Povežimo se

Bilje

Gospina trava – ljekovita biljka iz vašeg vrta

Gospina trava ili kantarion (Hypericum perforatum) je biljka s žutim cvjetovima čiji korijeni sežu do antičke Grčke.

Gospina trava je povijesno bila poznata kao lijek za razne zdravstvene probleme, od bubrežnih i plućnih stanja do problema sa spavanjem. Danas mnogi ljudi koriste gospinu travu kao prirodni lijek za stanja poput depresije, anksioznosti i ADHD-a. Kada se koristi lokalno (izravno nanosi na kožu), vjeruje se da gospina trava pomaže kod raznih problema s kožom kao što su rane, modrice i upaljeni mišići.

10 začinskih i ljekovitih biljaka koje je dobro imati u vrtu

Prednosti Gospine trave

Gospina trava često se koristi za smanjenje simptoma depresije. Više od 20 studija pokazalo je da je gospina trava jednako učinkovita ili učinkovitija od selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI) – klase lijekova koja se obično koristi za liječenje depresije.

Gospina trava može biti korisna i za stanja poput:

  • Predmenstrualni sindrom (PMS): Fizički i emocionalni simptomi koji se obično javljaju 1-2 tjedna prije menstrualnog ciklusa
  • Psorijaza: Autoimuno stanje kože koje uzrokuje upaljene mrlje na koži
  • Somatski poremećaj simptoma: Ekstremna usredotočenost na fizičke simptome koja dovodi do značajne anksioznosti
  • Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD): Mentalno zdravstveno stanje koje uzrokuje nekontrolirane, nametljive i kontinuirane misli (opsesije) koje vode do ponavljajućih aktivnosti i ponašanja (kompulzije)
  • Poremećaj pažnje/hiperaktivnost (ADHD): Stanje koje karakterizira nepažnja (nemogućnost fokusiranja), hiperaktivnost (osjećaj nemira) i impulzivnost (donošenje odluka bez razmišljanja)
  • Sezonski afektivni poremećaj: Depresija koja se javlja zbog sezonskih promjena

Također može poboljšati pamćenje i zacjeljivanje rana te pomoći pri prestanku pušenja.

Kako konzumirati Gospinu travu

Gospina trava se proizvodi od mljevenih cvjetova i osušenih listova biljke. Najčešće se konzumira u obliku kapsula kao prirodni dodatak prehrani. Ostali načini upotrebe uključuju:

  • Čaj: Osušena biljka obično se namače u vrućoj vodi nekoliko minuta prije konzumacije.
  • Tinktura: Tinkture su tekući ekstrakti. Mogu se uzimati direktno ili dodavati u vodu ili sok.
  • Krema za kožu: Gospina trava se ponekad koristi u kremama koje se nanose lokalno (na kožu) za smanjenje upale ili potporu zacjeljivanju rana. Ove kreme mogu povećati osjetljivost vaše kože na sunčevu svjetlost, pa se preporučuje korištenje noću.
  • Ulje: Ulje gospine trave može se pomiješati s baznim uljem poput maslinovog ulja. Može se koristiti lokalno za liječenje modrica, upala i blagih opeklina.

Uvijek se konzultirajte s medicinskim stručnjakom prije nego što probate gospinu travu ili bilo koji drugi biljni dodatak kako biste bili sigurni da je siguran za vas. Jačina i doza mogu se znatno razlikovati među proizvodima i možda neće uvijek odgovarati informacijama na etiketi.

Odrasli mogu uzimati jednu kapsulu od 300 miligrama (mg) koja sadrži 0.3% hipericina (aktivnog kemijskog spoja u gospinoj travi) tri puta dnevno. Tipično se uzimaju 1-3 kapsule dnevno uz obroke ili prema savjetu vašeg zdravstvenog stručnjaka.

