Arhitektura i dizajn
Kako je nastao Novi Zagreb
Da je Zagreb nastao na dva susjedna brežuljka Gradecu i Kaptolu, vjerojatno već svi znamo. No, znate li kako je nastao Novi Zagreb i kakve veze književnik Miroslav Krleža ima sa tim? Priču koja stoji iza stvaranja Novog Zagreba otkrila nam je arhitektica Dubravka Vranić.

Zagrebu je nedostajalo 50 tisuća stambenih jedinica
Doktorska disertacija Dubravke Vranić rezultat je petnaestogodišnjeg rada kojim otkriva kako se Zagreb širio na jug nakon Drugog svjetskog rata.
Teza je da je Novi Zagreb nastao kao neformalni plan na širenje Zagreba južno od Save, a proveden je donošenjem odluka uz pomoć neformalnosti, odnosno nepostojanja formalnog urbanističkog plana. Taj je plan bio dio šire vizije ekonomskog razvoja Zagreba za učvršćenje političkog identiteta Hrvatske unutar Jugoslavije.

Nakon rata, Zagrebu je nedostajalo 50 000 stambenih jedinica, a zbog nedostatka prostora i financijskih sredstava, bio je to jedan od najvećih izazova tog vremena. Nakon 1945. godine ukinut je međuratni urbanistički plan nakon čega su se pojavile dvije vizije razvoja grada.
Širenje grada na istok i jug
“Zagreb je bio u svojevrsnoj sivoj zoni u kojoj su se razvijale dvije vizije za razvoj grada, jedna vizija je bila vizija širenja grada na istok, koja je razvijana u državnim institucijama, koju je predvodio Vladimir Antolić, a druga vizija je bila vizija širenja grada na jug koju su gurali arhitekti bliski Krleži”, započinje Dubravka.

Plan širenja na istok nije omogućavao maksimalni rast grada, pa su Krleža, koji je vjerovao da arhitektura ima moć promijeniti društvo, te njemu bliski arhitekti, vidjeli priliku za ubrzanje ekonomskog razvoja grada širenjem na jug te su osmislili neformalni plan, kojeg je kasnije, dolaskom na vlast, implementirao Večeslav Holjevac.
Velike zasluge pripadaju Krleži
Krleža se u međuratnom periodu nakon diktature odlučio boriti protiv puno jačih protivnika glavne partijske linije i Kraljevine koristeći neformalnost. On se udružio sa zagrebačkim arhitektima koji su se okupili oko grupe Zemlja koju je predvodio zagrebački arhitekt Drago Ibler.
Grupa arhitekata okupljena oko Krleže organizirala je širenje grada na jug, a ključan element je bio Brodarski institut.

“Kod izgradnje Brodarskog instituta se dogodio sukob između te dvije grupe arhitekata, zapravo između dvije vizije grada – ovih koji su imali viziju Zagreba kao regionalnog centra u Jugoslaviji te su oni htjeli da se Zagreb širi na Trnje, ali budući da se na Trnje nije moglo širiti zbog bespravne izgradnje i problema s privatnim vlasništvom, onda je Antolić u suradnji sa Mohorovičićem organizirao širenje grada na istok”, objašnjava arhitektica.
Postojale su prepreke
Zagreb se trebao širiti na jug, ali područje južno od Save nije pripadalo teritorijalno Zagrebu. Prvi iskorak je napravljen pripajanjem općine Remetinec, Remetinečkog gaja, a načelnik te općine tada je bio Kvakan koji je bio prijatelj sa gradonačelnikom Holjevcem i tu je zapravo započela izgradnja Novog Zagreba. Tada su se ostvarili uvjeti za početak stambene izgradnje.

Holjevac je pomogao ishoditi građevinske dozvole za Brodarski institut, a razvoj Novog Zagreba nastavljen je izgradnjom velikih infrastrukturnih projekata, poput Mosta Slobode te izgradnjom mikrorajona.
“Postojali su planovi za svaki mikrorajon ponaosob, ali urbanistički zavod grada Zagreba koji je izrađivao te planove za mikro rajone ih nije izrađivao na osnovu urbanističkog plana jer taj plan nije postojao.”

Mikrorajoni su derivacija modernističke jedinice stambenog stanovanja.
Kvartovi Novog Zagreba
Prvo naselje je Remetinečki gaj, Savski gaj, zatim mikrorajon Novi Zagreb, što je danas Trnsko, zatim Zapruđe, Sopot, Utrina i onda Travno, Dugave, Sloboština.
U Remetincu su prvo napravljena četiri objekta u središtu naselja nakon čega su građene takozvane limenke. Tu se testirala širina između tih limenki, razmak i način izgradnje.

“Remetinečki gaj je bio poligon za eksperimentiranje sa prefabriciranim načinima gradnje. Tu je Jugomont isprobavao sisteme JU60 i JU61, a JU62 je tek u Zapruđu zaživio. Zapruđe je par exelance primjer tog stambenog susjedstva, modernističkog”, objašnjava Dubravka.
Naselje organizirano oko škole u centru, okruženo sa šesnaesterokatnim neboderima te osmerokatnim i četverokatnim zagradama bilo je dio projekta modernističkog grada u kojem je sudjelovao i Krleža.
“Direktor urbanističkog zavoda grada Zagreba je bio Zdenko Kolacio koji je bio prijatelj gradonačelnika Večeslava Holjevca koji je bio glavni nositelj ili agent Novog Zagreba, odnosno širenja Zagreba na jug, a Krleža je bio jako dobar prijatelj s Holjevcem te je kroz razgovore zajedno s Holjevcem donosio važne odluke o razvoju grada.”
Novi Zagreb je primjer kako se arhitektura oduprla političkoj vlasti.
Arhitektura i dizajn
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture

Potres koji je 2020. pogodio Zagreb ostavio je iza sebe ozbiljna oštećenja, posebno na objektima koji čine temelj kulturnog identiteta grada. No, ta nesreća pokrenula je procese koji nadilaze pukotinu u zidu – otvorila je dijalog o važnosti obnove kulturne baštine, njezinoj održivosti, kontinuitetu i ulozi u budućnosti gradova.
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture. Beč i Zagreb – dvije europske metropole s bogatim arhitektonskim naslijeđem – suočavaju se sa sličnim izazovima, ali i različitim pristupima.

Obnova kulturne baštine: Hrvatska uči iz austrijskog modela
Austrija godinama ulaže u očuvanje svojih povijesnih zgrada kroz sustavne, planske procese. “U Austriji postoji velika tradicija redovite obnove, posebno kod zgrada koje pripadaju kulturnoj baštini”, istaknula je Snježana Turalija, suorganizatorica skupa. Dodaje kako Austrijanci raspolažu naprednim tehnologijama i proizvodima za brzu, učinkovitu i zelenu obnovu – pristup koji se želi prenijeti i u Hrvatsku.
Klimatske promjene dodatno pojačavaju potrebu za uvođenjem održivih rješenja. Ulaganje u obnovu kulturne baštine danas ne znači samo očuvanje izgleda, već i poboljšanje energetske učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti na buduće ugroze.

Iskustvo Zagreba: od štete prema znanju
Na više od 500 objekata u Zagrebu provodila se obnova, od čega je 268 već završeno. Zagrebačka katedrala, kao jedan od najmonumentalnijih sakralnih objekata u Hrvatskoj, postala je simbol tog procesa. Njezin predsjednik programskog odbora Arhibau sajma, arhitekt Tihomil Matković, istaknuo je kako su europska sredstva bila ključan katalizator.
“Sreća u nesreći je što smo dobili značajna sredstva kroz EU fond solidarnosti, koja su omogućila obnovu brojnih kulturnih dobara – a proces se nastavlja”, ističe Matković, naglašavajući važnost kontinuiteta i sustavnog pristupa.

Znanje kao trajno ulaganje
Gerhard Schlattl, savjetnik za trgovinske odnose, podsjetio je kako Austrijanci gledaju na svoje zgrade kao naslijeđe koje treba trajati: “Mi gradimo za sadašnjost, ali obnavljamo za idućih 150 godina.”
Kao odgovor na dosadašnju praksu ad-hoc pristupa obnovi samo nakon nesreća, cilj suradnje s austrijskim partnerima jest stvaranje novog standarda – održivog, planskog i educiranog odnosa prema baštini.

Zajednička budućnost povijesnih gradova
U ovom trenutku, ukupna ulaganja u obnovu objekata pod zaštitom u Hrvatskoj dosežu 1,5 milijardi eura. I dok brojke pokazuju napredak, još je važnija poruka koju šaljemo – da obnova kulturne baštine nije trošak, već dugoročna investicija u identitet, sigurnost i kulturu.

Zahvaljujući znanju i tehnologijama koje nam dolaze iz Austrije, Hrvatska ima priliku ne samo popraviti ono što je stradalo, već izgraditi temelje za bolji, pažljiviji i dugoročno održiv odnos prema prostoru u kojem živimo.
Dizajn prostora, namještaja i dekoracija
Iskoristite lijepo vrijeme za uređenje balkona i terasa!
Biljke, namještaj i savjeti koji će unijeti život u vaš vanjski prostor

S dolaskom toplijih dana, mnogi se ponovno okreću svojim balkonima i terasama – tim malim oazama mira u urbanom okruženju.
Bez obzira imate li tek nekoliko kvadrata ili prostranu terasu, uređenje balkona i terasa može potpuno promijeniti doživljaj boravka kod kuće. Ovo je idealan trenutak za obnovu vanjskog prostora, a mi vam donosimo najbolje ideje i savjete kako biste u njemu uživali cijele sezone.
Uređenje balkona i terasa: spoj estetike i funkcionalnosti
Kada govorimo o uređenju balkona i terasa, prvi korak je funkcionalan raspored. Čak i na malim površinama, dobro isplanirani elementi mogu učiniti čuda. Krajobrazni arhitekt Matej Kušević savjetuje da se započne s osnovama: “Razmislite što vam je prioritet – opuštanje, druženje ili uzgoj bilja – i prema tome organizirajte prostor.”
Vrtni namještaj prilagođen vanjskim uvjetima ključan je za dugotrajnost i udobnost. Popularni su komadi od umjetnog ratana, aluminija i drva s FSC certifikatom, a sve češće se bira i multifunkcionalni namještaj – poput klupa s prostorom za pohranu ili sklopivih stolova.
Tepisi za vanjske prostore, dekorativni jastuci i lampice stvaraju osjećaj doma i u vanjskim prostorima. Kombinirajte različite teksture i materijale kako biste postigli moderan, ali i topao izgled.
Biljke koje oplemenjuju svaki kutak
Jedan od najvažnijih elemenata u uređenju balkona i terasa svakako su biljke. Osim što donose prirodnu ljepotu, one imaju i praktičnu ulogu – pružaju hlad, štite od pogleda i stvaraju osjećaj privatnosti.
Ove su biljke odličan izbor za ukrašavanje balkona ili vrta
Balkonski prostori mogu biti odlično mjesto za opuštanje i oslobađanje od stresa, osobito ako ih ukrasite biljkama. Uz pažljivo kombiniranje različitih tegli, biljnih vrsti i pravilnog održavanja, lako možete stvoriti svoj mini vrt pun boja, začina i mirisa.
Za balkone i terase koji nisu izloženi direktnom suncu, odličan izbor su begonije, fuksije, impatiens i razne vrste paprati. Ako imate sunčanu poziciju, birajte pelargonije, lavandu, ukrasne trave ili pak sukulente koji traže malo održavanja.

U trendu su i visoke gredice koje omogućuju uzgoj začinskog bilja i povrća na malim površinama. Osim što su praktične, pružaju i estetski dojam uređenosti i strukture.
Za one koji žele nešto drugačije, tu su stupaste i patuljaste voćke – limun, jabuka ili trešnja – koje se mogu saditi u veće tegle. One su dekorativne, ali i korisne, pogotovo ako želite vlastite plodove nadohvat ruke.

Trendovi u uređenju balkona i terasa
Ove sezone naglasak je na održivosti, prirodnim materijalima i personaliziranom prostoru. U modi su vertikalni vrtovi, DIY elementi, ali i smart rješenja. Npr rsvjete na solarni pogon ili namještaja koji se sklapa ovisno o potrebi.
Ne zaboravite i na detalje koji čine razliku: teglice raznih boja i oblika, ogledala koja vizualno proširuju prostor, ili reciklirani drveni sanduci kao poličari za biljke.
Bez obzira na veličinu vašeg vanjskog prostora, pravo je vrijeme za njegovo uređenje. Uz malo mašte, pravilan odabir biljaka i kvalitetan namještaj, uređenje balkona i terasa može postati vaša nova omiljena aktivnost – a rezultat će biti prostor koji potiče opuštanje i donosi veselje u svakodnevicu.