao bonsai i najprikladnija su za iskusne uzgajivače.
Postoje četiri vrste cedra koje se često uzgajaju kao bonsai: libanonski cedar (Cedrus libania), ciparski cedar (Cedrus brevifolia), himalajski cedar (Cedrus deodara) i atlaski cedar (Cedrus atlantica).
- Svjetlost: izravno sunce
- Voda: pustite tlo da se djelomično osuši između dva zalijevanja
- Varijacije boja: tamno zelene iglice
5 Ginseng Fikus (Ficus microcarpa)
Ginseng ficus je tropska vrsta bonsai drveća. Međutim, smatra se izvrsnom vrstom za početnike ljubitelje bonsaija jer je vrlo izdržljivo i lako oprašta. Ova širokolisna zimzelena stabla karakteriziraju zračni korijeni jedinstvenog izgleda i tamnozeleno lišće ovalnog oblika.
Ginseng ficus čini bonsai stablo koje nije potrebno održavati i ne zahtijeva toliko svjetla kao druge popularne vrste bonsaija. Dobro raste u zatvorenom prostoru kao sobna biljka budući da uspijeva u toplim klimama i jakom, neizravnom svjetlu.
- Svjetlo: jarko, neizravno svjetlo
- Voda: održavajte tlo vlažnim
- Varijante boja: sjajno zeleno lišće i svijetlosmeđa kora
6 Plačuća smokva (Ficus benjamina)
Prekrasna krošnja nalik kišobranu žalosne smokve čini je popularnim izborom za bonsai. Njegovo uvrnuto površinsko korijenje još je jedna primamljiva značajka koja dobro pristaje oblikovanju bonsaija.
Osim što izgleda, Ficus benjamina je izdržljivo i otporno drvo što ga čini savršenim za bonsai trening. Dobro se prilagođava uzgoju u zatvorenom prostoru i često se uzgaja kao sobna biljka tijekom cijele godine.
- Svjetlo: djelomično sunce
- Voda: zalijevajte često
- Varijante boja: sjajno zeleno lišće i svijetlosmeđa kora
7 Patuljasti žad (Portulacaria afra)
Patuljasti žad je polu-zimzeleni grm mekog drveta koji čini izvrsno bonsai drvo za početnike. Patuljasti žad izgleda vrlo slično uobičajenoj sorti žada (Crassula ovata), međutim, manje lišće patuljastog žada čini ga poželjnijim izborom za uzgoj bonsaija.
Patuljasto bonsai drveće od žada dobro raste u zatvorenom prostoru, ali mu je potrebna izravna sunčeva svjetlost veći dio dana. Također se mogu uspješno uzgajati vani, ali ne podnose niske temperature.
- Svjetlo: izravno svjetlo
- Voda: zalijevajte rijetko
- Varijante boja: tamnozeleno sočno lišće, svijetlosmeđe grane
8 Nar (Punica granatum)
Debela, kvrgava kora i upečatljivi plodonosni cvjetovi stabla nara učinili su ga popularnom vrstom bonsai drveta. Njegov prirodno kvrgav, starinski izgled savršen je za bonsai estetiku.
Stabla bonsaija od nara mogu se uzgajati na otvorenom tijekom cijele godine u toplim klimama ili dio godine u zatvorenom prostoru. Treba ih zaštititi od niskih temperatura i mraza.
- Svjetlo: jarko izravno svjetlo
- Voda: zalijevajte redovito
- Varijante boja: sjajno zeleno lišće; cvjetovi s narančasto-crvenim cvjetovima koji daju jestive plodove
9 Patuljasti šimšir (Buxus spp.)
Patuljasti šimšir je popularno grmlje, a također je dobar izbor za bonsai biljke jer dobro reagira na orezivanje.
Jedna vrsta patuljastog šimšira, malolisni šimšir (Buxus microphylla), poznat i kao ‘Kingsville Dwarf’, naraste 12 do 18 inča visoko, savršeno za bonsai i minijaturne vrtove. Harlandov šimšir (Buxus harlandii) još je jedan dobar grm za bonsai, ali može narasti malo više, na 2 do 3 stope ako se ne orezuje. Još jedna vrsta patuljastog šimšira je korejski (Buxus sinica var. insularis) s visinom od 2 stope.
- Svjetlo: puno sunca do djelomične sjene
- Voda: donekle otporna na sušu; neka se malo osuši između dva zalijevanja
- Varijante boja: mali, zaobljeni, sjajni ili kožasti zeleni listovi i beznačajni zeleni ili žuti cvjetovi
10 Azaleja (Rhododendron spp.)
Azaleje su cvjetni grmovi, ali neke minijaturne verzije, koje se obično nazivaju “stakleničke azaleje”, namijenjene su sobnim biljkama. Patuljaste sorte mogu narasti samo 3 stope u visinu.
Jedna posebna azaleja, Satsuki ili južnoindijska azaleja (Rhododendron indicum), idealna je za bonsai, ali se također smatra isključivo biljkom koja cvjeta na otvorenom. Bez obrezivanja može narasti nekoliko stopa u visinu, ali s obrezivanjem je lijepa stopa ili tako visoka s ružičastim proljetnim cvjetovima.
- Svjetlo: puno sunca do djelomične sjene; šarena nijansa
- Voda: često zalijevanje
- Varijante boja: bijeli, ružičasti, crveni, narančasti i cvjetovi breskve
Bilje
Ovo su biljke koje uvijek trebate unijeti u kuću prije mraza i zime
Ovo je 6 biljaka koji će preživjeti zimu unutra, a sljedeće godine ponovno cvjetati vani
Razmišljate o tome da svoj dom pretvorite u biljnu oazu samo kako biste svoje vanjske zelene prijatelje zadržali još jednu sezonu. Na kraju krajeva, obasipali ste ih ljubavlju (i vodom) i ponosno ih promatrali kako cvjetaju. Ne treba ni reći, teško je prepustiti ih zimi.
Dobra vijest je da stručnjaci za biljke kažu da je realno unijeti vanjske biljke u kuću tijekom zime, ali morate biti izbirljivi oko toga koje ćete unijeti. Jednogodišnje biljke su genetski programirane da cvjetaju i umiru u jednoj rastnoj sezoni, kaže Julia Omelchenko, stručnjakinja za botaniku u Plantumu, aplikaciji koja identificira biljke, kamenje i druge objekte iz prirode. “Ako unesete jednogodišnju biljku za zimu, ona će završiti cvjetanje, proizvesti sjeme, a zatim umrijeti, završavajući svoj životni ciklus.”
Drugim riječima, to je uzaludan poduhvat, a isto vrijedi i za dvogodišnje biljke, kaže Eric Preston, majstor vrtlar i krajolik u TeachMe.To, edukativnoj web stranici. “Dvoglodišnje biljke cvjetaju do dva puta ili dvije godine, a zatim umiru. To je to.”
Umjesto toga, trebate se usmjeriti na višegodišnje biljke osjetljive na mraz. No, trebate uzeti u obzir i nekoliko drugih faktora prije nego što unesete sve svoje biljke u dnevnu sobu. Ovdje su najbolji savjeti i preporuke stručnjaka o tome koje biljke unijeti i kako se najbolje brinuti o njima.
Kako zaštititi cvijeće od hladnoće i mraza: Pripremite se na vrijeme!
1. Začini
Najlakše biljke za unos su začinske biljke, kaže Preston. To uključuje bosiljak, ružmarin, vlasac i mentu. Ako su vaši začini već u saksijama, možete unijeti cijelu saksiju. Ako nisu, pobrinite se da ih presadite u saksiju dovoljno veliku da primi korijenov sustav i dodatnu zemlju, kaže Eide.
Savjeti za transport: Kada unosite začine, izbjegavajte da ih previše tresete ili padnu, savjetuje Preston.
Upute za njegu: Većina začina treba dosta svjetla, idealno prozor okrenut prema jugu ili zapadu s punim sunčevim svjetlom. Ako to nije moguće, možda ćete morati osigurati dodatnu rasvjetu za biljke, kaže Eide. Što se tiče zalijevanja, najbolje je to raditi svaka tri do četiri dana ili kada je gornja trećina zemlje suha.
2. Paprati: biljke koje trebate unijeti u kuću kada temperature padnu
Tropske biljke poput hibiskusa i paprati trebaju toplinu i vlagu da bi uspijevale, pa obično dobro rastu unutra, kaže Leitner.
Savjeti za transport: Iako nema posebnih uputa za premještanje paprati, Leitner kaže da uvijek orezuje biljke i obnavlja tlo prije nego ih unese unutra.
Upute za njegu: Budući da paprati vole vlagu, razmislite o korištenju ovlaživača u prostoriji, kaže Leitner, i ne zaboravite smanjiti raspored zalijevanja. “Biljke prirodno trebaju manje hidratacije kada su unutra,” kaže ona.
3. Begonije, Geranije i Koleus
Jednogodišnje biljke poput begonija, geranija i koleusa obično dobro uspijevaju unutra, kaže Donna Leitner, osnivačica i CEO Gardenuity-a, online trgovine koja vas povezuje s najboljim biljkama za vaše uzgojno okruženje.
Savjeti za transport: “Pazite da ih postepeno prilagodite unutarnjim uvjetima kako biste izbjegli šok,” kaže Leitner. Na primjer, možete početi unositi biljke na nekoliko sati, a zatim svakim danom povećavati vrijeme provedeno unutra. Također ih stavite na sunčana mjesta kako biste im oponašali vanjski okoliš, savjetuje Leitner.
Upute za njegu: Provjerite ima li štetnika (poput skale, paukovih grinja i lisnih uši), tretirajte bilo kakve infestacije, a zatim postavite biljke blizu prozora kako bi nastavile zdravo rasti. Također ih držite podalje od direktnih izvora topline i osigurajte dobru ventilaciju. Za gomoljaste begonije, nakon prve zime trebate iskopati lukovice, ukloniti izbojke i staviti ih na papir na suho, toplo mjesto, kaže Omelchenko. Kada se osuše, pohranite ih u papirnatu vrećicu ili kutiju u garaži ili podrumu.
4. Citrusna stabla u teglama su biljke koje trebate unijeti u kuću za iduću godinu
Citrusna stabla u teglama, poput limuna, limete i naranče, vrlo su osjetljiva na niske temperature. Mraz može oštetiti plodove i cvjetove, pa čak ubiti cijelo drvo, kaže Omelchenko. Donošenje u unutrašnjost pomoći će im da održavaju zdravi rast.
Savjeti za transport: Provjerite citrusna stabla na štetnike i tretirajte bilo kakve infekcije prije nego ih unesete unutra. Ako je vaše drvo prilično veliko, koristite kolica ili tanjur s kotačićima za siguran transport.
Upute za njegu: Ova stabla trebaju 8 do 12 sati izravne sunčeve svjetlosti dnevno, kaže Omelchenko, i potrebno im je toplo mjesto (temperatura između 18-22°C tijekom dana i malo hladnije noću). Zalijevati ih trebate samo kad je gornji sloj zemlje suh.
5. Kaktusi i sukulenti
Ove su biljke poznate po tome što preživljavaju u teškim uvjetima, ali imaju jednu slabost: mraz. Unošenjem u zatvoreni prostor omogućit ćete im da uđu u period mirovanja sve dok temperature ponovno ne porastu.
Savjeti za transport: Budite oprezni da ne oštetite stabljike i bodlje kaktusa, i koristite debele rukavice ili posebne alate, poput pinceta, kad rukujete bodljikavim vrstama kako biste zaštitili ruke, kaže Omelchenko. Također, provjerite ima li na kaktusima i sukulentima štetnika poput insekata ljuskaša ili brašnastih ušiju prije nego ih unesete unutra.
Upute za njegu: Ovim biljkama treba puno sunčeve svjetlosti, stoga ih je najbolje postaviti na prozor okrenut prema jugu, gdje mogu dobiti nekoliko sati izravnog sunca dnevno. Tijekom zime ove biljke ulaze u stanje mirovanja i zahtijevaju vrlo malo zalijevanja. Ostavite da se tlo osuši za dvije trećine, ili čak potpuno, između zalijevanja. Pazite: prekomjerno zalijevanje može uzrokovati truljenje korijena, što je najčešći problem kod sukulenata, posebno zimi. “Ove biljke puno bolje podnose isušivanje nego višak vlage,” kaže Omelchenko.
6. Kana ljiljan
Ako se smatrate iskusnijim vrtlarom, unos vaših kana ljiljana za sezonu je opcija, ali će možda zahtijevati malo više posla. Ako to ne učinite, niske temperature uništit će korijenov sustav ovih cvjetova, što znači da se neće vratiti sljedeće sezone.
Savjeti za transport: Nakon prvog mraza, odrežite stabljike, ostavljajući otprilike jedan centimetar iznad zemlje. Zatim pažljivo iskopajte korijene i uklonite višak zemlje bez pranja. Ostavite biljke na suhom, hladnom i dobro prozračenom mjestu nekoliko dana prije skladištenja, kaže Omelchenko. (I pazite da ih ne izlažete propuhu.)
Upute za njegu: Postavite korijene u kartonske kutije, pazeći da se ne dodiruju, i ispunite posude suhim vermikulitom, tresetom ili pijeskom kako biste spriječili isušivanje biljaka. Povremeno pregledajte korijene i odbacite one koji su istrulili. “Neke kane možda neće preživjeti zimu,” kaže Omelchenko, “ali kad mrazevi završe, možete presaditi preživjele korijene van.”
Bilje
5 sobnih biljaka koje će unijeti predivne mirise u vaš dom
Oplemenite miris svog prostora uz pomoć ovih mirisnih sobnih biljaka koje unose svježinu i ugodnu aromu u svaki kutak doma
Mnogo je stvari koje ljudi s lijepo mirisnim dnevnim boravcima redovito rade, uključujući dodavanje mirisne svijeće, često čišćenje tepiha i osiguravanje dobre ventilacije. Zadivljujuće je kako dobro (i dugo) pamtimo predivne mirise koje smo osjetili u nečijem domu.
No, nema ničeg boljeg od ulaska u prostoriju u kojoj se osjeti suptilan, prirodan miris sobnih biljaka. Ovih 5 sobnih biljaka unijeti će predivne mirise u vaš dom.
Važno je napomenuti da miris sobnih biljaka obično dolazi iz njihovih cvjetova, a većina neće cvjetati tijekom cijele godine, pružajući miris samo sezonski. Kako bi sigurno cvjetale, zahtijevaju toplo, svijetlo i sunčano mjesto u vašem dnevnom boravku, stoga je važno uzeti u obzir uvjete i položaj prilikom odabira najbolje biljke za vaš prostor.
1. Citrusi u loncima unose predivne mirise u vaš dom
Ako imaju dovoljno sunca i topline, citrusi u loncima mogu uspijevati u zatvorenom prostoru i pružaju lagan miris naranče ili limuna kad cvjetaju.
Imaju bogato, sjajno zeleno lišće, a kad cvjetaju ili daju plodove, predstavljaju predivan botanički ukras za dnevni boravak.
2. Jasmin
Jasmin je poznat po svom bogatom, cvjetnom mirisu, a ovaj miris možete uživati i u zatvorenom prostoru. I Jasminum officinale – poznat kao obični jasmin – i Jasminum sambac mogu se uzgajati u zatvorenom prostoru te se često koriste i u biljnom čaju. Jasminum polyanthum, poznat kao ružičasti jasmin, također može uspijevati kao sobna biljka. Bilo koji od ovih biljaka sigurno će unijeti predivne mirise u vaš dom.
3. Gardenija
Ikoničan miris cvjetova gardenije inspirirao je bezbrojne parfeme i mirise za dom. “Gardenije su poznate po tome da zahtijevaju mnogo pažnje, kako u zatvorenom, tako i na otvorenom,” kaže Mercer. “Njihova potreba za visokom vlagom i toplim temperaturama daje im reputaciju ‘dive’, ali raskošni cvjetovi vrijede tog truda.”
4. Matičnjak
„Ovo je biljka koja zahtijeva vrlo malo održavanja za uzgoj u zatvorenom,” kaže Thomas Rutter, vrtlar i urednik sadržaja za Homes & Gardens.
„Sve što mu treba je sunčana prozorska daska, dobro drenirano tlo i lonac s rupama za odvodnju. Pazite da ne zalijevate matičnjak previše, jer ne podnosi dobro vlažnost. Jednostavno ga zalijevajte umjereno kako ne biste natopili zemlju.”
Začinsko bilje koje se najlakše uzgaja u zatvorenom prostoru
Smjestite ga blizu ulaza kako biste ga lagano dotakli pri ulasku u dnevni boravak i tako oslobodili njegov ugodan citrusni miris. Također možete ubrati nekoliko listova i potopiti ih u plitku zdjelu tople vode kako bi se njegov miris proširio prostorijom.
5. Mirisne pelargonije unijeti će predivne mirise u vaš dom
Pelargonije se najčešće sade vani u cvjetne gredice, ali također vrlo dobro uspijevaju i u posudama te se mogu uspješno uzgajati kao sobne biljke. Možete uklanjati ocvale cvjetove kako biste potaknuli dodatno cvjetanje tijekom sezone.
Uistinu je posebno kada se osjeti svjež, botanički miris lišća pelargonija – ili geranija. Meni najviše asocira na svjež miris limuna, ali listovi također mogu ispuštati i miris ruže. Često se koriste kao prirodni sastojak u kremama za ruke i sapunima, a njihov osvježavajući miris može transformirati prostoriju.