Nuspojave

Nuspojave, osim interakcija s lijekovima, općenito su rijetke i blage. One uključuju:

  • Suha usta
  • Glavobolju
  • Uzrujan želudac
  • Zbunjenost
  • Fotosenzitivnost (povećana osjetljivost na sunčevu svjetlost)

Međutim, gospina trava može uzrokovati ozbiljnije nuspojave, uključujući:

  • Pogoršanje simptoma stanja poput shizofrenije ili bipolarnog poremećaja
  • Osjećaj pretjerane uznemirenosti
  • Proljev
  • Vizualne ili slušne halucinacije

Nema dovoljno dokaza da se utvrdi je li uporaba gospine trave na koži sigurna. Na primjer, može uzrokovati ozbiljne kožne reakcije ako ste izloženi suncu nakon nanošenja. Neki ljudi koji redovito koriste gospinu travu izvještavaju da se lakše opeku na suncu.

Uvijek se konzultirajte s medicinskim stručnjakom prije korištenja prirodnih ili alternativnih lijekova. Nuspojave Gospine trave općenito su blage, ali biljka može utjecati na djelovanje lijekova i ne bi se smjela koristiti s određenim lijekovima. Komplikacije mogu biti ozbiljne, pa čak i opasne po život.

Bilje

Savjeti za jesensku sadnju maćuhica

Maćuhice cvjetaju tijekom proljeća i jeseni kada su noći hladne, a dani topli. Ako ste među onima sretnicima koji uživaju u blagim južnim zimama, možete uživati u bojama maćuhica posađenih na jesen tijekom cijele zime – čak ih ni mraz i lagano smrzavanje ne zaustavljaju

Idealne za jesenske vrtove, maćuhice nude šareni prikaz gotovo šest mjeseci. U jesen kada su posađene, tijekom zime za vrijeme sunčanih dana, i ponovno u proljeće! S toliko boja za uživanje na različite načine, jesenske i zimske maćuhice trebale bi biti neizostavan dio svakog vrta. Ove biljke donijeti će radost u vrt čak i tijekom hladnih, sumornih mjeseci.

Posadite maćuhice u listopadu kako biste uživali u njihovoj ljepoti tijekom jeseni i zime.

Vrijeme je za sadnju lukovica tulipana – pratite ove jednostavne korake

Sadnja maćuhica

Priprema: Odaberite mjesto za sadnju koje ima dobru drenažu i unesite 10-15 cm bogate organske materije. Maćuhice vole rahlo, plodno tlo. Idealno je tlo s pH vrijednošću od 5,5 do 6,0.

Sadnja: Pazite da ne sadite preduboko jer biljke mogu uvenuti, istrunuti, a korijenje se ugušiti. Iskopajte rupu malo veću od korijenove kugle maćuhice. Postavite biljku u rupu i nježno popunite tlo oko nje. Dobro pritisnite kako bi biljka bila stabilna.

Održavanje: Nakon sadnje, malčirajte i temeljito zalijte cvjetnjak. Provjeravajte biljke u prva tri tjedna nakon sadnje ili dok ne započne novi rast, kako biste osigurali odgovarajuću vlažnost potrebnu za zdrav rast. Kako ove biljke zahtijevaju vrlo malo njege, daljnje održavanje obično nije potrebno da bi dosegle svoj puni potencijal.

Maćuhice su otporne na hladnoću, ali ako očekujete izuzetno hladne noći, možete ih prekriti i plastičnim tunelom kako biste ih zaštitili

Maćuhice – šarolike biljke otporne na hladnoću

Gdje saditi maćuhice

Maćuhice su izuzetno svestrane i mogu se koristiti za ukrašavanje različitih dijelova vašeg vrta ili krajolika. Evo nekoliko ideja za sadnju:

  • Uz staze i zidove: Dodajte nježni niz maćuhica jedne boje ili masu miješanih boja kako biste uljepšali rub, ispod stabla ili uz ogradu, stazu, terasu ili zid.
  • Vrtne gredice: Pokušajte posaditi pojedinačne biljke u gredice oko trajnica i grmlja koji su završili s cvjetanjem kako biste uljepšali inače sumorni dio krajolika i sakrili stariji, uveli rast.
  • Kontejneri: Maćuhice također uspijevaju u posudama postavljenim na terasu ili dvorište, ili pored ulaza u vaš dom kako bi goste dočekale veselim bojama.
  • Viseće košare: Pokušajte s maćuhicama u visećim košarama, koje možete čak unijeti unutra kako biste ih uživali kad je vrijeme prehladno za vrtlarstvo na otvorenom.
  • Kao poklon: Mala posuda s jesenskim maćuhicama također može biti odličan dar za zimske praznike, rođendane ili samo za uljepšavanje dana nekome tko treba dodir boje u svom životu.

Savjeti kako njegovati krizanteme da cvjetaju tijekom cijele jeseni

Nastavite čitati

Bilje

5 sobnih biljaka koje su dobre za vaše zdravlje – provjerite imate li ih

Ove sobne biljke pročišćavaju zrak i donose svježinu prirode ravno u vaš dom

Udisanje svježeg i čistog zraka u pluća ima izravnu povezanost sa smanjenjem stresa i anksioznosti, a to je zbog toga što kisik povećava razinu serotonina (neurotransmitera za sreću), što dovodi do većih osjećaja mira i sreće.

Određene sobne biljke poznate su po tome što čiste i filtriraju zrak od toksičnih kemikalija poput benzena, formaldehida i amonijaka, prema NASA-inom izvješću o čistom zraku.

1. Mirni ljiljan

Osim što jedroliki bijeli cvjetovi pomažu u stvaranju opuštajućeg, mirnog prostora, Mirni ljiljan ili Spatifilum ima najizraženija svojstva za pročišćavanje zraka. On je zapravo po NASA-i najučinkovitiji pročišćivač zraka.

Spatifilum je još jedna sjajna biljka za uklanjanje štetnog benzena i formaldehida, koji mogu biti ispušteni iz jakih sredstava za čišćenje i raznih drugih izvora.

Ova biljka je jedna od rijetkih koja može cvjetati u zatvorenom prostoru, pa je ne samo funkcionalna već i prekrasna.

2. Krizanteme

Ove biljke su izvrsne jer nisu samo pune živih boja, već su i vrlo jeftine.

Krizanteme uklanjaju benzen, formaldehid, a također filtriraju amonijak i ksilene, čineći ih odličnim borcima za čist zrak u zatvorenom prostoru!

3. Engleski bršljan

Prema NASA-inim znanstvenicima, engleski bršljan proglašen je najboljom biljkom za filtriranje zraka jer je najefikasniji u apsorpciji formaldehida.

Također, vrlo je jednostavan za uzgoj i prilagodljiv uvjetima, što ga čini izdržljivom biljkom.

Ovo je odlična biljka koju možete objesiti iznad police s knjigama ili na rub prozora zbog zanimljivog načina na koji raste i visi, dodajući moderan izgled vašem domu.

4. Sanseverija

Zmijska biljka je zapravo jedna od naših omiljenih sobnih biljaka.

Zmijska biljka je posebno savršena za spavaću sobu jer ne samo da uklanja benzen i formaldehid, već apsorbira ugljikov dioksid i tijekom noći oslobađa svježi kisik.

Sanseveria: zmijska biljka koja trpi zanemarivanje

5. Aloe vera

Zadnja biljka na ovom popisu za čišćenje zraka u domu je Aloe vera. Ova biljka postala je poznata po ulju i ljekovitim svojstvima za kožu, no kao sobna biljka također ima sjajne karakteristike.

Uklanja visoke razine formaldehida iz zraka, a kada količina štetnih kemikalija u zraku postane prevelika, listovi biljke prikazat će smeđe mrlje, upozoravajući vas na visoke razine kemikalija u vašem domu.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice