Primjer kuće u kojoj se koristi Ytong porobeton, dovršene u svega devet dana, pokazuje sve prednosti ovog inovativnog sustava koji odgovara na potrebe suvremenog stanovanja.

1. Brzina gradnje uz potpunu funkcionalnost

Kuća investitorice Lidije Mažar površine je 50 četvornih metara i uključuje dnevni boravak s kuhinjom, spavaću sobu, kupaonicu i galeriju pod otvorenim krovom. Cijela nosiva i pregradna konstrukcija izvedena je Ytong elementima, što je omogućilo iznimno brzu realizaciju.

„Sve je počelo savjetom mog arhitekta Nenada Špoljarića, koji mi je predložio gradnju Ytongom. Nisam poznavala taj sustav, ali nakon istraživanja odlučila sam se za njega zbog brzine gradnje, odlične toplinske i zvučne izolacije te dugoročnih ušteda u režijama“, istaknula je investitorica.

2. Što je Ytong porobeton i kako funkcionira sustav gradnje?

Prema riječima Aleksandra Škurića, dipl. ing. aedif. i voditelja projekata u tvrtki Xella, Ytongov porobeton je porasti beton, građevinski materijal koji postoji već više od 100 godina, a u Hrvatskoj se koristi od 1996. godine.

U sustav gradnje ulaze:

• blokovi za vanjske, unutarnje i pregradne zidove,
• sustavi za izvedbu vertikalnih i horizontalnih serklaža,
• montažni nadvoji te
• bijeli strop kao međukatna ili krovna konstrukcija.

Ytong elementi lijepe se tankoslojnim ljepilom, a prvi red uvijek se postavlja na produžni mort radi nivelacije. Zahvaljujući preciznim dimenzijama blokova, postiže se brza i čista montaža, bez potrebe za velikim količinama dodatnog materijala.

3. Prednosti koje nudi Ytong kuća

Stručnjaci iz Xelle navode niz tehničkih i funkcionalnih prednosti zbog kojih je Ytong kuća sve češći izbor:

• Toplinska izolacija – zahvaljujući velikom udjelu zarobljenog zraka u materijalu, nije potrebna dodatna izolacija.
• Zvučna izolacija – odlična zaštita od vanjske buke.
• Protu potresnost – zbog male mase, Ytong kuće podnose potrese uz minimalna oštećenja.
• Brza gradnja – sustav omogućuje znatno kraće vrijeme izgradnje.
• Ekološki materijal – 100% reciklabilan, bez štetnih emisija.
• Otpornost na požar – A1 klasifikacija, ne gori i ne stvara dim.
• Jednostavna obrada – lagan za rezanje, bušenje i prilagodbu.

4. Energetska učinkovitost bez dodatne izolacije

Ytong blokovi dolaze u dvije debljine, ovisno o klimatskoj zoni:

• 30 cm – za primorske krajeve (SMART 30, U = 0,31 W/m²K)
• 40 cm – za kontinentalne krajeve (SMART 40, U = 0,24 W/m²K)

„Sustav 40 zamjenjuje klasičnu zidanu konstrukciju s 15 cm dodatne izolacije, dok sustav 30 pruža optimalnu zaštitu u blažim klimatskim uvjetima“, pojašnjava Škurić. Time se štedi na materijalu, radnim satima i dugoročno na režijama, bez kompromisa u energetskim standardima.

5. Otpornost na potres – ključna sigurnosna značajka

Zahvaljujući maloj masi konstrukcije i integriranim vertikalnim i horizontalnim serklažima, Ytong kuće spadaju u kategoriju zidanih konstrukcija s povećanom otpornošću na potres. Kako naglašava Škurić: „Potres je sila, a sila je masa puta akceleracija. Manja masa znači i manji učinak potresa na objekt.“

Ytong kuća nije samo simbol brze gradnje, već i primjer energetski učinkovite, protupotresne i ekološke arhitekture koja odgovara na sve zahtjeve suvremenog stanovanja. Zahvaljujući sustavnom pristupu gradnji i kvaliteti materijala, Ytong predstavlja rješenje za sve one koji žele funkcionalan, trajan i tehnološki napredan dom u najkraćem mogućem roku.

xella.hr

kalkulator.ytong.hr

Slama, nekada korištena gotovo isključivo u tradicionalnoj gradnji, danas doživljava suvremeni procvat i postaje ključni materijal budućnosti u građevinskom sektoru.

Povratak tradiciji uz suvremene tehnologije

Marina Zajec, dipl. ing. arhitekture, prva je u Hrvatskoj prije 14 godina izgradila vlastitu kuću koristeći slamu kao glavni građevinski materijal.

“Svoju kuću izgradili smo u uradi sam stilu – bale slame sami smo uzgojili i ugradili u zidove. Danas, 14 godina kasnije, i dalje sam izuzetno zadovoljna. Ljudi su nakon pandemije i izolacije ponovno počeli tražiti povezanost s prirodom – kako kroz lokaciju, tako i kroz materijale koji se koriste u gradnji.” – ističe Zajec.

Osim otpornosti na potrese, slama u kombinaciji s drvenom konstrukcijom pokazala se kao energetski učinkovita i ekološki prihvatljiva opcija za gradnju stambenih i poslovnih objekata.

Slama u suvremenoj arhitekturi: veliki projekti u Europi

Dok su u Hrvatskoj izvedene brojne obiteljske kuće od slame i drveta, u Europi se slama koristi za ambicioznije projekte:

• Zgrada sa 65 stanova na 12 etaža, s vanjskim zidovima od slamnatih panela
• Distributivni centar s 41.000 m² slamnatih panela
• Toranj od 14 katova s drvenom konstrukcijom i zidovima od slame

“Više se ne govori samo o malim kućama. Gradimo velike stambene i poslovne prostore s panelima od slame, koji osim ekoloških prednosti pružaju i visoku otpornost te kvalitetnu izolaciju.” – dodaje Zajec.

Zašto je slama materijal budućnosti?

Prema riječima Romane Ilić, dipl. ing. arh., voditeljica Uranije i organizatorice predavanja Održiva ura, slama ima brojne prednosti:

• Obnovljiv resurs: Slama je jednogodišnja biljka i nusprodukt poljoprivrede, što znači da ne umanjuje poljoprivredne površine potrebne za hranu.
• Minimalna energija u proizvodnji: Proces obrade slame za građevinske svrhe zahtijeva vrlo malo energije.
• Ekološka vrijednost: Zidovi od slame su parapropusni, omogućujući prirodnu mikroklimu, dok CO2 emisije tijekom gradnje ostaju minimalne.
• Lokalna dostupnost: Slama se može proizvesti lokalno, smanjujući troškove transporta i emisije stakleničkih plinova.

“Korištenje slame kao građevinskog materijala nije na uštrb kvalitete ili sigurnosti. Radi se o zdravijim interijerima i objektima visoke izdržljivosti.” – naglašava Zajec.

Slama i drvo – održiva kombinacija za budućnost

Uz sve navedene prednosti, slama u kombinaciji s drvetom nudi energetski učinkovita rješenja. Moderne tehnologije omogućuju izradu slamnatih panela pogodnih za podno grijanje, dok drvene konstrukcije doprinose otpornosti na potrese.

“Danas se sve više govori o materijalima biljnog podrijetla. Slama i drvo, nekad standard u tradicionalnoj gradnji, sada su unaprijeđeni suvremenim tehnologijama i koriste se u modernim arhitektonskim projektima diljem svijeta.” – dodaje Ilić.

Slama se vraća na velika vrata – ne samo kao pristupačan i ekološki prihvatljiv materijal, već i kao ključni element održive arhitekture. Od obiteljskih kuća do višekatnih stambenih zgrada, slama pokazuje da budućnost gradnje može biti održiva, sigurna i energetski učinkovita.