Na današnji dan prije točno deset godina, 21. kolovoza 2014. otvorena je robna kuća IKEA Zagreb. Od tada, posjetilo ju je skoro 18 milijuna posjetitelja, dok je ukupni promet tvrtke IKEA Hrvatska dostigao više od 1 milijardu eura (bez PDV-a) – prve godine iznosio je nešto više od 70 milijuna, u poslovnoj godini 2023. (01. rujna 2022. – 31. kolovoza 2023.) oko 150 milijuna, dok se i za poslovnu godinu 2024., koja upravo ide svom kraju, očekuje značajni rast.

Ovakvi rezultati ne bi bili mogući da IKEA nije nastojala biti dostupna svojim kupcima i klijentima širom Hrvatske. Upravo stoga je između 2017. do 2020. otvoreno šest IKEA dostavnih centara – Rijeka, Split, Osijek, Dubrovnik, Zadar i Pula (po redu otvaranja), a 2021. otvoren je i IKEA Studio za planiranje u Splitu, prvi u regiji IKEA Jugoistočna Europa (Hrvatska, Rumunjska, Slovenija, Srbija, Ukrajina).

Velik je trud uložen i u pokretanje internetske trgovine, pa kupci svoje omiljene IKEA proizvode od 2016. godine mogu naručiti i platiti on-line. Danas taj kanal čini više od trećine ukupnog IKEA prometa u Hrvatskoj – i jedan je od najvećih udjela u IKEA svijetu koji čine 473 robne kuće u 63 države.

„Plan za prvu godinu IKEA poslovanja u Hrvatskoj bio je ostvariti prihod od 60 milijuna eura i imati oko 300 zaposlenih. Danas, dok slavimo deset predivnih godina na ovom tržištu, gotovo smo utrostručili prodaju, ali i broj djelatnika. Naši planovi time su postali stvarnost. IKEA vizija – stvaranje boljeg svakodnevnog života za što više ljudi, bilo kada i bilo gdje – čini nas onim što danas jesmo – dobrim i pouzdanim partnerom za opremanje doma”, rekla je Davorka Pazanin, odnedavno direktorica tržišta IKEA Hrvatska.

Tijekom prvog desetljeća, OFTAST tanjuri i zdjelice bili su među najomiljenijim proizvodima kupaca iz Hrvatske, pa ih je prodano čak 4,9 milijuna u raznim veličinama. Prodano je i 185.000 komada BILLY biblioteka, koje su već godinama jedan od ikoničkih IKEA proizvoda, i koje bi – poredane u nizu – tvorile biblioteku dugu 114 kilometara, dovoljno dugu da se povežu Zagreb i Maribor. Uz to, 400.000 prodanih LACK stolića svih dimenzija poslagani jedan na drugoga tvorili bi planinu visine od 164 kilometra, 18 puta višu od Mount Everesta.
Prednosti IKEA Family kluba vjernosti danas koristi čak 470.000 građana Hrvatske, koji su u njega učlanjeni.

„Znamo da bolji dom znači i bolji život, i trudimo ga se omogućiti ne samo našim kupcima, već i našim djelatnicima, bez kojih IKEA ne bi mogla biti ono što danas jest, a uvijek nastojimo pomoći i lokalnoj zajednici“, dodala je Davorka Pazanin.

Ravnopravnost, različitost i inkluzija važne su odrednice IKEA poslovanja i dio vrijednosti ove tvrtke. Koliko se o tome vodila briga, govori i to što je IKEA Hrvatska više puta, prema neovisnom istraživanju portala Moj Posao, birana za jednog od tri najbolja poslodavca među velikim tvrtkama.

IKEA Hrvatska bila je i predvodnik u tehnološkim rješenjima pa je, pored implementacije automatskog sustava za prikupljanje narudžbi, IKEA Zagreb i jedna od prvih robnih kuća koje već dvije godine koriste dronove za kontrolu stanja zaliha.

Svih ovih godina IKEA je nastojala biti i dobar susjed – donacijama i volonterskim angažmanom svojih djelatnika uključila se u pomoć stanovnicima poplavljenih područja, kao i onima ugroženima potresima i njihovim posljedicama. Upravo su, u suradnji s UNICEF Hrvatska, u tijeku realizacije donacija za KBC Zagreb te Županijsku bolnicu Čakovec, kako bi se pomoglo ukupnoj dobrobiti djece koja se liječe u ovim institucijama. Istodobno, u tijeku je i donacija Udruzi Krijesnica, koja pomaže obiteljima s djecom s malignim bolestima.

Na svečanosti Hrvatski savjet za zelenu gradnju i HUPFAS dodijelili su godišnje nagrade za
zelenu gradnju i održivo izgrađeni okoliš. Nagrade su izraz priznanja osobama, ustanovama i
projektima koji su značajno doprinijeli unapređenju kvalitete gradnje i života u zgradama kao i
održivom gospodarstvu u protekloj godini.

„Mi i kroz ove nagrade želimo naglasiti važnost održive gradnje u postizanju klimatskih ciljeva i u borbi protiv klimatskih promjena. Dekarbonizaciju zgrada nećemo postići ako ne uključimo sve dionike, od svih sudionika u građevinskom sektoru, obrazovnog sektora, industrije, vlasti na svim razina, investitore, nevladine udruge, mlade – jer to je iznimno kompleksan i dugotrajan proces, ali je ciljeve u konačnici moguće postići. Upravo su ove nagrade naš doprinos tom cilju, jer svaki kvalitetan projekt i napor je važan i može biti inspiracija drugima. Zato još jednom zahvaljujem svim dobitnicima i vjerujem da će potaknuti mnoge da učine naše zgrade i naš okoliš boljim za život,“istaknula je Vlasta Zanki, predsjednica stručnog povjerenstva čestitajući svim dobitnicima.

„Zahvaljujemo svima koji su se prijavili i onima koji su ove godine nagrađeni te tako dali doprinos boljoj kulturi života i razvoju našeg društva. Mi kao udruga koja okuplja proizvođače građevinskih materijala za toplinsku izolaciju zgrada dokazujmo da je uloga industrije u ovom procesu dekarbonizacije bitna i da imamo potrebne tehnologije i rješenja ali i stručnost koja je potrebna za kreiranje politika koje moraju biti podloga za kvalitetne promjene u zgradarstvu“, istaknuo je Igor Kemenović, predsjednik HUPFAS-a.

Stručno povjerenstvo je dodijelilo nagrade u ovih 6 kategorija:

Građevinom godine – novogradnja proglašen je Hotel Materra, koji se prekrasno uklapa u prirodni okoliš slavonskih polja, a interijer hotela reflektira predanost prirodi i zemlji. Inspiriran je prirodnom i kulturnom baštinom Osječko-baranjske županije, koristeći prirodne materijale karakteristične za slavonsko podneblje. Hotel je primjer održivosti s brojnim ekološkim značajkama, a hotel je zahvaljujući obnovljivim izvorima energije gotovo samoodrživ. Nagradu je preuzela Nina Dumančić, glavni direktorica, investitora ŽITO grupe a uručio ju je prof.dr.sc. Bojan Baletić, dekan Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, član povjerenstva.

Za građevinu godine – rekonstrukcija/obnova proglašena je obnova zgrade hotela Art’Otel
Zagreb, Powered by Radisson Hotels. Kroz projekt obnove naglasak je stavljen na revitalizaciju i valorizaciju kulturne baštine starogradske jezgre te otvaranje tog prostora gostima, uključujući dosad neviđene vizure grada s rooftop bara na krovu zgrade. Obnova je započeta 2021. i hotel je otvoren nakon nešto više od 2 godine trajanja obnove. Osim luksuza i udobnosti, art’otel Zagreb primjer je ekološke održivosti. Kroz inovativne pristupe i zelenu gradnju, hotel je prošao sveobuhvatnu energetsku obnovu. Hotelom upravlja: Arena Hospitality Group d.d. Nagradu je preuzela gospođa Sandra Kalagac, Direktorica za okolišno, društveno i korporativno upravljanje, a nagradu je uručio Igor Kemenović, predsjednik udruge HUPFAS.

U kategoriji institucija / organizacija godine nagradu je dobio Valamar Riviera d.d. koja je vodeća turistička kompanija u Hrvatskoj i regiji, prepoznata kao veliki investitor u proizvode i usluge više dodane vrijednosti, poželjan poslodavac s preko 8,000 djelatnika, lider u borbi protiv klimatskih promjena i poželjan partner u razvoju održivog turizma koji je dobar za destinacije, djelatnike, goste i lokalne zajednice, i stvara nove vrijednosti za investitore. Posebnu pažnju usmjeravaju u obnovljive zelene izvore energije, upravljanje otpadom, lokalnu hranu i održivost u lancu opskrbe te razvoju javne turističke infrastrukture dostupne svima i unaprjeđenju kvalitete života lokalnih stanovnika.

Nagradu je preuzela Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamara a nagradu je uručila doc.dr.sc. Vlasta Zanki s Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ujedno i predsjednica Upravnog odbora HSZG-a te članica i predsjednica povjerenstva za nagrade.

Projektom godine proglašena je knjiga “Što je sve regenerativna arhitektura?”. Prikazuje što je
regenerativna arhitektura, zašto je bitna u ovom trenutku, kako se praktično može primijeniti,
pogotovo na otocima s turističkom ekonomijom i kako ta praktična primjena uključuje stambene zadruge kao katalizatore obnove ekološke i društvene okoline. Namijenjena je studentima raznih struka, učiteljima i profesorima, planerima, arhitektima, inženjerima u gradnji, izvođačima i ostalim stručnjacima, ali i lokalnim zajednicama i svima koji se zanimaju za rješavanje stambenog pitanja, održivost, jednakost i život u dodiru s prirodom. Nagradu je preuzeo Veljko Armano Linta, ovlašteni arhitekt, Studio Armano Linta za arhitekturu i dizajn, a uručila je Goranka Tropčić Zekan, članica Upravnog odbora HSZG-a i članica povjerenstva.

Studentskim projektom godine proglašen je projekt Case study Dugi Rat – tim B(EI)2. Case Study. Dugi Rat predložio je cjelovito rješenje sanacije prostora bivše tvornice te način ponovnog korištenja prostora s pozitivnim utjecajem na okoliš i okolno stanovništvo, što uključuje održivu i zelenu gradnju. Izgradili bi sportsko-rekreacijski centar uz mnoštvo zelenih površina kroz koje bi pridonijeli poboljšanju kvalitete zraka i voda. Uz zelene površine, okrenuli bi se i korištenju obnovljivih izvora energije vjetra i sunca. Nagradu je preuzela Iva Mejašić, studentica Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a nagradu je uručio Dario Henezi, član povjerenstva, predstavnik HUPFAS-a.

Osobom godine proglašen je prof.dr.sc. Zoran Veršić, redovni profesor na Arhitektonskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Katedri za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo.
Profesor Veršić je prodekan za poslovanje na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Voditelj je nekoliko kolegija, primjerice Arhitektonske konstrukcije i materijali III i Fizika zgrade na preddiplomskom studiju, Održivo građenje II. Dugi niz godina bio je predstojnik Zavoda za zgradarstvo i fiziku zgrada Arhitektonskog fakulteta. Također je predsjednik Klastera za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr te je tajnik u Odjelu arhitektura i urbanizam Akademije tehničkih znanosti. Sudjeluje kao voditelj ili suradnik na više istraživačkih projekata. Nagradu je predao Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.

U stručnom povjerenstvu su: Suzana Babić Tkalčević, GTC, stručnjakinja iz razvoja nekretnina;
prof.dr.sc. Bojan Baletić, dekan, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Rajka Bunjevac,
dipl.ing.arh, predsjednica Hrvatske komore arhitekata; prof. dr. sc. Domagoj Damjanović, dekan Građevinskog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu; Nina Dražin Lovrec, dipl.ing.građ., predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva; Kajo Ferić, Cemex, stručnjak iz područja građevinskih materijala; Dario Henezi, predstavnik HUPFAS-a i tvrtke Knauf Insulation, stručnjak iz područja građevinskih materijala; dr.sc. Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba; Vedrana Likan, direktorica Colliersa, stručnjakinja iz razvoja nekretnina; Margareta Zidar, arhitektica i stručnjakinja za energetsku učinkovitost, Energetski institut Hrvoje Požar; doc. dr.sc. Vlasta Zanki, zavod za inženjerstvo okoliša, Geotehnički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zavod za inženjerstvo okoliša; Predsjednica Upravnog odbora HSZG-a i predsjednica povjerenstva.

Svečanost su vodile Tanja Mance ispred Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju i Anđelka Toto
Ormuž ispred HUPFAS-a.