Arhitektura i dizajn
Interijeri i arhitektonski projekti koje ćemo pamtiti!
Protekle smo sezone zavirili u puno interijera, a vrata svojih domova otvorili su nam i neki poznati. Uz to, pratili smo realizaciju velikih arhitektonskih projekata.
Uz ostale poslovne obveze i projekte koje ima, Lana Klingor Mihić prošle se godine bacila i na preuređenje interijera svog doma, odnosno dnevnog boravka. Napravila je to uz pomoć svog prijatelja, arhitekta Ante Vrbana.
Preuređenje stana Lane Klingor Mihić
„Ovaj zid je bio kao i ostali u svijetlo – sivoj boji. Onda je jednom, u jednoj od posjeta, Ante došao i rekao gle, sve mi je super, ali malo mi je previše detalja. Ovdje je bila jedna komoda i gore je bio nekakav kao regal i milijardu detalja. Od ne nužno slika nego onako, ja volim te neke vaze, uglavnom previše svega i rekao mi je sve mi je lijepo ali mommy loves daddy i ove skulpture to sve moramo maknuti to je sve previše“, prisjeća se Lana kako je krenula ideja o preuređenju.
Lana ga je poslušala, pa sad na ulazu u dnevni boravak, umjesto komode s milijardu detalja, stoji prozračna polica. Zid je obložen u drvene letvice isto s potpisom poznatog arhitekta koji ih češće izvodi u ogledalima.
Ovako izgleda dom arhitekta Ante Vrbana
A kako taj zaštitni znak Ante Vrbana izgleda u originalu, vidjeli smo u njegovu domu.
„Ovo ogledalo, to vani moji klijenti zapravo zovu skulpture. To su ručno brušena trake od ogledala i ona nije samo stvar refleksije i nekako igre svijetla i refleksije. Potpuno drugačiji dojam daju po noći i uz, recimo, nekakav sumrak, sa osvjetljene umjetno ili prirodno, to je zapravo jedan cool trik, ja mislim da sam imao 18 godina kad sam prvi put tu traku stavio i evo, do dan danas, pojavljuje se u svakom projektu, ne u možda ovako, u različitim, recimo, dimenzijama“, objasnio nam je Ante Vrban.
Stan arhitekta koji projektira po cijelom svijetu često mijenja svoje lice i to zato što ga koristi kao svojevrsni laboratorij arhitekture gdje testira materijale koje kasnije implementira u svoje projekte.
Interijer inspiriran pticom kos
Sad jedan totalno drugačiji interijer. Crno bijela podloga bila je idealna da se na njoj istakne žuti akcent. Arhitekt nam je objasnio da je inspiracija za takvo uređenje interijera bila ptica kos, kojoj se na crnom tijelu ističe žuti kljun.
Hrvoje Hanže Hazlin ovako je opisao svoj projektni zadatak: „Htio je da ono izgleda ovako hedonistički stan, koji zapravo je inače stan od 100 kvadrata koji je htio da zapravo bude za potrebe njega i još jedne osobe. Tako da je zapravo htio totalnu suprotnost ovog stana kako je nekad bio, stan koji je bio puno prostorija, imao je školski puno hodnika i svega, on je zapravo htio da to bude minimalistički, što otvoreniji stan. Nekad četverosoban stan je postao dvosoban.“
U svojem domu nas je ugostio dizajner nakita Nenad Sovilj
Ptičice i hedonizam dočekali su nas i u stanu Nenada Sovilja, našeg poznatog dizajnera nakita. Riječ je o građanskom stanu visokih stropova koji ima salonski spojene tri sobe – spavaću dnevnu i radnu. Svaka soba ima svoj stil, uzorak tapeta i boju, ali čine zanimljivu cjelinu koja je odraz Nenadove osobnosti.
„Ja bih rekao da je to neka eklektika i zapravo ono što je meni bitno je da osjetim neku energiju prostora pa u skladu s tim onda i zamišljam na koji način će taj prostor biti uređen. Bitno mi je bilo da je tu naglasak više na nekom art decou odnosno na tim nekim prošlim vremenima da se osjeti taj neki moment starinskog“, rekao nam je Nenad.
Prekrasno novo ruho povijesne ljepotice
Kad smo već kod starinskog, zaputili smo se u okolicu Opatije da vidimo kako to izgleda kad se staroj arhitekturi udahne novi život. Ovo je zdanje nekad bio samostan riječkih Augustinaca, a nakon toga zgrada talijanske Finanze te upravna zgrada kamenoloma. Danas je postala aparthotel.
„Želja nam je bila da proizvedemo građevinu, arhitekturu koja će se decentno uklapati u okoliš, koja je zapravo dio nasljeđa nekog kulturnog. Znači u Rijeci svi znaju za ovu zgradu. Ona je uvijek bila neka tužna zgrada na zavoju. Pretvorili smo je u neku zgradu sa veselim okolišem ali smo naravno tom zahvatu dali taj tehnološki dio koji je želja kad se otvore vrata da se pojavi skriveni svijet unutar postojećih gabarita zgrade koju smo naslijedili iz povijesti“, objasnio nam je glavni projektant Gordan Resan.
Novi autobusni kolodvor u Slavonskom Brodu
Kad smo već krenuli put po Hrvatskoj, red je da spomenemo i druge vrijedne arhitektonske projekte ostvarene u proteklih godinu dana. Jedan od njih, svakako je novi autobusni kolodvor u Slavonskom Brodu. Za njega je specifično to da zapravo djeluje poput parka.
„Krenuli smo od drveća. Drveće je streha, drveće je neki vid možemo reći, skloništa. I onda dodajemo strehu, dodajemo, možemo reći, jedno lagano avionsko krilo, i pokušavamo napraviti tu kombinaciju prirodnog i artificijelnog“, pojašnjava nam koncept projekta njegov koautor arhitekt Vedran Pedišić.
Kombinacija koja izvrsno funkcionira jer se na ovom kolodvoru dobro osjećate. A kažu da je to važno zato jer se onda uvijek poželite vratiti.
Novi studenski paviljon u Osijeku
Bili smo i u Osijeku koji je dobio novi, zeleni studenski dom čija fasada proizvodi struju.
Koautorica projekta arhitektica Kata Marunica rekla nam je što je sve drugačije na njemu: „Ti novi domovi nisu isti po standardu kao što su bili ovi stari domovi u kojima smo mi živjeli ili naši studenti ili cijele generacije prije. Radi o zgradama koje, osim studentskih soba, imaju dosta zajedničkih javnih sadržaja. Tako, npr. naš dom, osim soba, ima i zajedničke kuhinje, ima vježbaonicu, praonicu, medijateku, prostor za dnevne boravke, itd. Posebno interesantno, pogotovo u Osijeku, je to što ima veliku garažu koja nije za automobile, već je za bicikle.“
Infobipov inovacijski centar Alpha Centauri
Iz Osijeka se vraćamo u Zagreb gdje je svoj novi kampus otvorio Infobip, prva hrvatska jednorog tvrtka. Alpha Centauri je njihov najveći inovacijski centar na svijetu, ali i mjesto rada za 800 vrhunskih stručnjaka.
„Neobična je zgrada, nije klasična jednonamjenska nego višenamjenska. Mi se sad nalazimo na krovu, na četvrtoj etaži, ali se osjećate kao da ste u prirodi, ili negdje na terenu. Znači, htjeli smo na ovoj perifernoj zagrebačkoj lokaciji stvoriti jednu oazu mira za rad“, kaže koautor projekta arhitekt Marko Dabrović.
Obiteljska kuća u američkom stilu
Oaze mira za život proteklih godina sve više ljudi nalazi u obiteljskim kućama. Posjetili smo jednu čije uređenje potpisuje dizajnerica interijera Katarina Hrupački Nikšić. Uređena je u američkom stilu, ali zapravo je riječ o bakinom namještaju koji je restauriran.
„Sve je vrijedno apsolutno svake sekunde toga truda i rada kad pogledam svoj prostor, kad uživam svaki dan, u svakom trenutku sa svojom obitelji u nečem što smo divni prostor stvorili“, rekla nam je vlasnica kuće Kristina Jasprica.
Arhitektura i dizajn
Mala Vila: Staklene kućice u srcu šume
Kako izgleda odmor u staklenim kućicama koje nestaju u prirodi? Sestre Blažur stvorile su jedinstveno utočište za bijeg od svakodnevice
U srcu netaknute prirode, daleko od gradske vreve, smjestile su se staklene kućice Mala Vila. Ovaj inovativni koncept osmislile su sestre Valentina i Kristina Blažur, koje su se odlučile vratiti u rodni kraj i ostvariti svoj san – stvoriti prostor u kojem će se arhitektura stopiti s prirodom i pružiti gostima jedinstven doživljaj.
Mala Vila – spoj arhitekture i prirode
Od djetinjstva, Valentina i Kristina bile su povezane s ovom šumom. Iako ih je život odveo različitim putevima, uvijek su joj se rado vraćale. Ta ljubav prema prirodi bila je inspiracija za stvaranje Male Vile – kompleksa od četiri staklene kućice koje se reflektiraju u zelenilu i gotovo nestaju u krajoliku.
“Oduvijek smo gledale u šumu. Što god se događalo, uvijek smo bile usmjerene prema njoj. Kada u tom smjeru razmišljaš, stvari se otvaraju. Tako je Valentina pronašla proizvođača ovih kućica, i tu je sve počelo,” prisjeća se Kristina Blažur, vlasnica Male Vile.
Minimalistički dizajn, prozirne fasade i reflektirajuće staklo omogućuju da se kućice neprimjetno stapaju s okolinom. Tijekom dana, one postaju ogledalo prirode, dok navečer zavjese osiguravaju privatnost gostima.
“Primijetili smo da ljudi često niti ne uoče kućice dok ne dođu bliže. Kada je šuma u punom zelenilu, one su potpuno neprimjetne,” objašnjava Kristina.
Tehnološki izazovi i gradnja u šumi
Postavljanje ovakvih kućica nije bilo jednostavno. Mala Vila smještena je u šumskom okruženju, što je značilo posebne logističke izazove – od dovođenja struje i vode pod zemljom, do osiguravanja stabilnih temelja za svaku kućicu.
“Kućice moraju imati stabilne podloge jer svaka teži čak 7 tona. Postavljene su na betonske pilone, a cijeli postupak montaže bio je pravi izazov – od prijevoza iz Estonije do postavljanja dizalicama u šumi,” prisjeća se Kristina.
Unatoč svim izazovima, sestre Blažur uspjele su realizirati svoju viziju i stvoriti prostor koji gostima omogućuje potpuni bijeg od svakodnevnog stresa.
Oaza mira i odmora u prirodi
Kućice su veličine 20 kvadrata i dizajnirane za dvoje. U njima se nalaze kuhinja, kupaonica, spavaći i dnevni prostor, a podno grijanje osigurava ugodan boravak tijekom cijele godine.
“Mi smatramo da je ovo jedini način za potpuni reset. Priroda i šuma omogućuju da se isključiš iz vanjskog svijeta, da osluškuješ zvukove i jednostavno uživaš,” dodaje Kristina.
Iako su izrađene od stakla, privatnost gostiju nije ugrožena – tijekom dana reflektiraju okolinu, dok se navečer spuštaju zavjese. Iznimka je kupaonica, koja je opremljena zamagljenim staklom umjesto klasičnih zastora.
Projekt Mala Vila spojio je arhitekturu, prirodu i vrhunsku tehnologiju u jednu skladnu cjelinu. Sestre Blažur dokazale su da se uz viziju i upornost može stvoriti jedinstveno mjesto za odmor koje briše granicu između modernog dizajna i netaknute prirode.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Nikola Fabijanić i Juraj Glasinović: Arhitektura kao dijalog, inspiracija i izazov
Nagrađeni arhitekti otkrivaju što ih inspirira, kako pristupaju projektiranju i zašto je arhitektura puno više od samog dizajna
Prošle godine arhitekti Nikola Fabijanić i Juraj Glasinović osvojili su nagradu Udruge hrvatskih arhitekata za najuspješniju stambenu arhitekturu. Njihov projekt Kuća Nodi prepoznat je kao iznimno promišljen arhitektonski odgovor na kontekst i potrebe investitora. No, iza ove nagrade stoji dugogodišnja suradnja, rad na brojnim projektima i zajednička strast prema arhitekturi.
U razgovoru s njima otkrivamo kako su se našli u arhitekturi, što ih inspirira i kako izgledaju njihovi procesi rada.
Put do arhitekture
Nikola, što vas je privuklo arhitekturi?
Nikola Fabijanić: Nisam imao neku veliku volju ili znanje da ću se baviti arhitekturom, ali spletom okolnosti upisao sam fakultet i ubrzo shvatio da je to poziv u kojem se pronalazim. Htio sam se maknuti iz Rijeke i Zagreb se činio kao dobar izbor, a s vremenom se arhitektura pokazala kao pravo mjesto za mene.
Juraj, kakav je bio vaš put?
Juraj Glasinović: Završio sam srednju građevinsku školu i nekako logično nastavio prema arhitekturi. Nisam kao dijete imao specifične sklonosti prema ovom poslu, ali kako se pokazalo, bio je to pravi izbor. Arhitektura je, na neki način, pronašla mene.
Od prvih projekata do vlastitog ureda
Koji su bili vaši prvi projekti nakon fakulteta?
Juraj Glasinović: Nakon faksa radio sam u studiju UP kod kolega Lee Pelivan i Tome Plejića, ali paralelno i na arhitektonskim natječajima s kolegama. Među prvima bili su natječaji za Labin i Kutinu, no prvi ozbiljniji zajednički projekt bio nam je natječaj za Gat u Šibeniku 2009. godine.
Nikola Fabijanić: Juraj i ja smo kolege s fakulteta i dugogodišnji prijatelji, a kroz natječaje smo počeli raditi zajedno. Na Šibenskom natječaju uvidjeli smo da imamo dobru sinergiju. S vremenom se suradnja intenzivirala i danas radimo u vlastitoj firmi.
Koji vam je projekt dao pravi zalet?
Juraj Glasinović: Svaki projekt nosi svoju priču, ali možda je jedan od ključnih bio vrtić Stenjevec. To nam je bio prvi natječaj gdje smo osvojili prvo mjesto, a takva potvrda uvijek daje dodatan motiv za daljnji rad.
Nikola Fabijanić: Nagrade su uvijek dobrodošle, ali važno je biti uporan i ne gledati unatrag. Rad na natječajima vidimo kao neku vrstu “mentalne higijene” – priliku da kreativno promišljamo i eksperimentiramo izvan rutinskih uredskih poslova.
Inspiracija i proces rada
Gdje pronalazite inspiraciju za svoje projekte?
Juraj Glasinović: Najviše u svakodnevnom okruženju, u ulicama koje nas okružuju. Inspiraciju tražimo u stvarnosti – u javnim prostorima, kafićima, ljudima. Važno nam je da su naši projekti realni i kontekstualni.
Kako pristupate projektiranju?
Nikola Fabijanić: Prije nego što krenemo crtati, najvažniji su razgovori s investitorima. Ne želimo da nam donesu slike s Pinteresta – više volimo razgovore i priče o njihovim potrebama i životnim stilovima. Tek kad razumijemo njihov način razmišljanja, krećemo u osmišljavanje prostora.
Juraj Glasinović: Proces projektiranja za nas zapravo započinje neformalno – vožnja do lokacije, razgovor uz kavu ili gemišt, to su trenutci kada se rađaju ideje. Ključna nam je komunikacija i dijalog, kako međusobno, tako i s klijentima.
Kuća Nodi i nagrada Galić
Što Kuću Nodi čini posebnim projektom?
Juraj Glasinović: Pokušali smo minimalnim intervencijama povezati postojeću kuću, vrt i dogradnju u skladnu cjelinu. Investitor je bio izuzetno zadovoljan, a na kraju i mi.
Nikola Fabijanić: Kuća Nodi je naša prva realizacija kao partnera i zato nam je posebno draga. Osim toga, investitor je bio prijatelj i inspirativna osoba, što je uvijek dodatan motiv za kvalitetan rad.
Budući planovi i izazovi
Postoji li projekt koji biste voljeli realizirati, a do sada niste?
Nikola Fabijanić: Volimo raznolikost i ne želimo se specijalizirati samo za jednu vrstu arhitekture. No, svakako bismo voljeli raditi na projektima stambenih zgrada. To je danas izazovno jer se često sve svodi na maksimizaciju kvadrata i iskoristivost prostora, ali vjerujemo da se i unutar takvih okvira može napraviti kvalitetna arhitektura.
Juraj Glasinović: Stambena arhitektura u Hrvatskoj trenutačno nije na visokoj razini, no voljeli bismo sudjelovati u promjeni tog trenda.
Mozaik pločice – bezvremenski detalj u svakom prostoru
Mozaik pločice su must-have 2025.
Kako kamin integrirati u prostor? Stvorite savršeno mjesto za opuštanje i okupljanje
Kamin je mnogo više od izvora topline – on je simbol doma, udobnosti i zajedništva
Burgundy – boja sezone u dizajnu interijera koja donosi eleganciju i toplinu
U sezoni kada tražimo toplinu i udobnost, burgundy je idealna boja za postizanje baš tog efekta
Zanimljive dekoracije koje će u vaš dom unijeti toplinu prirode
Kao dizajnerica interijera koja obožava detalje, jesen doživljavam kao savršenu priliku za kreativno izražavanje kroz dekoracije koje istovremeno slave promjenu...
Klasična, moderna, mediteranska.. Savjeti kako urediti kuhinju u stilu koji volite
Svaki stil kuhinje nosi svoju priču- ima svoje specifične karakteristike, materijale i atmosferu koju prenosi
Najvažniji vrtni alat za proljeće u vrtu – provjerite imate li svih 5!
Peterosobni stan u 60 kvadrata: Genijalno rješenje Gordane Đerić
Sezona 19, epizoda 29
ISH 2025: Sajam u znaku održivosti i energetske učinkovitosti
Grohe donosi Pure Foam pjenu – SPA doživljaj u vašu kupaonicu
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta
Kapilarna i kondenzacijska vlaga – kako ih razlikovati i riješiti?
Kuća Kreativnosti: Prostor gdje umjetnost postaje dio svakodnevice
Kada i kako očistiti klima uređaj? Pratite ove jednostavne korake
Ovim jednostavnim trikom proširite ili suzite prostor u vašem domu
Kako napisati oglas za prodaju nekretnine koji privlači kupce?
Pravilno napisan oglas može značajno ubrzati pronalazak kupaca!
Iz ljubavi prema glini: Kiparstvo, keramika i Onye
Od prvog susreta s glinom do vlastitog brenda!
Motel „Sljeme“ postaje Rivia Arts & Culture Hotel
Krenula rekonstrukcija kultnog Vitićevog objekta na Preluku
Bežični usisavač Vorwerk – sistem za čišćenje svih površina u kući
Istovremeno možete usisavati i prati podove!
Odabir vrste peći za zimu bit će lakši uz ove savjete
Peći na drva i peći na pelete su dva su najpopularnija izbora