Bilo da je riječ o bezvremenskoj eleganciji ili smjelim stilovima koji zahtijevaju dozu hrabrosti, tepisi se ponovno vraćaju kao nezaobilazni detalj interijera.

Svaki tepih, bez obzira na vrstu, unosi poseban ugođaj – ugodan, topao osjećaj pod nogama i vizualno uljepšavanje prostora. U aktualnoj ponudi u svim Lesnina XXXL centrima i na webshopu u tijeku su posebni popusti na tepihe: najmanje 20% na strojno rađene tepihe, 25% na otirače i staze te 30% na ručno rađene tepihe. Bogata ponuda prikladna za svaki interijer obuhvaća raznovrsne stilove i dizajne tepiha, od onih za suptilno uređenje do onih koji će potpuno dominirati prostorijom. Akcija traje do 31. 10. 2024. odnosno do isteka zaliha u navedenom terminu.

Prirodna elegancija zemljanih tonova

Za boje tepiha u nadolazećoj godini, smeđa postaje nova siva. Novi trendovi se okreću prema toplijim, prirodnijim tonovima. Zemljani tonovi poput bogate smeđe, bež i drugih toplih nijansi sada preuzimaju scenu, donoseći prostoru osjećaj dubine i harmonije. Tepisi u neutralnim nijansama predstavljaju i pametnu investiciju jer su dugovječni i lako se uklapaju u razne stilove.

Povratak šarma prošlosti

Prostorije u kojima često boravi više ljudi, poput hodnika, dnevnih soba ili blagovaonica, savršene su za tepihe s nostalgičnim, “ispranim” uzorcima. Ovakav dizajn ne samo da dodaje retro šarm, već i pomaže u prikrivanju znakova svakodnevne upotrebe, što takav tepih čini vrlo praktičnim izborom.

Kada pomislimo na tepihe koji su obilježili našu prošlost, orijentalni dizajn je prvi koji nam pada na pamet. Lesnina XXXL nudi široku paletu ovakvih tepiha, od suptilnih do onih u izraženijim, upečatljivim bojama.

Tepisi kao umjetnička djela

Uzorci se vraćaju na velika vrata i sele se u dnevne sobe i blagovaonice. U pravim rukama, tepih s uzorkom može postati umjetnička instalacija, pružajući prostoriji karakter i definiciju. Odvažan dizajn s velikim uzorcima može biti hrabar potez, neovisno o tome je li riječ o prugicama, geometrijskim ili nepravilnim oblicima.

Lesnina XXXL – Kreirajmo dom zajedno!

xxxlesnina.hr

Nakon uspješne prve sezone festivala Open house Zagreb, idućeg tjedna 40 zagrebačkih objekata otvoriti će vrata za sve zainteresirane posjetitelje. Donosimo detalje koje poznate građevine ćete moći posjetiti. 

Od 18. do 20. listopada održat će se drugi Open House Zagreb festival, a donosi raznovrstan program usmjeren na arhitektonsko nasljeđe i održivost. 

Tomislava Blatnik, izvršna ravnateljica Open House Zagreb festivala navodi kako je ove godine u program festivala stručni žiri koncipirao i četiri tematske cjeline, od kojih je prva Revitalizacija arhitektonskog nasljeđa, koja se oslanja na nedavni potres koji nam se desio u Zagrebu. Tema druga je Viktor Kovačić tu se osvrćemo na 100 godina od smrti i 150 godina od rođenja. Treća tema su urbane cjeline u kojima živimo i prolazimo, a ne znamo puno o njima i četvrta, razgovori s eminentnim arhitektima koji su obilježili pojedine dekade 

Svi obilasci su besplatni i posebnost našeg festivala je da vas na svakom objektu očekuje stručno vodstvo.

Među odabranim objektima na festivalu posebno se ističe Kuća Slavex, koju potpisuje arhitekt Viktor Kovačić.

Kuća Slavex autora Viktora Kovačića svjedoči modernosti svoga vremena. Ona je strogo simetrična, kvadratičnog formata pročelja, s bazom poslovnog prizemlja s mezaninom izvedenima u rustici te još tri gornje etaže i mansardom. Kvadratični prostori su specifični horizontalno podijeljena krila, a ukrasi su koncentrirani u detaljima zgrade. Zgrada je u svome vremenu djelovala vrlo moderno.

“Zato što je Viktor Kovačić kao arhitekt u to vrijeme 20-ih godina prošlog stoljeća bio vrlo napredan u svojem pristupu u arhitekturi i on je promijenio dosadašnje stilove, ubacio nekakve nove sisteme gradnje i kvalitete gradnje, ali i samog stambenog življenja.”, ističe Jur Kordić, suvlasnik zgrade Slavex.

U sklopu dijela “Revitalizacija arhitektonskog nasljeđa” našla se i poznata zgrada Muzičke akademije.

Zgrada Muzičke akademije formirana je iz postojeće zgrade Ferimporta arhitekta Stanka Fabrisa i ona je dodijeljena Muzičkoj akademiji na besplatno korištenje na rok od 100 godina. Budući da je zgrada bila u vrlo lošem stanju bilo je potrebno provesti temeljitu rekonstrukciju. Nakon urbanističko-arhitektonskog natječaja taj posao dobio je arhitekt Milan Šosterić.

Ovo je jedinstvena prilika za upoznavanje Dežmanovim prolazom i zgradom Radovan, koju zovu Prvim zagrebačkim neboderom.

Ona je sagrađena 1933. godine na osnovu natječajnog projekta arhitekta Slavka Löwya. Nazvana je po investitoru Eugenu Radovanu, poduzetniku i zastupniku tvrtke Bosch AG. U to vrijeme ona postavlja novu urbanu regulaciju u gradu Zagrebu i planirano proširenje Masarykove ulice sa sjeverne strane rezultiralo je uvlačenjem južnog pročelja planirane zgrade, a „izgubljeni kvadrati“ u parteru nastojali su se nadoknaditi gradnjom u visinu.

Na ovogodišnjem se popisu našla i zgrada Hrvatske narodne banke koja je prepoznatljiva po pročelju obloženim bijelim bračkim kamenom. 

Zgrada Palača Zagrebačke burze prepoznatljiva je po pročelju obloženom bijelim bračkim kamenom. Glavno je pročelje naglašen izvedbom četiriju visokih jonskih stupova koji stoje na klasičnoj bazi i nose jednostavan vijenac te podsjećaju na grčki hram. Monumentalni dojam koji odaje pročelje prenosi se i u ulazni prostor koji je oblikovan kao visoki vestibul s kasetiranim stropom ukrašen rozetama. Glavna burzovna dvorana okruglog je oblika i natkrivena kasetiranom armiranobetonskom kupolom promjera 21 metar.

Posjetiteljima će se predstaviti i jedno od najvažnijih ostvarenja secesijske arhitekture u srednjoj Europi  – kuća Kalina.

Kuća Kallina projektirana za Josipa Kallinu, istaknutog proizvođača keramičkih proizvoda, poslužila je kao podloga za promociju Kallininih njegovih glaziranih pločica, kojima je obložena gotovo u cijelosti. Dominantne plava i žuta boje koje formiraju sjajnu, treperavu površinu, a pažnju privlače motivi lopoča, ruža i šišmiša.

Ovaj događaj nudi jedinstvenu priliku da zavirite u fascinantne prostore i otkrijete tajne zgrada koje krase zagrebačke ulice