Gastro
Cogito coffee – tajna vrhunske kave
Kava koja priča priču – zavirite u svijet Cogito Coffee!
Jeste li znali da je prilikom branja kava zelene boje i da je sezonska biljka baš kao sve ostalo voće i povrće?
Okus ovisi o mjestu gdje je rasla. Želite li piti finu kavu s mlijekom, puno je važnije kakvo je mlijeko. Sve nam je to otkrio Matija Powlison Belković, vlasnik Cogito coffee i kafića „U dvorištu“.
Cogito – početci
Matija se odselio u Ameriku zbog studija, gdje se poslije bavio filozofijom, oženio, a onda vratio u Zagreb. Da bi pomogao u obiteljskoj situaciji, preuzeo je od svojih roditelja prostor u Žerjavićevoj ulici.
“Tu je moj tata imao trgovinu gitarama i tu su se skupljali svi muzičari iz Hrvatske, odnosno Jugoslavije, svi profesionalni glazbenici. Oni su u tom prostoru pili kavu i svirali gitare. To nas je inspiriralo da u istom tom prostoru organiziramo koncerte i radimo super kavu“, rekao je Matija.
Direct trade: Pravedna trgovina kave
A da bi radio super kavu, Matija kavu ne kupuje preko posrednika već izravno od farmera.
“Kava je poljoprivredni proizvod, kao vino ili masline, i ima ogromnu količinu različitih položaja, biljki… Sezonski je proizvod vezan je za teroar, i to su sva pitanja koja mi postavljamo kad biramo kavu – koja biljka, na kojem položaju, kad je rasla, koje su nekakve potencijalne karakteristike te sezone, te biljke i naravno kakvi poljoprivrednici to uzgajaju. Jesu li predani, fokusirani, samoodrživi i tako dalje.
Kavu kupujemo u sezonama zato što kava raste, ovo je sad nekakva recimo generalna pozicija, unutar područja Ekvatora na visokim pozicijama. U tropskim dijelovima ali ne na dnu gdje je jako vruće nego malo više gdje je recimo 20, 25 stupnjeva, ali diljem svijeta.
I onda nisu sezone uvijek u istom vremenu. Tako da mi imamo opciju, ako se trudimo, da kupujemo kave svakih 3, 6, 9 ili svaka tri mjeseca, recimo, i možemo birat koji su položaji.
Način na koji kupujemo kavu je značajno drugačiji. Radimo direktno s farmama ili imamo partnere posrednike s kojima non stop radimo, znamo točno od kud kava dolazi, koja je cijena, ne ide kroz neke burze tržišta… To je tako zvani direct trade.
Problemi industrije kave
Problem kod kave je što je to kolonijalni proizvod koji ima jednu tešku, ružnu povijest gdje se kava prodavala pod nekakvim pritiscima sile, ekonomskim ili nasilja i dovodila u Europu. I mi smo nekako navikli da je to jeftin proizvod.
Puno je recimo jeftinija nego vino, koje uzgajamo tu, koje nema taj trošak transporta i tako dalje. Što znači da većina poljoprivrednika kave dan danas ne pokrivaju svoje proizvodne troškove. Oni nasljeđuju farme, ne mogu nigdje drugdje, to je ono što imaju, ali puno godina su svoju kavu prodavali za manje nego što ona košta u proizvodnji. To je veliki problem, za općenito održivost naše industrije i ono što mi radimo je dajemo farmerima cijene s kojima, zapravo razgovaramo o cijenama”, nadodao je Belković.
Okusi Cogito kave
Da bi se uvjerili u različite okuse, isprobali smo tri različite vrste kave. Jednu iz Etiopije, jednu iz Kenije i jednu iz El Salvadora. Sve tri smo pili pripremljene na poseban japanski način, čiste, bez mlijeka.
Ako pijete kavu s mlijekom ili espresso, možete birat na temelju vrsta. Za kavu s mlijekom dobro je izabrati onu jako svijetlo prženu, jer kava je voće, a svako voće ima kiselinu i kompleksnost.
Kod svijetlo pržene kave manje se osjeti kiselina. Osjeti se element prženja koji karamelizira i daj fini čokoladni dio kave. Ali za dobru kavu s mlijekom, jako je važno izabrati dobro mlijeko. Mi u kafiću „U dvorištu“ koristimo domaće mlijeko i otkad njega koristimo, naše su kave s mlijekom potpuno drugačije, objasnio je Belković.
Tri kave, tri priče
Prvo smo testirali kavu iz El Salvadora koja ima nevjerojatnu punoću okusa.
“Tekstura i obujam u ovoj kavi rezultat su dijelom radi položaja, dijelom zbog načina kako smo došli do zrna, to je jako bitno u kavi, to mi zovemo proces, to je oslobađanje zrna od voća. I ovo je rađeno sušenjem i te kave sa sušenjem uvijek imaju nekakve slatkoće, nekakav obujam, teksturu dok kad se mehanički skine i onda ide u fermentacije”, rekao je Belković.
Druga je bila kava iz Etiopije, koja je dobivena procesom sušenja, a ima okus poput čaja s limunom. Nije intenzivan okus kave, ali je tu. Zanimljivo je da se kava u Etiopiji pije navečer i da, prolazite li ulicom i osjetite miris svježe pržene kave, dobrodošli ste po šalicu kave, bez obzira na to što ne poznajete domaćine.
I za kraj smo probali kavu iz Kenije koja je puna voćnog okusa. Tri kave, tri različita okusa. Za svakog ponešto.
Inovacije i edukacija u Cogito kavi
Pored toga, Matija naglašava koliko je proces prženja bitan za konačni okus kave.
“Kod nas koristimo najsuvremenije pržionice koje omogućuju preciznu kontrolu temperature i vremena. To je ključ za naglašavanje specifičnih aroma svake vrste kave”, dodao je. Također, ističe važnost edukacije osoblja: “Svaki barista prolazi detaljnu obuku kako bi znao prepoznati i pripremiti kavu na najbolji mogući način.”
Za ljubitelje kave, Cogito kava nije samo piće, već cjelokupno iskustvo koje spaja kvalitetu, tradiciju i inovaciju.
Korištenje ostataka potiče kreativnost u kuhinji i često rezultira raznovrsnijim jelima. Također, umjesto brzih i nezdravih opcija, blagdanski ostatci hrane brzo mogu postati uravnoteženi obroci s više svježih sastojaka.
Blagdanska sezona često ostavlja za sobom ostatke hrane – od piletine i puretine do raznih sireva s bogatih pladnjeva. Umjesto da ti ukusni sastojci završe u smeću, iskoristite ih za pripremu novih, kreativnih jela koja će vas oduševiti svojim okusima i jednostavnošću pripreme. Evo tri ideje kako transformirati ostatke u ukusne obroke koje će vaša obitelj i prijatelji obožavati:
1. Salata od rezanaca s ostatcima piletine
Ako vam je ostalo piletine, pretvorite je u laganu, ali hranjivu salatu koja će osvježiti vaš stol. Kombinirajte usitnjene ostatke piletine s kuhanim rezancima, dodajte hrskavo povrće poput mrkve, paprike i krastavaca te malo svježeg začinskog bilja, poput korijandera ili metvice. Pospite kikirikijem za dodatnu teksturu i bogatstvo okusa.
Sve to prelijte začinjenim azijskim preljevom, napravljenim od sojinog umaka, sezamovog ulja, soka limete i malo meda. Ova salata ne samo da će iskoristiti ostatke već će vam pružiti pravi gurmanski užitak.
Izvor: ALLRECIPES
2. Mac and cheese s ostacima sireva s pladnja
Ostaci sireva s blagdanskog pladnja mogu se pretvoriti u savršeno kremasti mac and cheese. Pomiješajte sireve koje imate, poput cheddara, camemberta, gorgonzole ili bilo kojeg tvrdog sira, kako biste dobili bogatu mješavinu okusa.
Pripremite tjesteninu po izboru, napravite bešamel umak, i u njega postupno umiješajte sireve dok se ne otope. Zatim sve pomiješajte s tjesteninom, stavite u posudu za pečenje, pospite još malo naribanog sira i pecite dok ne dobije zlatnu, mjehuričavu koricu. Ovo je idealno jelo za hladne dane koje donosi utjehu i toplinu.
Izvor: BBC GOOD FOOD
3. Bruschetta s puretinom, mozzarellom, sušenim rajčicama i bosiljkom
Preostala puretina može postati zvijezda mediteranskog predjela. Tanko narežite komadiće puretine i posložite ih na kriške tostiranog kruha. Dodajte kriške mozzarelle, nekoliko sušenih cherry rajčica te svježe listove bosiljka.
Po želji, sve nakapajte s malo maslinovog ulja i balzamičnog octa. Zapečeni kruh s topljenom mozzarellom i aromatičnim sastojcima čini ovu bruschettu izvrsnim izborom za brz i ukusan obrok ili predjelo koje će oduševiti vaše goste.
Izvor: DELICIOUS MAGAZINE
Zašto je važno koristiti ostatke?
Korištenjem ostataka hrane ne samo da doprinosimo smanjenju bacanja hrane i očuvanju okoliša, već i štedimo vrijeme i novac. Uz ove kreativne recepte, jednostavno je pretvoriti ono što već imate u ukusne obroke. Osim što smanjujete otpad, uživate u raznovrsnim jelima koja donose nove okuse i inspiraciju u vašu kuhinju.
Napravite najfinije vanilin kiflice, po receptu tete Jasne
Dajte mašti na volju i iskoristite blagdanske ostatke na najbolji mogući način – stvarajući ukusne trenutke s obitelji i prijateljima!
Gastro
Napravite najfinije vanilin kiflice, po receptu tete Jasne
Ovaj recept za vanilin kiflice postat će vaš omiljeni
Vanilin kiflice su neizostavni dio božićnih blagdana u Hrvatskoj. Njihova nježna aroma vanilije i maslačna tekstura simboliziraju toplinu doma i zajedništvo.
Iako postoji bezbroj recepata na internetu, mnogi od nas dobili su savršen recept koji se prenosi s generacije na generaciju. Ovo su najfinije vanilin kiflice, po receptu tete Jasne.
Mala povijest vanilin kiflica
Hrvatska je dugo bila dio Austro-Ugarske Monarhije, a vanilin kiflice (njem. Vanillekipferl) su klasičan primjer kolača iz tog doba. Ovaj recept potječe iz austrijske kuhinje, ali je brzo postao popularan diljem monarhije, uključujući Hrvatsku. Blizina i kulturna razmjena među zemljama srednje Europe omogućila je širenje ovog recepta.
Okus vanilin kiflica privlači sve generacije – nježno su slatke, orašaste i aromatične zahvaljujući vanilin šećeru, što ih čini savršenim desertom uz kavu, čaj ili kao dio božićnog stola.
Osim što su jednostavne za pripremu, ove kiflice mogu dugo trajati ako se pravilno skladište. To ih čini praktičnima za blagdane, kada se unaprijed pripremaju veće količine kolača.
Ovog Božića nezaobilazni su medenjaci
Napravite najfinije vanilin kiflice, po receptu tete Jasne
sastojci:
- 35 dkg glatkog brašna
- 12 dkg mljevenih oraha
- 10 dkg šećera u prahu
- 2 paketića vanil šećera
- 1 cijeli maslac
- 1 bjelanjak
priprema:
Od bijelanjka i pola mjere šećera u prahu umutite snijeg, druga će vam polovica trebati za posipanje pećenih vanilin kiflica. U snijeg postepeno dodajte maslac, vanil šećer, brašno i mljevene orahe.
Smjesu zamjesite rukom i ostavite u frižideru pola sata.
Zagrijte pećnicu na 200 stupnjeva.
Od smjese napravite kuglice, koje ćete razvaljati u vanilin kiflice. Pripazite da su sve približno iste veličine. Pecite otprilike 10 minuta, a kada su gotove pospite šećerom u prahu i ostavite ih na papiru za pečenje kako bi se stvrdnule.
Poslužite ih s toplim ili hladnim mlijekom, što je jednostavan i ukusan način da ih djeca uživaju.
Vanilin kiflice često bude nostalgiju jer su povezane s djetinjstvom, obiteljskim okupljanjima i blagdanima. Mnogi ljudi ih povezuju s uspomenama na bake koje su ih s ljubavlju pripremale.