Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Vila iz snova projektirana s puno ljubavi

Ugledni arhitekt Otto Barić ugostio nas je u svom domu. Što o njemu, životnim anegdotama i svom radu kaže, tema je naše rubrike DOMnaKVADRAT.

U neposrednoj blizini gradske vreve, no dovoljno daleko da ne naruši kvalitetu življenja, smjestila se vila uglednog arhitekta koji ju je minuciozno i s ljubavlju projektirao za potrebe svoje obitelji.

vila-dom-otto-baric-domnakvadrat

“Meni je u projektiranju jedan od bitnijih elemenata genius loci, odnosno duh prostora. I u ovom slučaju se jako lijepo poklopilo jer je pokraj stara villa i naš noviji objekt se morao prisloniti uz nju i ta jedna harmonija starog i novog se relativno dobro posložila i omogućila nam da dobijemo prostore koje želimo,” kaže arhitekt Otto Barić.

otto-baric-arhitekt-domnakvadrat

Radi se o dvije spavaće sobe, dvije kupaonice te dnevnom boravku koji je “centar života”, kako ga opisuje arhitekt. Također, vila ima garažu, bazen i japanski vrt.

Energetski učinkovita vila

Kao i u svom radu, arhitekt Barić se pri projektiranju doma vodio načelima kvalitete. Sa zelenim krovom, dobrom izolacijom, velikoplošnim keramičkim pločama na dijelu fasade te staklenim stijenama ova vila je energetski vrlo učinkovita.

“Pokazalo se da je svaka kuna utrošena u kvalitetnu izolaciju zapravo jako dobro utrošena, jer ova kuća od 300-tinjak kvadrata mjesečno troši manje plina nego jedan stan od 100 kvadrata u Donjem gradu”, navodi Barić.

Unutrašnjost vile

Iza njezinih vrata skriva se jednaki sklad i funkcionalnost. Obitelji omiljeni dio unutrašnjosti: open space kuhinja, blagovaonica i dnevni boravak odišu minimalizmom i modernošću. Ravne linije i monokromatsko uređenje kvalitetnim materijalima u oblikovanju interijera bili su im misao vodilja.

Unutarnjim uređenjem uspješno se bavi gospođa Barić čiji je pečat vidljiv i u vlastitom domu. Zbog prostranosti, boljeg protoka energije, funkcionalnosti i sklada odabrani su lijepi i kvalitetni komadi namještaja.

dnevni-boravak-otto-baric-domnakvadrat

Funkcionalna i ambijentalna rasvjeta koju obitelj Barić također voli, a zaokružuje dizajn interijera, uz cjelodnevnu prirodnu svjetlost kroz veliku staklenu stijenu daje ovom prostoru osjećaj udobnosti.

staklena-stijena-lampa-otto-baric-domnakvadrat

Baš kao i lijepi japanski vrt, zadužen za zen atmosferu u eksterijeru.

japanski-vrt-otto-baric-domnakvadrat

Privatan život

Za brojne prekrasne građevine iz njegovog opusa zasluge može dijelom preuzeti i njegov otac, uspješni nogometni trener Otto Barić. Upravo je on zaslužan što mu sin nije postao nogometaš, jer kako navodi gospodin Barić, juniorskom treneru je prilikom jedne utakmice otvoreno dao do znanja da mu sin nije najbolje krilo u momčadi. Možda su dječački snovi bili u tom trenutku poljuljani, no uspješno likovno stvaralaštvo mu je usmjerilo karijeru. A život u srednjoeuropskim gradovima ga je dodatno oblikovao. U obitelji Barić svi članovi imaju “oko za lijepo”. Uz suprugu koja se bavi dizajnom interijera, kćerka Anabela Barić, inače povjesničarka umjetnosti, svoj put je pronašla u drugim umjetničkim vodama, onim glazbenim. Nakon završene akademije vrsna je sopranistica.

Projekti

U svom domu Otto Barić nema ured, jer poslovni i privatni život razdvaja, no bujica kreativnih ideja ponekad mu navire na terasi vile koja je jedna od malobrojnih kuća koje je projektirao. Kako kaže, za projektiranje kuće trebao bi poznavati navike klijenata. A za takvo nešto bi trebao s njima najmanje 3 mjeseca živjeti.

terasa-otto-baric-domnakvadrat

No, njegove građevine građevine koje dotiču oblake nemoguće je ne istaknuti. Gradnjom Zagrebtower-a i Split Business Towers-a, koji će biti najviša građevina u Hrvatskoj, želio je definirati prostorni reper. A istovremeno i učiniti što iskoristivijom manju kvadraturu zemljišta.

split-business-towers-domnakvadrat
Foto: Split business towers, Otto Barić

Dio njegovih projekata čine i stadion, rukometna dvorana i hotel u Dohi te hotel u Orebiću. Posljedni projekti mu se također vežu većinom za Katar gdje je izgradio i prekrasnu villu za jednog katarskog investitora.

stadion-doha-domnakvadrat
Foto: Stadion Doha, Otto Barić

Budući da je i sam u svojoj višegodišnjoj karijeri uspješno rekonstruirao brojne građevine, smatra da za postpotresni Zagreb postoji samo jedno rješenje. “Ono što treba sačuvati, treba sačuvati, a sve ono što se može zamijeniti, treba zamijeniti. I kao što je rekao Joseph Hoffmann, početkom 20.stoljeća, svaka kuća se može zamijeniti, ali boljom. Trebalo bi počistiti, onako kirurški, ambijentalno sačuvati, ali zapravo dati kvalitetu”, navodi arhitekt Barić. Da se kvalitetna i pomno promišljena gradnja uvijek isplati, vidi se to na domu, ali i projektima Otta Barića koji će još dugo i uspješno mijenjati vizure gradova.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitektura i dizajn

5 inspirativnih Instagram profila za ljubitelje arhitekture

Ovi Instagram profilu natjerat će vas da se zaljubite u arhitekturu – ako već niste!

U današnjem dinamičnom svijetu, naši prostori oblikuju naše raspoloženje i iskustva, što čini dizajn prostora koji nas okružuje važnijim nego ikad. Na Instagramu nas očekuje čitav svemir estetskih čuda. Nema sumnje da je ova vizualna platforma idealna za ljubitelje arhitekture i dizajna, s mnoštvom prekrasnih fotografija, skica i rendera koji se svakodnevno objavljuju uz inspirativne ideje.

Postoji gotovo previše fantastičnih profila za nabrojati, ali smo izdvojili 5 profila koje morate pratiti ako ste ikada objavu označili hashtagom #architecture.

Arhitektica Helena Alfirević Arbutina: Priča o inspiraciji, strasti i najljepšoj kući u Hrvatskoj

1. Zaha Hadid Architects

Jedna od, ako ne i najpoznatija arhitektonska tvrtka na svijetu, Zaha Hadid Architects ima preko 1,4 milijuna pratitelja na Instagramu. Njihov profil je zadivljujuća kombinacija fotografija, objava i videoisječaka (uključujući video u kojem Pharrell Williams izražava svoju ljubav prema legendarnoj arhitektici).

2. Architecture huntrer

Profilom @architecture_hunter upravlja brazilska arhitektica i urbanistica Amanda Ferber, a na njemu se objavljuju pažljivo odabrane fotografije neke od najljepših arhitektura svijeta. S više od 3,1 milijuna pratitelja, ovaj profil zaista inspirira i vrijedi ga pratiti, čak i ako vas arhitektura i dizajn zanimaju samo površno.


3. Snøhetta

Ovaj norveški studio bavi se arhitekturom, dizajnom krajolika, produkt dizajnom i grafičkim dizajnom, što njihov Instagram profil čini raznolikim. Na njemu se jednako često prikazuju grafike i proizvodi kao i zgrade i strukture. Studio je poznat po stvaranju dijaloga sa svojih 622 000 pratitelja, označavajući fotografije hashtagom #MySnohetta.


4. Architecture competitions

S više od 200 000 pratitelja, Instagram je idealna vizualna platforma za prikaz nevjerojatnih radova pobjednika i finalista Buildnerovih arhitektonskih natječaja. Objave kombiniraju planove i konceptualne crteže s impresivnim renderima koji zasigurno zaslužuju pokoji dvostruki tap.

5. Architizer

Architizer je još jedan Instagram profil kojeg prate više od 1,6 milijuna ljudi. Fokusira na arhitekturu i dizajn, povezan s poznatom platformom Architizer, koja promovira inovativne arhitektonske projekte i profesionalce. Na ovom profilu naći ćete zapanjujuće slike modernih i inovativnih zgrada diljem svijeta, kao i istaknute projekte koji slave kreativnost i funkcionalnost u arhitekturi.

Kuća Nodi proglašena je najuspješnijim ostvaranjem stambene arhitekture u Hrvatskoj

Nastavite čitati

Arhitekti i arhitektonski projekti

Arhitektica Helena Alfirević Arbutina: Priča o inspiraciji, strasti i najljepšoj kući u Hrvatskoj

Otkriva kako je tekao njen put od uređivanja vlakova do nagrade za najljepšu kuću u Hrvatskoj

Dr. sc. Helena Alfirević Arbutina, dipl. ing. arh., već je u osnovnoj školi znala da želi biti arhitektica. Kako je tekao njen put od uređivanja vlakova do nagrade za najljepšu kuću u Hrvatskoj, ispričala je našoj urednici. 

Helena, zašto ste izabrali arhitekturu?

U 5. razredu osnovne smo imali na satu likovnog kojeg sam uvijek jako voljela, kao i matematiku, imali smo jednu monografiju o Zagrebu i trebali smo odabrati jednu neku sliku, panoramu Zagreba koju ćemo nacrtat. Ja sam odabrala od Vitića kockicu koja me jako oduševila sa svojim proporcijama, ispred nje su bili nekakvi prekrasni makovi i nacrtala sam tu sliku.

I stalno sam zapravo doživljavala arhitekturu oko sebe, fascinirala me zgrada Vatroslava Lisinskog, koncertna dvorana, znači ta kockica što sam rekla, općenito, zgrade po Vukovarskoj. Vidjela sam da to puno više doživljavam od svojih prijatelja i tad sam već rekla da želim studirat arhitekturu. 

I nakon fakulteta, koji su bili prvi projekti koje ste radili?

To je isto bilo vrlo zanimljivo jer sam uvijek maštala da ću radit nekakve grandiozne projekte, naravno, kao i svi arhitekti, još kao dijete sam se čak urbanistički htjela pozabavit ovim naseljem Brezovica, koji nema puno sadržaja i onda dalje s arhitekturom i onda me zapalo zapravo prvo zaposlenje kao pripravnika u tvornici željezničkih vozila Gredelj na razvijanju interijera vagona koje tad uopće nije imalo tu disciplinu unutar tvornice riješenu. To mi je s jedne strane bio izazov da pokrenem nešto novo, a s druge strane sam se pitala pa ipak se neću bavit, kao pravom arhitekturom. Međutim, našla sam puno zadovoljenja u tom radu jer baš ono, sve sam pokrenula iz temelja, poslije sam oformila i tim. 

Kad sam se godinama bavila tim uređenjem vagona, ja sam paralelno zapravo honorarno radila za neke druge projektantske kuće, arhitekte kao vanjski suradnik, jer sam htjela imat doticaj sa strukom i sa druge strane sam htjela čim prije doći do ovlaštenja, što sam i uspjela. 

Kad sam rodila sina, tad se pokazalo da je zapravo teško bit na tri kolosijeka, odgovoran na svom redovnom poslu, bit vanjski suradnik i super mama i onda sam vidjela da ću morat napravit nekakve odabire. Kako sam kontinuirano radila sa osječkom tvrtkom kao vanjski suradnik još od 2000.-te, onda su mi stalno nudili da prijeđem kod njih i na kraju sam se, krajem 2008 i odlučila na taj potez. Tamo sam baš radila big scale projekte, shopping centre, tvornice, višestambene zgrade.   U to vrijeme sam bila i glavni projektant na IKEA-i. 

Nakon tog super iskustva, na tako jednom velikom projektu sam zapravo shvatila da mene ipak najviše privlači projektirat obiteljske kuće, da je to ono što me nekako iskonski pokrenulo u cijelu tu priču. 

I evo, od 2013. uspješno funkcioniram, tako da, bavim se uglavnom projektiranjem obiteljskih kuća, manjih nekakvih hotela, uglavnom turističkih tih stancija, uređenjem interijera, a po potrebi za te nekakve veće projekte sam i dalje na raspolaganju bivšoj tvrtki. 

Jel bi rekli s obzirom na cijeli taj put i zaista bogato iskustvo, da je projektiranje obiteljskih kuća ispunjenje vaših snova?

Zapravo, da. Jer svaki posao ima neke svoje izazove, ali vjerujte mi da na kraju, mislim sa 50 posto svojih klijenata ostvarim baš ono dobar prijateljski odnos. 

A kakav je vaš osjećaj kad uđete u tu kuću koju ste napravili?

Na kraju, kad je sama kuća gotova i kad usele u nju, nema mi boljeg feedbacka nego kad vidimo koliko su zapravo zadovoljni životom u toj kući i uvijek me pozovu na neku večeru, čak prespavat i tako da to baš bude lijepo iskustvo. 

Bilo je situacija kao recimo sa tom kućom O4 gdje je stvarno sve bilo po projektu i to je bilo ono, wow, to je to i baš sam prezadovoljna i onako, vidite da ste ostavili neki trag, konkretno na toj kući jer dan danas ju obilaze studenti arhitekture u svom studijskom putovanju kao dobar referentni primjer. 

A nažalost, bilo je i primjera gdje se ta arhitektura jer nas opet ne štiti  dovoljno kao struku ni komora ni ministarstvo, na neki način izvitoperila. 

Kuća koju obilaze studenti arhitekture je kuća koja je svojedobno bila proglašena za najljepšu kuću, čime je bila inspirirana?

Kuća O4 u Osijeku je bila zapravo inspirirana sa tri oraha koja su bila na parceli, već su bili velika stabla, ja sam gledala kako bi ih sačuvala.

Sami investitori su isto voljeli te orahe i tu nekakvu poveznicu, tako da sam napravila tlocrt da se ti orasi zapravo sačuvaju, u procesu gradnje su se oni razboljeli pa su investitori bili spremni angažirat stručnjake koji su injektirali, liječili ta stabla i oni dan danas super egzistiraju. Kasnije smo taj motiv primijenili i na samoj fasadi, sa trespa pločama sa uzrocima od oraha i u kući smo u interijeru u kuhinji iskombinirali da opet ima kombinaciju bijele boje i oraha, dakle da nije pretamno i da se to nekako dobro uklopi. I same stepenice koje vode na galeriju, koje je vrlo bitan element te kuće jer gleda na prekrasnu Dravu, su isto tako obloge od oraha napravljene na stubama. 

Osim tog projekta, koje bi projekte izdvojili da su vam nekako ostali kao najdraži ili na koje ste najponosniji? 

Jako volim sad jedan projekt koji bi se tek trebao počet ovog radit u Osijeku, to je isto jedna rekonstrukcija kuće u Osijeku, sad ispadne baš spominjem osječke primjere.

Radim sad jednu rekonstrukciju, isto dobivena je građevinska dozvola u Zagrebu na Zelenjaku, dosta sam ponosna i na tu kuću i tu su jako bili osviješteni investitori, dobro je kad vam dopuste da ih malo educirate, ali ipak trebaju i oni sami ući u cijeli proces sa određenim nivo sviješću da bi to mogli prihvatit. Dobila sam ove godine Big See Award, nagrada je bila uručena u Ljubljani, to su bile tri vile u Ražnju kod Rogoznice. 

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice