Arhitektura i dizajn
Novi svjetovi Edite Geci
Edita, zašto arhitektura?
To uopće nije bilo upitno nikada. Ja mislim da otkada sam se rodila, neću sad baš reći od nula godina ali recimo od tri godine kada sam nacrtala prvi presjek kuće, od onda više nikad nije bilo upitno da može biti samo arhitektura i apsolutno ništa drugo.
To znači da kad si bila mala da si najčešće se igrala nekim kućicama koje si slagala ili?
Sad bi htjela reći da je to bio Lego, ali nažalost nije bio Lego, bile su one kutijice od šibica i od toga sam sklapala neke objekte i nisam se baš nikada igrala sa lutkama. Nego sam uvijek gradila.
Koji su bili prvi projekti koje si radila?
To su bili projekti nebodera na trgu bana Jelačića, rekonstrukcija Varteksa i to je bilo izvrsno zato što sam stvarno dobro ispekla zanat. A kada sam, dosta brzo sam otvorila svoju tvrtku, sljedeće godine ćemo slaviti nadam se dvadeset godina postojanja ureda studio Geci, i kada smo krenuli dosta je teško naći investitore koji su spremni tako mladim ljudima dati jednostavno velike projekte.
Tako da ti neki prvi projekti su bili projekti interijera, uglavnom restorana, kafića, javnih objekata, tada čak manje stambenih objekata, ali uglavnom javnih objekata. Zanimljivo je raditi interijere zato što u nekom segmentu to djeluje kao scenografija.
Kakav je to scenarij koji moraš znati da bi napravila scenografiju?
Najvažnije je dobro iskomunicirati šta ta scenografija treba pružiti korisniku. I ako se to dobro iskomunicira i ako to arhitekt to dobro prihvati, ako se nađu na istoj valnoj duljini, iza toga stoji dobar budžet koji to može popratiti i vrijeme i kvalitetno izvođenje, onda je rezultat izvrstan.
A kad gradiš neku kuću?
Svakom projektu kada pristupamo, ne razmišljamo samo o interijeru nego uvijek o nekakvom širem aspektu tog gdje smo se našli. Postavke suvremene arhitekture i želje investitora vrlo često se ne slažu. Tako da ja uvijek kažem da imamo prvi dio edukacije. Znači, prvi dio edukacije investitora šta je to šta je danas suvremeno, šta je to šta paše u ambijent, šta je to šta se može kvalitetno u okoliš.
Što bi rekla da je danas to suvremeno u arhitekturi, u gradnji?
Iz moje perspektive, jedna suvremena arhitektura znači ekološki održiva, s obnovljivim izvorima energije, sa nekim suvremenijim načinom korištenja tog prostora, sa dodatnim elementima koji omogućavaju ljudima jednostavno kvalitetnije iskoristivost tog prostora. Ne toliko oblikovno koliko više utilitarno.
Koji su to projekti na koje si najponosnija, koji su bili najizazovniji za tebe?
Nama je najzanimljivije raditi u principu hotele koji imaju i neku priču iza sebe i koji nam omogućavaju da se izrazimo kao arhitekti. Uvijek taj hotelski biznis traži upravo to, scenografiju. Traži neki dodatni moment, kada čovjek, korisnik tog hotela, kada dođe, želi ući u jedan novi svijet. I to je ambijent koji mi njemu trebamo pružiti.
Možeš li konkretno spomenuti neke projekte koje si radila, koji onako na karti zvanoj Edita Geci imaju posebno mjesto?
Dugo godina smo radili po Gorskom kotaru, jedno 6, 7 godina, gdje smo radili ključ u ruke kuće za odmor. I između ostalog je bila ta jedna mala, crna kuća koja mi je baš srcu draga, koja je baš bila jedan poseban projekt koji smo radili za investitora koji je rekao, ono, ajmo tu napravit nešto usput, tu je jedna mala kućica u šumi, dajte vi tu napravite šta hoćete. I stvarno je ispalo nešto izvrsno.
Do nekakvih luksuznih hotela u Splitu. Investitorica i investitor su bili dosta open minded što se tiče novih materijala i jednog ambijenta koji taj hotel treba pružati, ono baš jedan novi svijet. Sa svakim projektom pokušavamo stvarno napraviti nešto novo, napraviti odmak od tadašnjeg trenda.
Koji su najveći izazovi koje voliš u svom poslu?
Volim nešto što drugi govore da je nemoguće. Znači, isprojektirati nešto što se još, ne znam, teško je za izvesti, nemoguće za dobaviti, ovo se ne može. Znači, taj jedan izazov kad mi netko kaže to ne može, onda ja baš zagrizem i izguram to do kraja. I sad recimo radimo na projektu hotela Pinia u Zadru, radimo rekonstrukciju prizemnih prostora tih javnih dijelova. Isprojektirali smo nešto što je, čim svi izvođači kažu: „joj, ovo se ne može, kako ćemo ovo, odustanite od onoga“, to u biti stvara u nama taj inat da želimo to izvesti do kraja onako kako smo zamislili.
Jako se često spominje tema umjetne inteligencije, što misliš, koliko će umjetna inteligencija utjecati na arhitekturu?
Po mom mišljenju, taj jedan human touch se ne može zanemariti. Znači ono nešto što je unutar čovjeka, taj jedan, ne samo drive nego jedan segment energije koji se ne može zamijeniti umjetnom inteligencijom.
Edita, hvala ti na razgovoru.
Arhitektura i dizajn
5 inspirativnih Instagram profila za ljubitelje arhitekture
Ovi Instagram profilu natjerat će vas da se zaljubite u arhitekturu – ako već niste!
U današnjem dinamičnom svijetu, naši prostori oblikuju naše raspoloženje i iskustva, što čini dizajn prostora koji nas okružuje važnijim nego ikad. Na Instagramu nas očekuje čitav svemir estetskih čuda. Nema sumnje da je ova vizualna platforma idealna za ljubitelje arhitekture i dizajna, s mnoštvom prekrasnih fotografija, skica i rendera koji se svakodnevno objavljuju uz inspirativne ideje.
Postoji gotovo previše fantastičnih profila za nabrojati, ali smo izdvojili 5 profila koje morate pratiti ako ste ikada objavu označili hashtagom #architecture.
Arhitektica Helena Alfirević Arbutina: Priča o inspiraciji, strasti i najljepšoj kući u Hrvatskoj
1. Zaha Hadid Architects
Jedna od, ako ne i najpoznatija arhitektonska tvrtka na svijetu, Zaha Hadid Architects ima preko 1,4 milijuna pratitelja na Instagramu. Njihov profil je zadivljujuća kombinacija fotografija, objava i videoisječaka (uključujući video u kojem Pharrell Williams izražava svoju ljubav prema legendarnoj arhitektici).
2. Architecture huntrer
Profilom @architecture_hunter upravlja brazilska arhitektica i urbanistica Amanda Ferber, a na njemu se objavljuju pažljivo odabrane fotografije neke od najljepših arhitektura svijeta. S više od 3,1 milijuna pratitelja, ovaj profil zaista inspirira i vrijedi ga pratiti, čak i ako vas arhitektura i dizajn zanimaju samo površno.
3. Snøhetta
Ovaj norveški studio bavi se arhitekturom, dizajnom krajolika, produkt dizajnom i grafičkim dizajnom, što njihov Instagram profil čini raznolikim. Na njemu se jednako često prikazuju grafike i proizvodi kao i zgrade i strukture. Studio je poznat po stvaranju dijaloga sa svojih 622 000 pratitelja, označavajući fotografije hashtagom #MySnohetta.
4. Architecture competitions
S više od 200 000 pratitelja, Instagram je idealna vizualna platforma za prikaz nevjerojatnih radova pobjednika i finalista Buildnerovih arhitektonskih natječaja. Objave kombiniraju planove i konceptualne crteže s impresivnim renderima koji zasigurno zaslužuju pokoji dvostruki tap.
5. Architizer
Architizer je još jedan Instagram profil kojeg prate više od 1,6 milijuna ljudi. Fokusira na arhitekturu i dizajn, povezan s poznatom platformom Architizer, koja promovira inovativne arhitektonske projekte i profesionalce. Na ovom profilu naći ćete zapanjujuće slike modernih i inovativnih zgrada diljem svijeta, kao i istaknute projekte koji slave kreativnost i funkcionalnost u arhitekturi.
Kuća Nodi proglašena je najuspješnijim ostvaranjem stambene arhitekture u Hrvatskoj
Arhitekti i arhitektonski projekti
Arhitektica Helena Alfirević Arbutina: Priča o inspiraciji, strasti i najljepšoj kući u Hrvatskoj
Otkriva kako je tekao njen put od uređivanja vlakova do nagrade za najljepšu kuću u Hrvatskoj
Dr. sc. Helena Alfirević Arbutina, dipl. ing. arh., već je u osnovnoj školi znala da želi biti arhitektica. Kako je tekao njen put od uređivanja vlakova do nagrade za najljepšu kuću u Hrvatskoj, ispričala je našoj urednici.
Helena, zašto ste izabrali arhitekturu?
U 5. razredu osnovne smo imali na satu likovnog kojeg sam uvijek jako voljela, kao i matematiku, imali smo jednu monografiju o Zagrebu i trebali smo odabrati jednu neku sliku, panoramu Zagreba koju ćemo nacrtat. Ja sam odabrala od Vitića kockicu koja me jako oduševila sa svojim proporcijama, ispred nje su bili nekakvi prekrasni makovi i nacrtala sam tu sliku.
I stalno sam zapravo doživljavala arhitekturu oko sebe, fascinirala me zgrada Vatroslava Lisinskog, koncertna dvorana, znači ta kockica što sam rekla, općenito, zgrade po Vukovarskoj. Vidjela sam da to puno više doživljavam od svojih prijatelja i tad sam već rekla da želim studirat arhitekturu.
I nakon fakulteta, koji su bili prvi projekti koje ste radili?
To je isto bilo vrlo zanimljivo jer sam uvijek maštala da ću radit nekakve grandiozne projekte, naravno, kao i svi arhitekti, još kao dijete sam se čak urbanistički htjela pozabavit ovim naseljem Brezovica, koji nema puno sadržaja i onda dalje s arhitekturom i onda me zapalo zapravo prvo zaposlenje kao pripravnika u tvornici željezničkih vozila Gredelj na razvijanju interijera vagona koje tad uopće nije imalo tu disciplinu unutar tvornice riješenu. To mi je s jedne strane bio izazov da pokrenem nešto novo, a s druge strane sam se pitala pa ipak se neću bavit, kao pravom arhitekturom. Međutim, našla sam puno zadovoljenja u tom radu jer baš ono, sve sam pokrenula iz temelja, poslije sam oformila i tim.
Kad sam se godinama bavila tim uređenjem vagona, ja sam paralelno zapravo honorarno radila za neke druge projektantske kuće, arhitekte kao vanjski suradnik, jer sam htjela imat doticaj sa strukom i sa druge strane sam htjela čim prije doći do ovlaštenja, što sam i uspjela.
Kad sam rodila sina, tad se pokazalo da je zapravo teško bit na tri kolosijeka, odgovoran na svom redovnom poslu, bit vanjski suradnik i super mama i onda sam vidjela da ću morat napravit nekakve odabire. Kako sam kontinuirano radila sa osječkom tvrtkom kao vanjski suradnik još od 2000.-te, onda su mi stalno nudili da prijeđem kod njih i na kraju sam se, krajem 2008 i odlučila na taj potez. Tamo sam baš radila big scale projekte, shopping centre, tvornice, višestambene zgrade. U to vrijeme sam bila i glavni projektant na IKEA-i.
Nakon tog super iskustva, na tako jednom velikom projektu sam zapravo shvatila da mene ipak najviše privlači projektirat obiteljske kuće, da je to ono što me nekako iskonski pokrenulo u cijelu tu priču.
I evo, od 2013. uspješno funkcioniram, tako da, bavim se uglavnom projektiranjem obiteljskih kuća, manjih nekakvih hotela, uglavnom turističkih tih stancija, uređenjem interijera, a po potrebi za te nekakve veće projekte sam i dalje na raspolaganju bivšoj tvrtki.
Jel bi rekli s obzirom na cijeli taj put i zaista bogato iskustvo, da je projektiranje obiteljskih kuća ispunjenje vaših snova?
Zapravo, da. Jer svaki posao ima neke svoje izazove, ali vjerujte mi da na kraju, mislim sa 50 posto svojih klijenata ostvarim baš ono dobar prijateljski odnos.
A kakav je vaš osjećaj kad uđete u tu kuću koju ste napravili?
Na kraju, kad je sama kuća gotova i kad usele u nju, nema mi boljeg feedbacka nego kad vidimo koliko su zapravo zadovoljni životom u toj kući i uvijek me pozovu na neku večeru, čak prespavat i tako da to baš bude lijepo iskustvo.
Bilo je situacija kao recimo sa tom kućom O4 gdje je stvarno sve bilo po projektu i to je bilo ono, wow, to je to i baš sam prezadovoljna i onako, vidite da ste ostavili neki trag, konkretno na toj kući jer dan danas ju obilaze studenti arhitekture u svom studijskom putovanju kao dobar referentni primjer.
A nažalost, bilo je i primjera gdje se ta arhitektura jer nas opet ne štiti dovoljno kao struku ni komora ni ministarstvo, na neki način izvitoperila.
Kuća koju obilaze studenti arhitekture je kuća koja je svojedobno bila proglašena za najljepšu kuću, čime je bila inspirirana?
Kuća O4 u Osijeku je bila zapravo inspirirana sa tri oraha koja su bila na parceli, već su bili velika stabla, ja sam gledala kako bi ih sačuvala.
Sami investitori su isto voljeli te orahe i tu nekakvu poveznicu, tako da sam napravila tlocrt da se ti orasi zapravo sačuvaju, u procesu gradnje su se oni razboljeli pa su investitori bili spremni angažirat stručnjake koji su injektirali, liječili ta stabla i oni dan danas super egzistiraju. Kasnije smo taj motiv primijenili i na samoj fasadi, sa trespa pločama sa uzrocima od oraha i u kući smo u interijeru u kuhinji iskombinirali da opet ima kombinaciju bijele boje i oraha, dakle da nije pretamno i da se to nekako dobro uklopi. I same stepenice koje vode na galeriju, koje je vrlo bitan element te kuće jer gleda na prekrasnu Dravu, su isto tako obloge od oraha napravljene na stubama.
Osim tog projekta, koje bi projekte izdvojili da su vam nekako ostali kao najdraži ili na koje ste najponosniji?
Jako volim sad jedan projekt koji bi se tek trebao počet ovog radit u Osijeku, to je isto jedna rekonstrukcija kuće u Osijeku, sad ispadne baš spominjem osječke primjere.
Radim sad jednu rekonstrukciju, isto dobivena je građevinska dozvola u Zagrebu na Zelenjaku, dosta sam ponosna i na tu kuću i tu su jako bili osviješteni investitori, dobro je kad vam dopuste da ih malo educirate, ali ipak trebaju i oni sami ući u cijeli proces sa određenim nivo sviješću da bi to mogli prihvatit. Dobila sam ove godine Big See Award, nagrada je bila uručena u Ljubljani, to su bile tri vile u Ražnju kod Rogoznice.