Arhitektonski projekti

Važnost urbanih vrtova: Stvaraju ugodnija mjesta za život i vraćaju prirodu u gradove

Manjak zelenih površina u gradovima predstavlja sve veći izazov za suvremeno društvo

Renomirani stručnjak za krajobraznu arhitekturu, Lucas Werft održao je predavanje o transformaciji gradova u održivija i ugodnija mjesta za život kroz urbane vrtove. Ako niste imali priliku sudjelovati, evo sažetka.

Manjak zelenih površina u gradovima predstavlja sve veći izazov za suvremeno društvo. Osim na biološku raznolikost, značajno utječe i na kvalitetu života građana. Predavanje Održiva Ura bilo je posvećeno upravo rješavanju tog problema, odnosno načinima da se priroda ponovno poveže s urbanim sredinama.

“Kada smo promišljali o programu, kada smo ga pokrenuli, onda smo zapravo shvatili da jako puno se danas priča o održivosti, a da je to za puno ljudi jako apstraktno i da su te teme jako trendi, ali udaljene od normalnih ljudi. Ono što smo mi htjeli kroz ciklus predavanja to zapravo približiti nekim razumljivim jezikom, da se bavimo održivosti, ali na način da ta predavanja i naše prezentacije može pratiti svatko, nevažno iz kojeg backgrounda dolazi.

Ovo ljeto kada je 60 dana u kontinuitetu bilo strahovito vruće i nije bilo uopće kiše, shvatili smo onda i osvijestili smo na vlastitoj koži da je postalo neizdrživo. Da su istovremeno u Njemačkoj strahovite kiše pa u tom trenutku nam dolazi predavač iz Njemačke. Kod nas je 60 dana vruće, a kod njih su velike poplave i veliki problemi s tim. I shvatili smo zapravo da treba otvoriti javni diskurs i treba pričati o tome kako mi u našim gradovima možemo u budućnosti poboljšati uvjete za život.”, navodi Romana Ilić, voditeljica projekta.

Povratak prirode u gradove

A tajna svjetlije budućnosti krije se u implementaciji urbanih vrtova. Nagrađivani njemački krajobrazni arhitekt, Lucas Werft, na predavanju je govorio o važnosti vraćanja prirode u gradove.

“Mislim da se više radi o povratku prirode u naše urbane krajeve i u principu vraćanju prirodnih procesa u naše gradove. To je ono što čovjek i kao društvo, i kao urbanist u principu zanemaruje. Izgradnju kuća, cesta asfaltiranih, vodo-nepropusnih površina poglavito. Mi svoj najbitniji resurs, vodu bacamo u kanalizaciju umjesto da ga čuvamo u zemlji. Pa ako bi jedan benefit bio za istaknuti onda je to čuvanje vode tamo gdje bi ona trebala biti i imati mjesto, a to je u zemlji, ne u kanalizaciji.”, pojasnio je Lucas Werft, krajobrazni arhitekt.

Ovaj pristup urbanom dizajnu utemelji se na ideji povezivanja energetske učinkovitosti i kreativnosti.

Urbana poljoprivreda u gradskim vrtovima sve popularnija – evo što se u njima najčešće uzgaja

“Koji bi bili ključni elementu tog stajališta? U principu energetska efikasnost, da budemo inspirirani prirodom, da se sa što manje uložene energije i vremena napravimo što je bolji mogući rezultat. A to se odnosi i na materijale koje koristimo i na način na koji ih koristimo, ali prije svega ideje pomoću kojih nam ti materijali upravo pomažu da provedemo svoje ideje.

Po mom mišljenju je to doslovce kao nekakav portal unutar grada koji spaja ponovno te prirodne procese od kojih smo prekinuti kroz evoluciju gradova, gradnju, čovjeka kao takvog itd.”, dodaje Werft.

Održiva urbanizacija

Pametnim korištenjem prirodnih resursa, i manje razvijeni gradovi dobivaju priliku stvoriti održivu urbanizaciju, onu koja se ne oslanja na skupocjena rješenja.

“Razvijeni gradovi koji imaju možda i sluha i financija, a možda i vremena su ujedno i oni gradovi koji su najviše izgrađeni pa samim time zahtijevaju još više energetskih, financijskih, vremenskih resursa da bi postigli efekt koji bi eventualno kompenzirao efekt same izgrađenosti. A s druge strane gdje imamo gradove koji su slabo razvijeni, imamo priliku sačuvati ono zelenilo koje već postoji i u principu strateškim planiranjem voditi brigu o tome da takve kvalitetne površine ne uništavamo pa samim time ono što gradovi poput New Yorka, Hamburga i slično moraju ulagati ogromne resurse da bi uveli zelene površine. Mi u našim krajevima slabo razvijenim već to imamo, imamo besplatno, jedino što trebamo napraviti je prekinuti to uništavanje tog besplatnog, a najbitnijeg resursa – to je priroda.”, ističe.

6 iznenađujućih razloga zašto bi svatko trebao posaditi stablo ispred kuće

Savjesno čuvanje prirodnih resursa pretvoriti će zelene površine u saveznike u osiguravanju kvalitetnijeg načina života.

“Ako pazimo na to da očuvamo ono što je postojeće, onda već radimo jedan značajan zahvat u pogledu na to da čuvamo energiju. U principu što više energije zahtijevamo da bismo nešto napravili to smo manje efikasni. Pa ako čuvamo tu prirodu, ako se brinemo da vodu ne odvodimo u kanalizaciju nego u te zelene površine i da njih koristimo poput spužvi, mislim da bi to mogao biti lijepi temelj za izgradnju gradova budućnosti. Znači doticaj sa zemljom, ne s betonom, doticaj s prirodom.“, zaključio je Werft.

Uz samo malo predanosti, budućim bismo generacijama mogli ostaviti bolji svijet, onaj u kojem je priroda dio svakodnevice, čak i u urbanim te napučenim sredinama.

Ne propustite

Najneobičnije kuće na svijetu

Arhitektonski projekti

Najneobičnije kuće na svijetu

Ako ste mislili da ste avanturističkog duha jer ste zidove dnevnog boravka odlučili obojiti u zeleno ili ste svoj dom opremili ekstravagantnim namještajem, što biste rekli za vlasnike i stanare građevina u obliku košare ili cipele?

Dok povijesne znamenitosti, dvorci i tvrđave obično privlače najveći broj turista, djela moderne arhitekture ne zaostaju kada je riječ o izazivanju oduševljenja. Moderna arhitektura pruža jedinstven doživljaj kroz inovativne i nekonvencionalne zgrade koje privlače pažnju znatiželjnika diljem svijeta. Primjeri poput Gaudijevih građevina u Barceloni ili luksuznog hotela “Arapski toranj” u Dubaiju postali su ikonične destinacije, no brojne neobične građevine širom svijeta jednako su zanimljive.

Najzanimljivije građevine diljem svijeta

Kubične kuće (Rotterdam, Nizozemska)

U Rotterdamu, grad poznat po svojoj inovativnoj arhitekturi, nalazi se jedna od najneobičnijih lokacija – Kubične kuće, koje su projektirane početkom osamdesetih. Ovaj nizozemski lanac hotela pretvorio je neobične, kockaste kuće u turistički raj s 49 jedinstvenih soba. Zgrade su dizajnirane tako da izgledaju kao da lebde, a zanimljivost leži u neobičnoj orijentaciji kuća – one su nagnute pod kutom od 45 stupnjeva.

Kuća na fasadi Muzeja moderne umjetnosti (Beč, Austrija)

Neobično rješenje za osvježavanje inače monotonog izgleda fasade bečkog Muzeja moderne umjetnosti bilo je postavljanje male kuće, koja djeluje kao da je “pala s neba”. Ova instalacija stvorila je upečatljivu kontradikciju između tradicionalne arhitekture muzeja i modernog umetka.

Naopaka kuća (Wonderworks, SAD)

U zabavnom parku Wonderworks u SAD-u, jedna od glavnih atrakcija je naopako postavljena kuća, dizajnirana kao da je srušena. Sličan primjer može se pronaći u sjeveroistočnoj Njemačkoj i Poljskoj, gdje je arhitekt izgradio kuću okrenutu naopako u mjestu Szymbark kao simbol preokreta društvenih normi tijekom komunističke ere.

Pijana kuća (Sopot, Poljska)

Jedna od najneobičnijih poslovnih zgrada nalazi se u poljskom gradu Sopotu. Nazvana pijana kuća, ova građevina izgleda kao da se iskrivila pod čudnim kutovima, a arhitekt je inspiraciju pronašao u ilustracijama umjetnika Jana Marcina Szancera i Pera Dahlberga.

“Zgrada koja pleše” (Prag, Češka)

Poznata kao Dancing House, ova zgrada izgrađena 1996. godine simbolizira plesni par Ginger Rogers i Freda Astairea. Njena fluidna forma, koja izgleda kao da pleše, predstavlja spoj modernizma i simboličkog izraza.

Kuća u obliku klavira (Kina)

Kineska arhitektura također ima svoje primjere neobičnosti, kao što je kuća u obliku klavira. Ovaj impresivan objekt uključuje i staklenu violinu kao ulaz, a unutar nje se nalaze izložbeni prostori.

Fasada Gradske knjižnice (Kansas, SAD)

Fasada Gradske knjižnice u Kansasu izrađena je u obliku ogromnih knjiga. Ovaj kreativan dizajn ne samo da privlači ljubitelje knjiga, već stvara i savršeni kulturni simbol knjižnice.

Kuća u obliku zahodske školjke (Seul, Južna Koreja)

Arhitekt u Južnoj Koreji odlučio je podići svijest o važnosti higijene i brige o zdravlju izgradnjom kuće u obliku zahodske školjke. Ovaj neobični objekt postao je simbol svijesti o sanitarnim potrebama.

Benzinska postaja u obliku čajnika (Washington, SAD)

Ova neobična benzinska postaja izgrađena je davne 1922. godine i predstavlja pravi primjer arhitektonske maštovitosti u malim gradovima poput Zillah, Washington.

Kuća u obliku cipele (Pennsylvania, SAD)

Gostinjska kuća u obliku cipele u Hellamu, Pennsylvania, prvobitno je izgrađena kao marketinški trik za lokalnu obuću. Kasnije je služila kao muzej i slastičarnica, privlačeći turiste svojim neobičnim dizajnom.

Zgrada u obliku košare (Ohio, SAD)

Sjedište tvrtke Longaberger predstavlja repliku njihove poznate košare za piknik. Ova masivna građevina, izgrađena tijekom dvije godine, postala je simbol inovativnog pristupa arhitekturi.

Kuća u obliku aviona (Mississippi, SAD)

Kuća u obliku Boeinga 727 s jacuzzi kadom u pilotskoj kabini i stepenicama na daljinsko upravljanje jedan je od najneobičnijih primjera prenamjene aviona u stambeni prostor.

Nasukani brod (Cista Provo, Hrvatska)

I Hrvatska ima svoj primjer neobične arhitekture – kuća koja izgleda kao nasukani brod smještena je u Cisti Provo u Dalmatinskoj zagori. Nekoć popularni klub, danas je zgrada oronula, ali i dalje izaziva zanimanje turista.

Kuća koja mijenja oblik (Suffolk, Engleska)

U gradu Suffolk, Engleska, izgrađena je inovativna kuća koja može mijenjati oblik i boju na pritisak gumba. Ova nesvakidašnja građevina na čelično-drvenoj konstrukciji prilagođava se vremenskim uvjetima i godišnjim dobima, stvarajući jedinstveni ambijent.

Arhitektura koja izaziva divljenje

Neobična arhitektura izaziva divljenje i privlači tisuće turista diljem svijeta. Inovativni dizajni, koji često balansiraju na rubu između umjetnosti i funkcionalnosti, nude nezaboravna iskustva i čine gradove posebnima. Bilo da se radi o kući u obliku klavira ili aviona, ovakve građevine dokazuju da su granice arhitekture samo u našoj mašti.

Nastavite čitati

Arhitektonski nacrti i 3D modeli

Kampus Borongaj – plan sustavnog gospodarenja energijom u okviru projekta

Krajnji je cilj projekta smanjiti potrošnju svih oblika energije i sukladno tome reducirati emisiju CO2 uz nepromjenjenu toplinsku, svjetlosnu i drugu udobnost korisnika energije.

Ovaj projekt ima za cilj uspostaviti sustavno gospodarenje energijom, što podrazumijeva skup planiranih mjera usmjerenih na optimizaciju potrošnje energije u različitim aspektima – od grijanja i hlađenja prostora do rasvjete i tehnoloških sustava. Fokus je na korištenju minimalne količine energije potrebne za zadovoljenje svih potreba, uz maksimalno iskorištavanje obnovljivih izvora i primjenu energetski učinkovitih tehnologija.

Ključne faze implementacije mjera energetske učinkovitosti

U ovoj fazi projektiranja predviđene su mjere koje će se realizirati postupno, a usmjerene su na uspostavu informacijskog sustava za gospodarenje energijom i vodom. Sustav će omogućiti praćenje ključnih podataka o svakom objektu, uključujući:

Sustavi klimatizacije, grijanja, hlađenja i ventilacije
Glavni potrošači energije
Vrste dostupnih energenata
Planirana potrošnja energije i troškovi za energente

Konačan odabir energenata bit će temeljen na studijama učinkovitosti i društvenim smjernicama za provedbu mjera energetske učinkovitosti.

Održiva gradnja: Ključne mjere za energetsku učinkovitost

Planirana izgradnja naselja temeljit će se na principima održive gradnje, koristeći najnovija tehnološka dostignuća i ekološki prihvatljive materijale. Slijede ključne mjere koje će se primijeniti:

Pravilna orijentacija i oblik građevine – optimizacija solarnih doprinosa za grijanje i osvjetljenje.
Visoka razina toplinske zaštite – korištenje izolacijskih materijala koji minimiziraju gubitke energije.
Energetski učinkoviti materijali i elementi – izbor građevinskih materijala koji su ekološki prihvatljivi i dugotrajni.
Pasivni solarni sustavi – dizajniranje zgrada s pasivnim solarnim elementima za maksimalno iskorištavanje sunčeve energije.
Niskoenergetsko ostakljenje – upotreba staklenih površina s niskim koeficijentom prolaska topline radi smanjenja toplinskih gubitaka.
Učinkoviti sustavi rasvjete – primjena izvora svjetla visoke učinkovitosti (cca 100 lm/W) uz regulaciju ovisno o dnevnom svjetlu.
Korištenje prirodnog svjetla – primjena svjetiljki koje preusmjeravaju vanjsku svjetlost u unutrašnje prostore bez električne energije.
Vanjska rasvjeta napajana solarnom energijom – integracija fotonaponskih sustava za vanjsku rasvjetu.
Održivi sustavi grijanja, hlađenja i ventilacije – korištenje obnovljivih izvora kao što su sunce, geotermalni izvori i biomasa (nakon detaljne analize dostupnosti i troškova).
Aktivni solarni sustavi – postavljanje fotonaponskih sustava i korištenje OIE (obnovljivih izvora energije) u kombinaciji s kogeneracijom za proizvodnju topline i električne energije.

Stručni tim i suradnja

Projekt je razvijen u suradnji s renomiranim stručnjacima iz različitih područja:

Urbanizam: Aleksandar Bašić, arhitekt i specijalist za urbanizam.
Cestovni promet: Bojan Linardić, arhitekt i specijalist za prometne studije.
Arhitektura: Erick Velasco Farrera, arhitekt specijaliziran za arhitekturu.
Energetika: Janko Artuković, inženjer elektrotehnike i specijalist za energetiku.

Projekt je realiziran u suradnji s tvrtkom Arhidiz d.o.o., čime je osigurana potpuna integracija arhitektonskih, urbanističkih i energetskih rješenja.