Motel Sljeme, arhitektonsko remek-djelo Ivana Vitića iz 1965. godine, konačno dobiva novu priliku. Nakon godina propadanja, započela je njegova rekonstrukcija i transformacija u hotel Rivia Arts and Culture Hotel, što je najavljeno na press konferenciji u Rijeci.

Rekonstrukcija motela Sljeme, projekt iza kojeg stoji Hrvatska gospodarska komora, nije samo obnova nekadašnjeg omiljenog okupljališta – cilj je stvoriti svojevrsni showroom hrvatskih proizvoda, spoj arhitekture, dizajna i turizma.

“Želimo pokazati sve ono najbolje što imamo – od građevine, tehničkih rješenja do gastronomije i pića. Pritom želimo potaknuti nove investicije u turizmu,” izjavio je Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj.

Rekonstrukcija Vitićevog motela Sljeme uz suvremene elemente

Prije deset godina izrađen je konzervatorski elaborat, koji je definirao smjernice za obnovu. Ključni cilj je očuvanje autentičnosti Vitićeve arhitekture, ali uz interpolaciju novih elemenata potrebnih za hotelski standard od četiri zvjezdice.

“Vitićev originalni projekt nikada nije dovršen. Na temelju njegovih skica i istraživanja sada rekonstruiramo dio objekta koji je ostao samo u ideji,” objašnjava arhitekt Maroje Mrduljaš.

Osim eksterijera, poseban izazov predstavlja i interijer, koji više ne postoji u izvornom obliku. Cilj je rekreirati duh 60-ih godina, koristeći restaurirani namještaj, umjetničke radove i originalne reference iz tog razdoblja.

“Važno je uspostaviti dijalog između starog i novog – da novo ne nadjača staro, već da ga nadopuni,” dodaje Mrduljaš.

Arhitektura, kultura i turizam u istom projektu

Idejno rješenje hotela potpisuje arhitektonski ured Mataija x Sipina x Turato, a projekt je poseban jer spaja različite discipline – arhitekturu, dizajn, kulturu i turizam.

“Ovo nije samo arhitektonski projekt – ovdje se rekonstruiraju emocije i energija 60-ih. Skupljamo originalni namještaj, istražujemo Vitićeve ideje i balansiramo odnos starog i novog,” kaže dr. sc. Idis Turato.

Poseban naglasak stavljen je na infrastrukturnu obnovu i očuvanje ključnih elemenata, poput kultnog čeličnog stubišta koje će se pažljivo restaurirati.

“Suočeni smo s izazovom rekonstrukcije vizije arhitekta kojeg više nema. Proučavamo njegove druge projekte, tragove i ambicije kako bismo ih oživjeli u ovom prostoru,” dodaje Mrduljaš.

Što donosi novi hotel?

Rivia Arts and Culture Hotel imat će 57 smještajnih jedinica, uključujući šest izdvojenih apartmana. Uz modernu infrastrukturu, poseban naglasak stavljen je na umjetnost, kulturu i održivi turizam.

“Iako možda neće značajno povećati broj turističkih kapaciteta, ovaj hotel će promijeniti strukturu ponude Kvarnera i Hrvatske. Cilj je stvoriti održivi turizam spojen s umjetnošću i kulturom,” izjavio je Radoš.

Kada se očekuje otvaranje?

Radovi su već započeli i planirano je da traju 18 mjeseci, što znači da se otvaranje očekuje u jesen 2026. godine.

Ovim projektom ne obnavlja se samo jedan hotel – vraća se život kultnom Vitićevom djelu i redefinira pristup turizmu kroz arhitekturu, dizajn i baštinu.

Smješten u srcu Zagreba, građanski stan od 200 kvadrata odiše elegancijom, funkcionalnošću i osobnim detaljima. Stan je projektirao beogradski arhitekt Boris Vuković, prilagođavajući prostor željama vlasnika, Mare Pitarevića.

Preobrazba salona u suvremeni dom

Stan je dio krovne konstrukcije zgrade, što je omogućilo izvođenje pojedinih preinaka koje su bile potrebne za kreiranje suvremenog koncepta stanovanja.

“Počeo sam raditi s jednim drugim arhitektom, ali moji zahtjevi nisu bili ostvareni. Želio sam moderan, prozračan stan, a istovremeno zadržati duh stare zgrade. Ideja je bila napraviti dvije stambene cjeline.“, prisjeća se Maro početka projekta.

Salonski tlocrt, karakterističan za zgrade u centru Zagreba, značio je prolazak iz jedne sobe u drugu kroz centralno postavljena vrata.

“Preuredili smo prostor kako bismo dobili veliki dnevni boravak s blagovaonicom i kuhinjom. Time smo dobili otvoren i funkcionalan tlocrt.”

Kuhinja kao centralni dio u prostoru otvorenog tlocrta dominira svojom veličinom i bojom.

Kuhinja kao središte stana

Središnji dio stana zauzima moderna kuhinja, koja dominira otvorenim prostorom svojom veličinom i dizajnom. Poseban element koji arhitekt naziva “penetrat” odmah privlači pažnju.

“S jedne strane je crni element koji je moj arhitekt nazvao penetrat. Penetrat je multifunkcionalan element koji prolazi cijelom dužinom stana. Sadrži garderobu, špajzu, perilicu, sušilicu i dio kuhinje. Isprva je arhitekt htio da bude zlatan, ali crna mi se činila elegantnijom i praktičnijom,” objašnjava Maro.

Bijeli kuhinjski otok suprotstavlja se crnom elementu svojom nenametljivošću

“Bijeli otok sadrži sve potrebne elemente za kuhanje. Njegova jednostavnost se savršeno uklapa u svijetli ambijent stana,” dodaje Maro.

Blagovaonica je savršeno projektirana za druženje, a velike staklene površine u nju propuštaju dosta prirodnog svjetla, što je u nekim prostorijama prednost, u drugima mana. Zato su postavljene dugačke, nepropusne zavjese.

Dnevna soba i osobni dodiri

Dnevni boravak obogaćen je velikim staklenim površinama koje omogućuju obilje prirodnog svjetla. No, zavjese su postavljene za kontrolu svjetlosti:

“Zavjese koristim uglavnom dok gledam televiziju po danu. Izolacija stana je vrhunska, ali osobno, meni nikad nije vruće niti hladno,” kaže Maro.

Posebni ukrasi i predmeti iz osobne kolekcije daju prostoru toplinu i karakter.

“Imam vršu iz Vele Luke i tepih iz Istanbula. Volim dodati malo teksture i života u ovaj inače minimalistički prostor,” otkriva Maro.

Spavaće sobe s karakterom

Iz dnevne sobe ulazi se u master spavaću sobu gdje se pored kreveta nalazi kada. Ova spavaća soba ima neobičan dodatak – kadu pored kreveta.

“U kadu legnem i opuštam se ili gledam televiziju. Ljudi pitaju hoće li voda prskati, ali za pranje koristim tuš. Kada je isključivo za opuštanje.”, objašnjava nam Maro.

Stan od 200 kvadrata na dvije etaže – uz smart home sisteme krase ga druga zanimljiva rješenja

Terazzo pločice u kupaonici komplementiraju epoksi podu

S druge strane stana nalazi se prostrana soba za Marovog sedamnaestogodišnjeg sina.

“Njegov radni stol je dio veće cjeline s policama za artefakte. Mora imati dovoljno prostora za kreativni nered,” dodaje Maro sa smiješkom.

Uređenje građanskog stana: Spoj tradicije i modernizma

U potkrovlju se nalazi svijetla gostinjska i radna soba čija se prozračnost odmah uvlači pod kožu, a da je u stanu išta drugačije napravljeno, to bi bilo pogrešno.