Arhitektura i dizajn
Emocije i ljudi stvaraju najbolje interijere
Sunčica Mastelić Ivić sigurno vam je dobro poznata jer nas redovno podučava o stilovima uređenja interijera. No, Sunčica je puno više od dobre učiteljice. Ona je sjajna arhitektica koja svira klavir i voli hrvatski jezik.
Sunčice, rekla si mi da zapravo arhitektura nije bila tvoj prvi izbor. Što je bio tvoj prvi izbor i zašto arhitektura ipak na kraju?
Kako sam ja bila dijete koje je, kojem je donekle išla matematika, imala sam smisla za crtanje, onda vas odmah roditelji pomalo usmjere, pa zašto ti ne bi mogla arhitektura, pa to ti je fin posao, pa lijep je fakultet, lijep je studij, to bi ti bilo dobro. Ali moja prva ljubav je zapravo bio hrvatski jezik.
Studij arhitekture je nekakav renesansni nastavak svega onoga što je renesansni čovjek trebao biti. Taj divan studij vam da mnogostruka znanja, nauči vas matematici, inženjerstvu, logičnom razmišljanju, kreiranju prostora, nauči vas estetici i vi tu estetiku povezanu s logikom, inženjerstvom, pogotovo estetiku, vi to živite cijeli život, cijeli dan, što god da radite i van vaše profesije.
Tvoj put do stručnjakinje kakva si danas počeo je u Beču. Zašto u Beču i kako je do toga došlo?
Moj neki profesionalni put je započeo u Beču, zašto, zato jer je moj suprug u to doba završavao doktorski studij na tehničkom univerzitetu u Beču i mi smo nekoliko godina proveli tamo i to je bio, da, to je bio moj prvi posao. Beč, bečki mentalitet, sve o dizajnu i arhitekturi što sam naučila u Beču, to je jedna moja davna, daleka ljubav koja uvijek tinja i traje.
Koji zapravo bio razlog zašto si odabrala raditi dizajn interijera, a ne arhitekturu?
U određenom trenutku mojeg profesionalnog bivanja se otvorila prilika da se bavim interijerom, a budući da, kao što sam rekla, da mi je jezik važan, komunikacija mi je važna, otkrila sam da rad na interijeru uključuje intenzivan rad sa klijentom i to na mnogo povezanijoj razini od arhitekture.
Mislim da je prva stvar kod arhitekture odgovornost. A prva riječ koja mi pada na pamet kad pričam o interijeru, to je emocija. Zato jer vi razgovorima, u interakciji sa klijentom, vi morate kroz projekte interijera, dobiti emociju koju klijent traži u tom prostoru. Vi emociju ostvarujete kreiranjem atmosfere, a atmosfera je jedna kvalitativna disciplina koju postižete sa različitim elementima projektiranja interijera. Pa su to primjerice, veličina prostora, oblik, boje, tekstura, svjetlo, ako želimo, čak i miris i zvukovi.
Radiš i dizajn stambenih prostora, poslovnih prostora ali i turističkih objekata, što je veći izazov i po čemu se razlikuju ti projekti?
Osnovna razlika u dizajnu interijera privatnih stambenih prostora i ovih ugostiteljskih, pogotovo turističkih je u iskoraku. Ne moramo sad pričati o stilu niti o investiciji, ali uvijek vam je perjanica slijeđenja trendova ugostiteljstvo i ugostiteljski prostori i ako pričamo na razini čitave Hrvatske, onda bi rekla, naše priobalje uvijek mora biti u trendu. Zato jer vi morate ponuditi gostu neki san i vi morate dati dojam da ste svjetski prostor.
On se mora osjećat fantastično u bilo kakvom kafeu, restoranu, hotelu do kojeg dođe, tako da uvijek su takve vrste prostora puno više slijede trendove, puno su avangardnije, puno revolucionarnije i ako su na obali tim više se dešavaju te ti trendovi te razlike koje su izuzetno moderne. Trend nije nešto što je osnovno kod stambenih interijera, taj trend je uvijek malo blaži nego što su prostori ugostiteljskog tipa.
Gdje pronalaziš inspiraciju za sve svoje projekte koje radiš?
Meni bi sad bilo najlakše reći da se inspiriram iz literature i putovanja, ali, ljudi. Ljudi su najveća inspiracija i to bilo koji sudionik projekta. Dakle, bilo da je neka moja kolegica, kolega, klijenti su mi inspiracija, učim od njih i nadam se da oni uče od mene. Učim se njihovim životnim iskustvima, stvarima koje su oni vidjeli, a ja nisam vidjela, pogledima na život kakve oni imaju, a kakve ja imam drugačije, to su zapravo divni razgovori gdje vi međusobno zajednički dolazite do rješenja.
U našoj emisiji dosta redovito podučavaš o različitim stilovima uređenja interijera, koji je tebi najdraži?
Najsretnija sama kada radim u određenom stilu za koje sam dovoljno proučila da odgovara profilu klijenta i kada mogu zajedno sa klijentom do kraja iznijeti taj stil, bez nekih većih stranputica.
Dakle kad određeni stil odaberete morate razmišljati o tome da je niz nekih ljudi prije vas ili paralelno vama radilo na toj ogromnoj bazi estetike, podataka, oblika, tekstura i svega koja vama onda može biti inspiracija za ono čime ćete vi doprinijeti tom stilu.
Radila si jako puno projekata i puno je toga iza tebe, ali postoji li jedan projekt koji bi mogla izdvojiti koji ti je ostao kao najdraži?
Ne mogu. Ne mogu zato jer najvažniji su mi ljudi. I svaki klijent mi je poseban. I zato mi je uvijek najdraži projekt uvijek onaj koji trenutno sad radim.
Arhitektura i dizajn
Mala Vila: Staklene kućice u srcu šume
Kako izgleda odmor u staklenim kućicama koje nestaju u prirodi? Sestre Blažur stvorile su jedinstveno utočište za bijeg od svakodnevice
U srcu netaknute prirode, daleko od gradske vreve, smjestile su se staklene kućice Mala Vila. Ovaj inovativni koncept osmislile su sestre Valentina i Kristina Blažur, koje su se odlučile vratiti u rodni kraj i ostvariti svoj san – stvoriti prostor u kojem će se arhitektura stopiti s prirodom i pružiti gostima jedinstven doživljaj.
Mala Vila – spoj arhitekture i prirode
Od djetinjstva, Valentina i Kristina bile su povezane s ovom šumom. Iako ih je život odveo različitim putevima, uvijek su joj se rado vraćale. Ta ljubav prema prirodi bila je inspiracija za stvaranje Male Vile – kompleksa od četiri staklene kućice koje se reflektiraju u zelenilu i gotovo nestaju u krajoliku.
“Oduvijek smo gledale u šumu. Što god se događalo, uvijek smo bile usmjerene prema njoj. Kada u tom smjeru razmišljaš, stvari se otvaraju. Tako je Valentina pronašla proizvođača ovih kućica, i tu je sve počelo,” prisjeća se Kristina Blažur, vlasnica Male Vile.
Minimalistički dizajn, prozirne fasade i reflektirajuće staklo omogućuju da se kućice neprimjetno stapaju s okolinom. Tijekom dana, one postaju ogledalo prirode, dok navečer zavjese osiguravaju privatnost gostima.
“Primijetili smo da ljudi često niti ne uoče kućice dok ne dođu bliže. Kada je šuma u punom zelenilu, one su potpuno neprimjetne,” objašnjava Kristina.
Tehnološki izazovi i gradnja u šumi
Postavljanje ovakvih kućica nije bilo jednostavno. Mala Vila smještena je u šumskom okruženju, što je značilo posebne logističke izazove – od dovođenja struje i vode pod zemljom, do osiguravanja stabilnih temelja za svaku kućicu.
“Kućice moraju imati stabilne podloge jer svaka teži čak 7 tona. Postavljene su na betonske pilone, a cijeli postupak montaže bio je pravi izazov – od prijevoza iz Estonije do postavljanja dizalicama u šumi,” prisjeća se Kristina.
Unatoč svim izazovima, sestre Blažur uspjele su realizirati svoju viziju i stvoriti prostor koji gostima omogućuje potpuni bijeg od svakodnevnog stresa.
Oaza mira i odmora u prirodi
Kućice su veličine 20 kvadrata i dizajnirane za dvoje. U njima se nalaze kuhinja, kupaonica, spavaći i dnevni prostor, a podno grijanje osigurava ugodan boravak tijekom cijele godine.
“Mi smatramo da je ovo jedini način za potpuni reset. Priroda i šuma omogućuju da se isključiš iz vanjskog svijeta, da osluškuješ zvukove i jednostavno uživaš,” dodaje Kristina.
Iako su izrađene od stakla, privatnost gostiju nije ugrožena – tijekom dana reflektiraju okolinu, dok se navečer spuštaju zavjese. Iznimka je kupaonica, koja je opremljena zamagljenim staklom umjesto klasičnih zastora.
Projekt Mala Vila spojio je arhitekturu, prirodu i vrhunsku tehnologiju u jednu skladnu cjelinu. Sestre Blažur dokazale su da se uz viziju i upornost može stvoriti jedinstveno mjesto za odmor koje briše granicu između modernog dizajna i netaknute prirode.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Nikola Fabijanić i Juraj Glasinović: Arhitektura kao dijalog, inspiracija i izazov
Nagrađeni arhitekti otkrivaju što ih inspirira, kako pristupaju projektiranju i zašto je arhitektura puno više od samog dizajna
Prošle godine arhitekti Nikola Fabijanić i Juraj Glasinović osvojili su nagradu Udruge hrvatskih arhitekata za najuspješniju stambenu arhitekturu. Njihov projekt Kuća Nodi prepoznat je kao iznimno promišljen arhitektonski odgovor na kontekst i potrebe investitora. No, iza ove nagrade stoji dugogodišnja suradnja, rad na brojnim projektima i zajednička strast prema arhitekturi.
U razgovoru s njima otkrivamo kako su se našli u arhitekturi, što ih inspirira i kako izgledaju njihovi procesi rada.
Put do arhitekture
Nikola, što vas je privuklo arhitekturi?
Nikola Fabijanić: Nisam imao neku veliku volju ili znanje da ću se baviti arhitekturom, ali spletom okolnosti upisao sam fakultet i ubrzo shvatio da je to poziv u kojem se pronalazim. Htio sam se maknuti iz Rijeke i Zagreb se činio kao dobar izbor, a s vremenom se arhitektura pokazala kao pravo mjesto za mene.
Juraj, kakav je bio vaš put?
Juraj Glasinović: Završio sam srednju građevinsku školu i nekako logično nastavio prema arhitekturi. Nisam kao dijete imao specifične sklonosti prema ovom poslu, ali kako se pokazalo, bio je to pravi izbor. Arhitektura je, na neki način, pronašla mene.
Od prvih projekata do vlastitog ureda
Koji su bili vaši prvi projekti nakon fakulteta?
Juraj Glasinović: Nakon faksa radio sam u studiju UP kod kolega Lee Pelivan i Tome Plejića, ali paralelno i na arhitektonskim natječajima s kolegama. Među prvima bili su natječaji za Labin i Kutinu, no prvi ozbiljniji zajednički projekt bio nam je natječaj za Gat u Šibeniku 2009. godine.
Nikola Fabijanić: Juraj i ja smo kolege s fakulteta i dugogodišnji prijatelji, a kroz natječaje smo počeli raditi zajedno. Na Šibenskom natječaju uvidjeli smo da imamo dobru sinergiju. S vremenom se suradnja intenzivirala i danas radimo u vlastitoj firmi.
Koji vam je projekt dao pravi zalet?
Juraj Glasinović: Svaki projekt nosi svoju priču, ali možda je jedan od ključnih bio vrtić Stenjevec. To nam je bio prvi natječaj gdje smo osvojili prvo mjesto, a takva potvrda uvijek daje dodatan motiv za daljnji rad.
Nikola Fabijanić: Nagrade su uvijek dobrodošle, ali važno je biti uporan i ne gledati unatrag. Rad na natječajima vidimo kao neku vrstu “mentalne higijene” – priliku da kreativno promišljamo i eksperimentiramo izvan rutinskih uredskih poslova.
Inspiracija i proces rada
Gdje pronalazite inspiraciju za svoje projekte?
Juraj Glasinović: Najviše u svakodnevnom okruženju, u ulicama koje nas okružuju. Inspiraciju tražimo u stvarnosti – u javnim prostorima, kafićima, ljudima. Važno nam je da su naši projekti realni i kontekstualni.
Kako pristupate projektiranju?
Nikola Fabijanić: Prije nego što krenemo crtati, najvažniji su razgovori s investitorima. Ne želimo da nam donesu slike s Pinteresta – više volimo razgovore i priče o njihovim potrebama i životnim stilovima. Tek kad razumijemo njihov način razmišljanja, krećemo u osmišljavanje prostora.
Juraj Glasinović: Proces projektiranja za nas zapravo započinje neformalno – vožnja do lokacije, razgovor uz kavu ili gemišt, to su trenutci kada se rađaju ideje. Ključna nam je komunikacija i dijalog, kako međusobno, tako i s klijentima.
Kuća Nodi i nagrada Galić
Što Kuću Nodi čini posebnim projektom?
Juraj Glasinović: Pokušali smo minimalnim intervencijama povezati postojeću kuću, vrt i dogradnju u skladnu cjelinu. Investitor je bio izuzetno zadovoljan, a na kraju i mi.
Nikola Fabijanić: Kuća Nodi je naša prva realizacija kao partnera i zato nam je posebno draga. Osim toga, investitor je bio prijatelj i inspirativna osoba, što je uvijek dodatan motiv za kvalitetan rad.
Budući planovi i izazovi
Postoji li projekt koji biste voljeli realizirati, a do sada niste?
Nikola Fabijanić: Volimo raznolikost i ne želimo se specijalizirati samo za jednu vrstu arhitekture. No, svakako bismo voljeli raditi na projektima stambenih zgrada. To je danas izazovno jer se često sve svodi na maksimizaciju kvadrata i iskoristivost prostora, ali vjerujemo da se i unutar takvih okvira može napraviti kvalitetna arhitektura.
Juraj Glasinović: Stambena arhitektura u Hrvatskoj trenutačno nije na visokoj razini, no voljeli bismo sudjelovati u promjeni tog trenda.
Mozaik pločice – bezvremenski detalj u svakom prostoru
Mozaik pločice su must-have 2025.
Kako kamin integrirati u prostor? Stvorite savršeno mjesto za opuštanje i okupljanje
Kamin je mnogo više od izvora topline – on je simbol doma, udobnosti i zajedništva
Burgundy – boja sezone u dizajnu interijera koja donosi eleganciju i toplinu
U sezoni kada tražimo toplinu i udobnost, burgundy je idealna boja za postizanje baš tog efekta
Zanimljive dekoracije koje će u vaš dom unijeti toplinu prirode
Kao dizajnerica interijera koja obožava detalje, jesen doživljavam kao savršenu priliku za kreativno izražavanje kroz dekoracije koje istovremeno slave promjenu...
Klasična, moderna, mediteranska.. Savjeti kako urediti kuhinju u stilu koji volite
Svaki stil kuhinje nosi svoju priču- ima svoje specifične karakteristike, materijale i atmosferu koju prenosi
Najvažniji vrtni alat za proljeće u vrtu – provjerite imate li svih 5!
Peterosobni stan u 60 kvadrata: Genijalno rješenje Gordane Đerić
Sezona 19, epizoda 29
ISH 2025: Sajam u znaku održivosti i energetske učinkovitosti
Grohe donosi Pure Foam pjenu – SPA doživljaj u vašu kupaonicu
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta
Kapilarna i kondenzacijska vlaga – kako ih razlikovati i riješiti?
Kuća Kreativnosti: Prostor gdje umjetnost postaje dio svakodnevice
Kada i kako očistiti klima uređaj? Pratite ove jednostavne korake
Ovim jednostavnim trikom proširite ili suzite prostor u vašem domu
Kako napisati oglas za prodaju nekretnine koji privlači kupce?
Pravilno napisan oglas može značajno ubrzati pronalazak kupaca!
Iz ljubavi prema glini: Kiparstvo, keramika i Onye
Od prvog susreta s glinom do vlastitog brenda!
Motel „Sljeme“ postaje Rivia Arts & Culture Hotel
Krenula rekonstrukcija kultnog Vitićevog objekta na Preluku
Bežični usisavač Vorwerk – sistem za čišćenje svih površina u kući
Istovremeno možete usisavati i prati podove!
Odabir vrste peći za zimu bit će lakši uz ove savjete
Peći na drva i peći na pelete su dva su najpopularnija izbora