Povežimo se

Arhitekti i arhitektonski projekti

Organska arhitektura

Pojam “organska arhitektura” označava harmonizaciju čovjekovog životnog prostora s prirodom na način da se objekt ili samo jedan njegov dio sjedini s okolinom te postane njenim sastavnim dijelom.

Organsku arhitekturu popularizirao je jedan od najpoznatijih američkih arhitekata, Frank Lloyd Wright, a idejna misao nije samo uklapanje zgrada u prirodu, već i promatranje objekta kao unificiranog organizma. Osnovne smjernice ovom tipu arhitekture dao je dizajner i arhitekt David Pearson, u dokumentu poznatom pod imenom “Gejina povelja” (prema grčkoj mitologiji, Geja je bila božica Zemlje). Pearson tako smatra da bi organska arhitektura trebala biti inspirirana prirodom te raznolika, održiva, zdrava te fleksibilna i prilagodljiva. Cilj je i slaviti razigrani mladenački duh, kao i zadovoljiti sociološke, fizičke i spiritualne potrebe.

Arhitektura u skladu s prirodom

Napoznatiji primjer organske arhitekture je kuća “Fallingwater” arhitekta Franka Lloyda Wrighta, koju je projektirao za Edgara J. Kauffmana. Objekt je završen 1939. godine, nalazi se u ruralnom dijelu Pennsylvanije, a posebnost zgrade je ta što je izgrađena iznad vodopada.

Organska arhitektura Dom2

Za izgradnju su korištena dva materijala –vodoravni zidovi terase izrađeni su od armiranog betona, a ostatak objekta od kamena, identičnog onome s obližnje stijene kojom slap prolazi. Prožimanje prirode životnim prostorom primarno je postignuto lokacijom objekta iznad slapa, koji se iz kuće ne vidi, ali se čuje te uporabom kamena kao jednog od dva građevna materijala.

Wright je dizajnirao i sve elemente u interijeru koji su do danas ostali u svom izvornom obliku. Od 60-tih godina 20. stoljeća primarna funkcija kuće se promijenila te ona postaje turistička atrakcija s organiziranim obilascima.

Osim Wrighta, kao najpoznatijeg predstavnika, ovoj grani arhitekture pripadaju i Louis Sullivan, Rudolph Steiner, Antoni Gaudi, Laurie Baker, John Lautner te mnogi drugi.

Organska arhitektura Dom2

Od suvremenih autora valja izdvojiti meksičkog arhitekta Javiera Senosiaina čiji projekti izazivaju pozornost svojim unikatnim rješenjima i dizajnom, poput kuće “Nautilus”, “Cvijet” “Shark”, Organske kuće i drugih projekata.

Organska arhitektura pokazala je kako je i u suvremenom svijetu betonskih gradova i tehnoloških inovacija moguće živjeti u skladu s prirodom. A tko zna? Možda će već u bližoj budućnosti ovakav tip arhitekture postati standard koji će zamijeniti stambene i poslovne objekte kakve danas poznajemo.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitekti i arhitektonski projekti

Nikola Fabijanić i Juraj Glasinović: Arhitektura kao dijalog, inspiracija i izazov

Nagrađeni arhitekti otkrivaju što ih inspirira, kako pristupaju projektiranju i zašto je arhitektura puno više od samog dizajna

Nikola Fabijanić i Juraj Glasinović

Prošle godine arhitekti Nikola Fabijanić i Juraj Glasinović osvojili su nagradu Udruge hrvatskih arhitekata za najuspješniju stambenu arhitekturu. Njihov projekt Kuća Nodi prepoznat je kao iznimno promišljen arhitektonski odgovor na kontekst i potrebe investitora. No, iza ove nagrade stoji dugogodišnja suradnja, rad na brojnim projektima i zajednička strast prema arhitekturi.

U razgovoru s njima otkrivamo kako su se našli u arhitekturi, što ih inspirira i kako izgledaju njihovi procesi rada.

Nikola Fabijanić i Juraj Glasinović

Put do arhitekture

Nikola, što vas je privuklo arhitekturi?
Nikola Fabijanić: Nisam imao neku veliku volju ili znanje da ću se baviti arhitekturom, ali spletom okolnosti upisao sam fakultet i ubrzo shvatio da je to poziv u kojem se pronalazim. Htio sam se maknuti iz Rijeke i Zagreb se činio kao dobar izbor, a s vremenom se arhitektura pokazala kao pravo mjesto za mene.

Juraj, kakav je bio vaš put?
Juraj Glasinović: Završio sam srednju građevinsku školu i nekako logično nastavio prema arhitekturi. Nisam kao dijete imao specifične sklonosti prema ovom poslu, ali kako se pokazalo, bio je to pravi izbor. Arhitektura je, na neki način, pronašla mene.

Od prvih projekata do vlastitog ureda

Koji su bili vaši prvi projekti nakon fakulteta?
Juraj Glasinović: Nakon faksa radio sam u studiju UP kod kolega Lee Pelivan i Tome Plejića, ali paralelno i na arhitektonskim natječajima s kolegama. Među prvima bili su natječaji za Labin i Kutinu, no prvi ozbiljniji zajednički projekt bio nam je natječaj za Gat u Šibeniku 2009. godine.

Nikola Fabijanić: Juraj i ja smo kolege s fakulteta i dugogodišnji prijatelji, a kroz natječaje smo počeli raditi zajedno. Na Šibenskom natječaju uvidjeli smo da imamo dobru sinergiju. S vremenom se suradnja intenzivirala i danas radimo u vlastitoj firmi.

Koji vam je projekt dao pravi zalet?
Juraj Glasinović: Svaki projekt nosi svoju priču, ali možda je jedan od ključnih bio vrtić Stenjevec. To nam je bio prvi natječaj gdje smo osvojili prvo mjesto, a takva potvrda uvijek daje dodatan motiv za daljnji rad.

Nikola Fabijanić: Nagrade su uvijek dobrodošle, ali važno je biti uporan i ne gledati unatrag. Rad na natječajima vidimo kao neku vrstu “mentalne higijene” – priliku da kreativno promišljamo i eksperimentiramo izvan rutinskih uredskih poslova.

Nikola Fabijanić i Juraj Glasinović

Inspiracija i proces rada

Gdje pronalazite inspiraciju za svoje projekte?
Juraj Glasinović: Najviše u svakodnevnom okruženju, u ulicama koje nas okružuju. Inspiraciju tražimo u stvarnosti – u javnim prostorima, kafićima, ljudima. Važno nam je da su naši projekti realni i kontekstualni.

Kako pristupate projektiranju?
Nikola Fabijanić: Prije nego što krenemo crtati, najvažniji su razgovori s investitorima. Ne želimo da nam donesu slike s Pinteresta – više volimo razgovore i priče o njihovim potrebama i životnim stilovima. Tek kad razumijemo njihov način razmišljanja, krećemo u osmišljavanje prostora.

Juraj Glasinović: Proces projektiranja za nas zapravo započinje neformalno – vožnja do lokacije, razgovor uz kavu ili gemišt, to su trenutci kada se rađaju ideje. Ključna nam je komunikacija i dijalog, kako međusobno, tako i s klijentima.

Kuća Nodi i nagrada Galić

Što Kuću Nodi čini posebnim projektom?
Juraj Glasinović: Pokušali smo minimalnim intervencijama povezati postojeću kuću, vrt i dogradnju u skladnu cjelinu. Investitor je bio izuzetno zadovoljan, a na kraju i mi.

Nikola Fabijanić: Kuća Nodi je naša prva realizacija kao partnera i zato nam je posebno draga. Osim toga, investitor je bio prijatelj i inspirativna osoba, što je uvijek dodatan motiv za kvalitetan rad.

Budući planovi i izazovi

Postoji li projekt koji biste voljeli realizirati, a do sada niste?
Nikola Fabijanić: Volimo raznolikost i ne želimo se specijalizirati samo za jednu vrstu arhitekture. No, svakako bismo voljeli raditi na projektima stambenih zgrada. To je danas izazovno jer se često sve svodi na maksimizaciju kvadrata i iskoristivost prostora, ali vjerujemo da se i unutar takvih okvira može napraviti kvalitetna arhitektura.

Juraj Glasinović: Stambena arhitektura u Hrvatskoj trenutačno nije na visokoj razini, no voljeli bismo sudjelovati u promjeni tog trenda.

Nastavite čitati

Arhitekti i arhitektonski projekti

Hotel Materra – mjesto gdje se luksuz i elegancija susreću s prirodom

Otkrijte Hotel Materra u Čepinu – luksuzni wellness hotel u srcu Slavonije

Smješten u srcu Slavonije, Hotel Materra u Čepinu donosi potpuno novu dimenziju kontinentalnog turizma. Ovaj hotel s 61 smještajnom jedinicom spaja vrhunski dizajn, luksuzne materijale i koncept zdravog hedonizma, pružajući gostima iskustvo opuštanja i uživanja u prirodnom okruženju.

“Kad smo krenuli s idejom izgradnje hotela, željeli smo brendirati Slavoniju u drugačijem svjetlu. Za razliku od Jadranske obale, gdje more prirodno privlači turiste, mi smo morali osmisliti sadržaj koji će gostima biti dovoljno atraktivan da odaberu Slavoniju kao destinaciju za odmor.” – objašnjava Josipa Pipunić, menadžerica hotela Materra.

 Josipa Pipunić

Interijer inspiriran prirodom i domaćom atmosferom

Osnovna nit vodilja u dizajnu interijera bila je stvaranje topline doma kroz pažljivo odabrane materijale i boje.

“Koristili smo prirodne i kvalitetne materijale – hrastove parkete, luksuznu keramiku, lanene tepihe i zavjese. Sve je birano kako bi se gosti osjećali kao kod kuće.” – ističe Martina Salitrežić, mag. ing. prost. arh.

Martina Salitrežić,

Arhitektonski koncept interijera baziran je na kontrastu između preciznih, oštrih linija arhitekture i toplih, prirodnih materijala u unutrašnjem uređenju.

“Htjeli smo izbjeći hladan, korporativni izgled hotela i unijeti osjećaj topline i privatnosti. Kontrast između drvenih površina i nježnih boja stvara bezvremenski dizajn koji će trajati godinama.” – dodaje Mislav Salitrežić, mag. ing. arh.

Wellness i spa – 1500 kvadrata čistog opuštanja

Poseban naglasak stavljen je na wellness i spa zonu, koja se prostire na 1.500 četvornih metara i nudi:

  • Unutarnji grijani bazen
  • Vanjsku terasu s hidromasažnim bazenom
  • Raznovrsne saune
  • Tretmane za opuštanje

“Željeli smo kreirati sadržaj koji će privući goste na dva do tri dana boravka, ali i omogućiti im potpuni reset – relaksaciju i regeneraciju organizma, tijela i duha.” – ističe Pipunić.

Sobe dizajnirane s pažnjom i individualnošću

Kod projektiranja soba izbjegnuto je ponavljanje elemenata u svim prostorijama hotela.

“Nismo željeli stvoriti generičke sobe koje će izgledati isto kao restoran ili hodnici. Cilj je bio da svaki prostor ima svoju atmosferu, ali da su svi povezani osjećajem udobnosti i topline.” – objašnjava Martina Salitrežić.

Tišina i privatnost na prvom mjestu

Posebna pažnja posvećena je akustici prostora kako bi gosti mogli uživati u mirnom i ugodnom ambijentu.

“Kad uđete u hotelski lobi, ne želite da zvukovi odjekuju. Zato smo koristili akustične plohe na zidovima, panele na stropovima u restoranu i kafiću koji upijaju zvuk, osiguravajući privatnost gostima.” – ističe Mislav Salitrežić.

Osim toga, svi elementi u sobama prilagođeni su udobnosti gostiju – od podnog grijanja, bešumne ventilacije, pa do mini bara koji se automatski isključuje noću kako ne bi ometao san.

Artisan namještaj – spoj tradicije i suvremenog dizajna

Uređenje hotela upotpunjeno je Artisan namještajem iz Tešnja, globalnog brenda s više od 60 godina tradicije.

“Artisanov dizajn savršeno se uklopio u našu ideju. Njihovi komadi su zaobljenih oblika, ručno obrađeni i odaju osjećaj topline – upravo ono što smo željeli postići u interijeru wellness hotela.” – naglašava Martina Salitrežić.

Grace Pehar, marketing menadžerica Artisana, ističe posebnosti njihovog namještaja:

“Naš namještaj karakteriziraju organski oblici, vizualna i taktilna ugodnost te vrhunska funkcionalnost. Ponosni smo što je upravo naš dizajn dio hotela Materra, koji donosi novu dimenziju luksuza u Slavoniju.”

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice