Povežimo se

Arhitektura i dizajn

ALPHA CENTAURI Inovativna rješenja i vrhunske izvedbe dale obol inovacijskom centru

U ovom remek djelu u gradnji, ništa nije prepušteno slučaju

Prva hrvatska jednorog tvrtka otvorila je inovacijski centar u Zagrebu. Alpha Centauri novi je dom kreativne i inženjerske izvrsnosti, a upravo je izvrsnost bila potrebna za njegovu izgradnju.

infobip-dom-na-kvadrat

Riječ je o najvećem Infobipovom inovacijskom centru na svijetu. To je mjesto rada za 800 vrhunskih stručnjaka, pa tako i osmišljeno.

Uredi su možda najvažniji dio, ali u sjenu ih bacaju mjesta za opuštanje, poput dnevnog boravka, dvorane za vježbanje, održavanje stolnoteniskih turnira ili pak, nadmetanja u skvošu. Zaposlenici imaju i restoran, a nakon što pojedu, mogu se odmoriti na velikoj zelenoj terasi.

Prema potrebi zaposleni imaju na raspolaganju i smještajne jedinice. Riječ je o sobama koje su uređene tematski – svaka nosi ime jednog astronauta i njegovom je radu posvećena. Osim soba, mogu se smjestiti i u apartmanima koji su zamišljeni tako da dnevni dio bude odvojen od spavaćeg, pa se u njemu mogu održavati i sastanci.

soba-infobip-dom-na-kvadrat

U ovom remek djelu u gradnji, ništa nije prepušteno slučaju, pa tako ni odabir fasada. Arhitekti se često odlučuju za staklene fasade. One omogućavaju da poslovni prostori budu puni prirodnog svjetla, a istovremeno djeluju jako elegantno. Fasade na zgradi Infobipa radila je tvrtka AGC.

‘Uvijek je čast kad vas nazovu dobri arhitekti i kad je projekat ovako zanimljiv kao što je bio ovaj. Ovaj projekat je bio izazovan zbog toga što su arhitekti htjeli da staklo bude jako transparentno, jako neutralno i da slijedi njihov izričaj tako da bili smo jako zadovoljni što su nas pozvali da sudjelujemo u razradi objekta’, pričala nam je Antonija Mušović, iz AGC Flat Glass Europe.

fasada-infobip-dom-na-kvadrat

Otvoreni, potpuno transparentni uredski prostori pružaju pogled na Zagreb, a kroz neko vrijeme će jedan dio fasade doživjeti preobrazbu.

Naime, ispred fasada nalaze se žice po kojima će se uskoro popeti penjačice, tako da će stvarati jednu biodinamičku fasadu koja će ljeti davati hlad zelenilom, a zimi ili u jesen kad lišće otpadne, svjetlost će ulaziti horizontalno.

Posebnu ulogu u izgradnji Infobipove zgrade imao je i beton. ‘Uloga Betona Lučko u izgradnji objekta Infobip je bilo proizvesti predgotovljene betonske elemente tribina i stubišnih krakova koji su se montirali na postojeću konstrukciju u tom objektu. A zahtjevi projektanta bili su da se oni proizvedu u vidljivom betonu, razrada tlačne čvrstoće C 30/37 i da se kao takvi dostave i montiraju u samom objektu’, kazala nam je Suzana Hozmec, voditeljica laboratorija i kontrole tvorničke proizvodnje.

Betoni su se odlično uklopili u ostatak Infobipovog interijera. Uz drvo i željezo, stvorili su neodoljivu kombinaciju prirodnog, trajnog, stabilnog i modernog.

Na velikim projektima poput Infobipovog kampusa u Zagrebu zanimljivo pokazati inovativna rješenja koja su oku često nevidljiva, a pojednostavljuju procese, primjerice pročišćavanja i odvodnje vode.

Pokazali najbolje

Za odvajanje oborinskih voda, na ovom je projektu bila zadužena tvrta ACO. ‘Htjeli smo pokazati i primijeniti najbolje od naše ponude proizvoda u oborinskoj odvodnji i u pročišćavanju voda, pa su tako korištenislivnici za odvodnju, primarni slivnici za odvodnju primarne oborinske vode, znači s parkirališta, i s obodnih cesta oko objekta’, pojašnjava Dražen Linarićspecijalist tehničke podrške, ACO.

Riječ je o sustavu u kojem su takozvani rigoli projektirani tako da su u njih integrirani lijevano željezni slivnici konkavnog oblika kako bi se kvalitetnije uklopili u liniju odvodnje. Oni su zaslužni za primarnu odvodnju. 

I u kuhinjama se spremaju obroci koji su zasićeni mastima raznog porijekla i tu je potrebno mast odvojiti da ona ne završi u kanalizaciji, ACO Lipumax separator masti, koji je ugrađen ovdje, je specifičan po tome što ima ugrađen osjetnik za količinu nakupljene masti, tako da na vrijeme javlja svojim senzorima količinu nakupljene masti, i racionalno daje signale službi za održavanje za čišćenje tog separatora.

Tako se smanjuju troškovi u održavanju objekta. A s obzirom na to da ćemo iz ovog kampusa godinama u svijet izvoziti pametna rješenja, važno je da se upravo takva rješenja na njemu i koriste.

Arhitektura i dizajn

Mala Vila: Staklene kućice u srcu šume

Kako izgleda odmor u staklenim kućicama koje nestaju u prirodi? Sestre Blažur stvorile su jedinstveno utočište za bijeg od svakodnevice

U srcu netaknute prirode, daleko od gradske vreve, smjestile su se staklene kućice Mala Vila. Ovaj inovativni koncept osmislile su sestre Valentina i Kristina Blažur, koje su se odlučile vratiti u rodni kraj i ostvariti svoj san – stvoriti prostor u kojem će se arhitektura stopiti s prirodom i pružiti gostima jedinstven doživljaj.

Mala Vila – spoj arhitekture i prirode

Od djetinjstva, Valentina i Kristina bile su povezane s ovom šumom. Iako ih je život odveo različitim putevima, uvijek su joj se rado vraćale. Ta ljubav prema prirodi bila je inspiracija za stvaranje Male Vile – kompleksa od četiri staklene kućice koje se reflektiraju u zelenilu i gotovo nestaju u krajoliku.

“Oduvijek smo gledale u šumu. Što god se događalo, uvijek smo bile usmjerene prema njoj. Kada u tom smjeru razmišljaš, stvari se otvaraju. Tako je Valentina pronašla proizvođača ovih kućica, i tu je sve počelo,” prisjeća se Kristina Blažur, vlasnica Male Vile.

Mala Vila

Minimalistički dizajn, prozirne fasade i reflektirajuće staklo omogućuju da se kućice neprimjetno stapaju s okolinom. Tijekom dana, one postaju ogledalo prirode, dok navečer zavjese osiguravaju privatnost gostima.

“Primijetili smo da ljudi često niti ne uoče kućice dok ne dođu bliže. Kada je šuma u punom zelenilu, one su potpuno neprimjetne,” objašnjava Kristina.

Tehnološki izazovi i gradnja u šumi

Postavljanje ovakvih kućica nije bilo jednostavno. Mala Vila smještena je u šumskom okruženju, što je značilo posebne logističke izazove – od dovođenja struje i vode pod zemljom, do osiguravanja stabilnih temelja za svaku kućicu.

“Kućice moraju imati stabilne podloge jer svaka teži čak 7 tona. Postavljene su na betonske pilone, a cijeli postupak montaže bio je pravi izazov – od prijevoza iz Estonije do postavljanja dizalicama u šumi,” prisjeća se Kristina.

Unatoč svim izazovima, sestre Blažur uspjele su realizirati svoju viziju i stvoriti prostor koji gostima omogućuje potpuni bijeg od svakodnevnog stresa.

Oaza mira i odmora u prirodi

Kućice su veličine 20 kvadrata i dizajnirane za dvoje. U njima se nalaze kuhinja, kupaonica, spavaći i dnevni prostor, a podno grijanje osigurava ugodan boravak tijekom cijele godine.

“Mi smatramo da je ovo jedini način za potpuni reset. Priroda i šuma omogućuju da se isključiš iz vanjskog svijeta, da osluškuješ zvukove i jednostavno uživaš,” dodaje Kristina.

Iako su izrađene od stakla, privatnost gostiju nije ugrožena – tijekom dana reflektiraju okolinu, dok se navečer spuštaju zavjese. Iznimka je kupaonica, koja je opremljena zamagljenim staklom umjesto klasičnih zastora.

Projekt Mala Vila spojio je arhitekturu, prirodu i vrhunsku tehnologiju u jednu skladnu cjelinu. Sestre Blažur dokazale su da se uz viziju i upornost može stvoriti jedinstveno mjesto za odmor koje briše granicu između modernog dizajna i netaknute prirode.

Nastavite čitati

Arhitekti i arhitektonski projekti

Nikola Fabijanić i Juraj Glasinović: Arhitektura kao dijalog, inspiracija i izazov

Nagrađeni arhitekti otkrivaju što ih inspirira, kako pristupaju projektiranju i zašto je arhitektura puno više od samog dizajna

Nikola Fabijanić i Juraj Glasinović

Prošle godine arhitekti Nikola Fabijanić i Juraj Glasinović osvojili su nagradu Udruge hrvatskih arhitekata za najuspješniju stambenu arhitekturu. Njihov projekt Kuća Nodi prepoznat je kao iznimno promišljen arhitektonski odgovor na kontekst i potrebe investitora. No, iza ove nagrade stoji dugogodišnja suradnja, rad na brojnim projektima i zajednička strast prema arhitekturi.

U razgovoru s njima otkrivamo kako su se našli u arhitekturi, što ih inspirira i kako izgledaju njihovi procesi rada.

Nikola Fabijanić i Juraj Glasinović

Put do arhitekture

Nikola, što vas je privuklo arhitekturi?
Nikola Fabijanić: Nisam imao neku veliku volju ili znanje da ću se baviti arhitekturom, ali spletom okolnosti upisao sam fakultet i ubrzo shvatio da je to poziv u kojem se pronalazim. Htio sam se maknuti iz Rijeke i Zagreb se činio kao dobar izbor, a s vremenom se arhitektura pokazala kao pravo mjesto za mene.

Juraj, kakav je bio vaš put?
Juraj Glasinović: Završio sam srednju građevinsku školu i nekako logično nastavio prema arhitekturi. Nisam kao dijete imao specifične sklonosti prema ovom poslu, ali kako se pokazalo, bio je to pravi izbor. Arhitektura je, na neki način, pronašla mene.

Od prvih projekata do vlastitog ureda

Koji su bili vaši prvi projekti nakon fakulteta?
Juraj Glasinović: Nakon faksa radio sam u studiju UP kod kolega Lee Pelivan i Tome Plejića, ali paralelno i na arhitektonskim natječajima s kolegama. Među prvima bili su natječaji za Labin i Kutinu, no prvi ozbiljniji zajednički projekt bio nam je natječaj za Gat u Šibeniku 2009. godine.

Nikola Fabijanić: Juraj i ja smo kolege s fakulteta i dugogodišnji prijatelji, a kroz natječaje smo počeli raditi zajedno. Na Šibenskom natječaju uvidjeli smo da imamo dobru sinergiju. S vremenom se suradnja intenzivirala i danas radimo u vlastitoj firmi.

Koji vam je projekt dao pravi zalet?
Juraj Glasinović: Svaki projekt nosi svoju priču, ali možda je jedan od ključnih bio vrtić Stenjevec. To nam je bio prvi natječaj gdje smo osvojili prvo mjesto, a takva potvrda uvijek daje dodatan motiv za daljnji rad.

Nikola Fabijanić: Nagrade su uvijek dobrodošle, ali važno je biti uporan i ne gledati unatrag. Rad na natječajima vidimo kao neku vrstu “mentalne higijene” – priliku da kreativno promišljamo i eksperimentiramo izvan rutinskih uredskih poslova.

Nikola Fabijanić i Juraj Glasinović

Inspiracija i proces rada

Gdje pronalazite inspiraciju za svoje projekte?
Juraj Glasinović: Najviše u svakodnevnom okruženju, u ulicama koje nas okružuju. Inspiraciju tražimo u stvarnosti – u javnim prostorima, kafićima, ljudima. Važno nam je da su naši projekti realni i kontekstualni.

Kako pristupate projektiranju?
Nikola Fabijanić: Prije nego što krenemo crtati, najvažniji su razgovori s investitorima. Ne želimo da nam donesu slike s Pinteresta – više volimo razgovore i priče o njihovim potrebama i životnim stilovima. Tek kad razumijemo njihov način razmišljanja, krećemo u osmišljavanje prostora.

Juraj Glasinović: Proces projektiranja za nas zapravo započinje neformalno – vožnja do lokacije, razgovor uz kavu ili gemišt, to su trenutci kada se rađaju ideje. Ključna nam je komunikacija i dijalog, kako međusobno, tako i s klijentima.

Kuća Nodi i nagrada Galić

Što Kuću Nodi čini posebnim projektom?
Juraj Glasinović: Pokušali smo minimalnim intervencijama povezati postojeću kuću, vrt i dogradnju u skladnu cjelinu. Investitor je bio izuzetno zadovoljan, a na kraju i mi.

Nikola Fabijanić: Kuća Nodi je naša prva realizacija kao partnera i zato nam je posebno draga. Osim toga, investitor je bio prijatelj i inspirativna osoba, što je uvijek dodatan motiv za kvalitetan rad.

Budući planovi i izazovi

Postoji li projekt koji biste voljeli realizirati, a do sada niste?
Nikola Fabijanić: Volimo raznolikost i ne želimo se specijalizirati samo za jednu vrstu arhitekture. No, svakako bismo voljeli raditi na projektima stambenih zgrada. To je danas izazovno jer se često sve svodi na maksimizaciju kvadrata i iskoristivost prostora, ali vjerujemo da se i unutar takvih okvira može napraviti kvalitetna arhitektura.

Juraj Glasinović: Stambena arhitektura u Hrvatskoj trenutačno nije na visokoj razini, no voljeli bismo sudjelovati u promjeni tog trenda.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice