Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Kata Marunica: ‘Najviše volim raditi na projektima koji imaju utjecaj na javni prostor’

Dom na kvadrat pričao je s talentiranom arhitekticom

Pojedinci koji su jedni od najboljih u svojem poslu, oduvijek su inspiracija i neiscrpna tema. Jedna od takvih je i arhitektica Kata Marunica, iz arhitektonskog ureda NFO. Razgovarali smo s njom te doznali kada je shvatila da je arhitektura njezin poziv, kako izgleda njezin radni dan, odakle crpi inspiraciju te koji su joj uzori u radu.

kata-marunica-dom-na-kvadrat

Kada ste shvatili da je arhitektura vaš poziv? Što ste željeli biti po zanimanju kada ste bili dijete, je li arhitektura oduvijek vaš prvi izbor?

Kada sam imala otprilike 12 godina počela sam iz zabave crtati u paintbrush-u na svom PC-u 286. Najzanimljivije mi je bilo crtati kuće koje sam promatrala kroz prozor, zapravo su to bile varijante iz moje mašte što je najčešće izgledalo kao arhitektura iz Futurame. Zaključila sam da je arhitektura spoj umjetnosti i matematike i više nisam razmišljala o drugoj profesiji.

Bazen i recepcija kampa Stella Maris u Umagu, foto: Marko Mihaljević

Kako su izgledali početci vaše karijere? Kako izgleda vaš prosječni radni dan?

Nakon faksa 2005. sam se zaposlila kod svog profesora Gorana Rake u Radionici arhitekture. To je bila odlična odluka jer, osim puno učenja i zanimljivih projekata, tamo upoznajem svog budućeg partnera Nenada Ravnića s kojim dvije godine poslije otvaram NFO, ured u kojem i danas zajedno radimo s puno novih suradnika.

Danas su moji dani najčešće vrlo “isprogramirani”. Ujutro djecu razvozimo u vrtić i školu, nakon toga na kratki trening i onda u ured ili gradilište. Kako je ured narastao zadnjih nekoliko godina, sada nas je dvadesetak, tokom dana najvažnije su međusobne koordinacije i kontrola gradilišta. Ti segmenti posla dosta konzumiraju tako da momente kada se uspijemo posvetiti projektiranju uopće ne gledam kao posao.

Interpretacijski centarmiritimne baštine- DUBoak u Malinskoj, foto: Bosnić – Dorotić

Na koji vaš rad ste najponosniji?

Prvi se uvijek pamte, tako još uvijek najdražim smatram naš prvi prvonagrađeni rad na međunarodnom natječaju za uređenje zagrebačkog Paromlina u organizaciji Oris kuće arhitekture. Radilo se o istraživačkom natječaju tako da nije bilo značajnih ograničenja osim onih koje smo si sami zadali. Na mjestu starog Paromlina isplanirali smo gradsko kupalište kao svojevrsni kontrast čistoći bazena u odnosu na industrijsku arhitekturu u koju smo taj sadržaj implementirali.

Skladišno poslovna zgrada Wruth

Tko su vam uzori u radu?

Uzor su mi svi koji su “izdržali”. Prije sam puno kritičnije sagledavala arhitektruru oko nas, danas, poznavajući bolje kontekst u kojem radimo, kada vidim kuću koja djeluje da ima koncept ili ga vidim barem u pokušaju, ponosna sam na kolegu jer znam koliko je teško iznijeti kvalitetnu arhitekturu današnjoj dinamici produkcije.

Koje su vam omiljena arhitektonska ostvarenja u Zagrebu, koja u inozemstvu?

Izvan Hrvatske, kao i u Hrvatskoj u zadnje vrijeme manje gledam pojedinačna arhitektonska rješenja, puno više me zanimaju povijesni urbanistički odnosi starijih graditeljskih struktura koji su zaista neiscrpan izvor inspiracije i često se dogodi da neki tako prepoznati prostorni moment kasnije ugrađujemo u svoje projekte. Jako volim na primjer Split i Marseilles kao primjere gradova u kojima se može iščitavati kompleksna arhitektonska evolucija od antičkih vremena do danas.

Kupalište Paromlin, 1. nagrada na istraživačko-anketnom međunarodnom arhitektonskom natječaju za Paromlin, foto: NFO

Što vam je najveće priznanje u radu?

Najveće priznanje nam je možda onaj moment kada vidite da se prostor koji ste projektirali koristi upravo onako kako ste zamislili ili možda inovativnije od onoga što je bilo projektirano. Lijepo je vidjeti kako projekt može mijenjati prostor i kreirati nove ambijente u kojima će netko stvarati uspomene, u tom smislu najviše volimo raditi na projektima koji imaju utjecaj na javni prostor.

Dizajn prostora, namještaja i dekoracija

Iskoristite lijepo vrijeme za uređenje balkona i terasa!

Biljke, namještaj i savjeti koji će unijeti život u vaš vanjski prostor

uređenje balkona i terasa

S dolaskom toplijih dana, mnogi se ponovno okreću svojim balkonima i terasama – tim malim oazama mira u urbanom okruženju.

Bez obzira imate li tek nekoliko kvadrata ili prostranu terasu, uređenje balkona i terasa može potpuno promijeniti doživljaj boravka kod kuće. Ovo je idealan trenutak za obnovu vanjskog prostora, a mi vam donosimo najbolje ideje i savjete kako biste u njemu uživali cijele sezone.

Uređenje balkona i terasa: spoj estetike i funkcionalnosti

Kada govorimo o uređenju balkona i terasa, prvi korak je funkcionalan raspored. Čak i na malim površinama, dobro isplanirani elementi mogu učiniti čuda. Krajobrazni arhitekt Matej Kušević savjetuje da se započne s osnovama: “Razmislite što vam je prioritet – opuštanje, druženje ili uzgoj bilja – i prema tome organizirajte prostor.”

Vrtni namještaj prilagođen vanjskim uvjetima ključan je za dugotrajnost i udobnost. Popularni su komadi od umjetnog ratana, aluminija i drva s FSC certifikatom, a sve češće se bira i multifunkcionalni namještaj – poput klupa s prostorom za pohranu ili sklopivih stolova.

Tepisi za vanjske prostore, dekorativni jastuci i lampice stvaraju osjećaj doma i u vanjskim prostorima. Kombinirajte različite teksture i materijale kako biste postigli moderan, ali i topao izgled.

Biljke koje oplemenjuju svaki kutak

Jedan od najvažnijih elemenata u uređenju balkona i terasa svakako su biljke. Osim što donose prirodnu ljepotu, one imaju i praktičnu ulogu – pružaju hlad, štite od pogleda i stvaraju osjećaj privatnosti.

Ove su biljke odličan izbor za ukrašavanje balkona ili vrta

Balkonski prostori mogu biti odlično mjesto za opuštanje i oslobađanje od stresa, osobito ako ih ukrasite biljkama. Uz pažljivo kombiniranje različitih tegli, biljnih vrsti i pravilnog održavanja, lako možete stvoriti svoj mini vrt pun boja, začina i mirisa.

Za balkone i terase koji nisu izloženi direktnom suncu, odličan izbor su begonije, fuksije, impatiens i razne vrste paprati. Ako imate sunčanu poziciju, birajte pelargonije, lavandu, ukrasne trave ili pak sukulente koji traže malo održavanja.

uređenje balkona i terasa
Cvjetna oaza na balkonu

U trendu su i visoke gredice koje omogućuju uzgoj začinskog bilja i povrća na malim površinama. Osim što su praktične, pružaju i estetski dojam uređenosti i strukture.

Za one koji žele nešto drugačije, tu su stupaste i patuljaste voćke – limun, jabuka ili trešnja – koje se mogu saditi u veće tegle. One su dekorativne, ali i korisne, pogotovo ako želite vlastite plodove nadohvat ruke.

visoke gredice
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta

Trendovi u uređenju balkona i terasa

Ove sezone naglasak je na održivosti, prirodnim materijalima i personaliziranom prostoru. U modi su vertikalni vrtovi, DIY elementi, ali i smart rješenja. Npr rsvjete na solarni pogon ili namještaja koji se sklapa ovisno o potrebi.

Ne zaboravite i na detalje koji čine razliku: teglice raznih boja i oblika, ogledala koja vizualno proširuju prostor, ili reciklirani drveni sanduci kao poličari za biljke.

Bez obzira na veličinu vašeg vanjskog prostora, pravo je vrijeme za njegovo uređenje. Uz malo mašte, pravilan odabir biljaka i kvalitetan namještaj, uređenje balkona i terasa može postati vaša nova omiljena aktivnost – a rezultat će biti prostor koji potiče opuštanje i donosi veselje u svakodnevicu.

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Mala Vila: Staklene kućice u srcu šume

Kako izgleda odmor u staklenim kućicama koje nestaju u prirodi? Sestre Blažur stvorile su jedinstveno utočište za bijeg od svakodnevice

U srcu netaknute prirode, daleko od gradske vreve, smjestile su se staklene kućice Mala Vila. Ovaj inovativni koncept osmislile su sestre Valentina i Kristina Blažur, koje su se odlučile vratiti u rodni kraj i ostvariti svoj san – stvoriti prostor u kojem će se arhitektura stopiti s prirodom i pružiti gostima jedinstven doživljaj.

Mala Vila – spoj arhitekture i prirode

Od djetinjstva, Valentina i Kristina bile su povezane s ovom šumom. Iako ih je život odveo različitim putevima, uvijek su joj se rado vraćale. Ta ljubav prema prirodi bila je inspiracija za stvaranje Male Vile – kompleksa od četiri staklene kućice koje se reflektiraju u zelenilu i gotovo nestaju u krajoliku.

“Oduvijek smo gledale u šumu. Što god se događalo, uvijek smo bile usmjerene prema njoj. Kada u tom smjeru razmišljaš, stvari se otvaraju. Tako je Valentina pronašla proizvođača ovih kućica, i tu je sve počelo,” prisjeća se Kristina Blažur, vlasnica Male Vile.

Mala Vila

Minimalistički dizajn, prozirne fasade i reflektirajuće staklo omogućuju da se kućice neprimjetno stapaju s okolinom. Tijekom dana, one postaju ogledalo prirode, dok navečer zavjese osiguravaju privatnost gostima.

“Primijetili smo da ljudi često niti ne uoče kućice dok ne dođu bliže. Kada je šuma u punom zelenilu, one su potpuno neprimjetne,” objašnjava Kristina.

Tehnološki izazovi i gradnja u šumi

Postavljanje ovakvih kućica nije bilo jednostavno. Mala Vila smještena je u šumskom okruženju, što je značilo posebne logističke izazove – od dovođenja struje i vode pod zemljom, do osiguravanja stabilnih temelja za svaku kućicu.

“Kućice moraju imati stabilne podloge jer svaka teži čak 7 tona. Postavljene su na betonske pilone, a cijeli postupak montaže bio je pravi izazov – od prijevoza iz Estonije do postavljanja dizalicama u šumi,” prisjeća se Kristina.

Unatoč svim izazovima, sestre Blažur uspjele su realizirati svoju viziju i stvoriti prostor koji gostima omogućuje potpuni bijeg od svakodnevnog stresa.

Oaza mira i odmora u prirodi

Kućice su veličine 20 kvadrata i dizajnirane za dvoje. U njima se nalaze kuhinja, kupaonica, spavaći i dnevni prostor, a podno grijanje osigurava ugodan boravak tijekom cijele godine.

“Mi smatramo da je ovo jedini način za potpuni reset. Priroda i šuma omogućuju da se isključiš iz vanjskog svijeta, da osluškuješ zvukove i jednostavno uživaš,” dodaje Kristina.

Iako su izrađene od stakla, privatnost gostiju nije ugrožena – tijekom dana reflektiraju okolinu, dok se navečer spuštaju zavjese. Iznimka je kupaonica, koja je opremljena zamagljenim staklom umjesto klasičnih zastora.

Projekt Mala Vila spojio je arhitekturu, prirodu i vrhunsku tehnologiju u jednu skladnu cjelinu. Sestre Blažur dokazale su da se uz viziju i upornost može stvoriti jedinstveno mjesto za odmor koje briše granicu između modernog dizajna i netaknute prirode.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice