Pojam koji dizajnu daje epitet „zelenog“ zadnjih je godina stalno prisutna tema. Točnije, nazivamo ga dizajn za očuvanje okoliša, dizajn za eko-učinkovitost ili održivi produkt dizajn. Pitanje je jesu li njegovi ambiciozni ciljevi u skladu sa stvarnošću kapitalističkog društva, ali razlog eko-koncepcije dolazi iz dobro poznatog scenarija u kojem pretjerana proizvodnja, efekt staklenika, globalno zatopljenje i onečišćenje planeta dovode do osiromašenja prirodnih resursa, pa je eko-dizajn razuman poziv na odgovornu potrošnju.

Šta sve podrazumjeva zeleni dizajn

Zeleni dizajn podrazumijeva realizaciju proizvoda koji su u suglasju s očuvanjem okoline te poštuju niz ciljeva kao što su: produžetak trajanja proizvoda, smanjenje količne opasnih tvari koje onečišćuju okolinu i smanjenje utroška materijala i energije. Govorimo li o prestanku korištenja, tj. o rastavljanju i mogućnostima recikliranja, ponovno dolazimo do zahtjeva: minimalizirati broj dijelova i različtih materijala te izabrati materijale koji se mogu jednostavno reciklirati.

Govoreći o smanjenju utroška materijala eko-dizajner mora znati svesti škart u proizvodnji na minimum. Tako se na primjer javljaju nove linije namještaja sa svim nepravilnostima drva gdje je škart sveden gotovo na nulu, a dizajn time što je ekološki osviješten, dobiva na šarmu. Sve u svemu, eko-dizajn noviji je i kompleksniji pojam koji sadrži nešto više od same estetike i funkcionalnosti proizvoda. Brine o funkcionalnosti i estetici prirodnog i budućnosti.

Zbog pažnje koja se pridaje uvjetima rada eko-proizvod je u konačnici 10 do 20 posto skuplji. No jednostavnom matematikom, promišljanjem i iskrenim priznanjem činjenica, dolazimo do zaključka da taj namještaj štedi naš novac i prirodu. Cijeli razvijeni svijet to je uvidio.

Primjeri zelenog dizajna

Proizvodi i projekti koji su se istaknuli upravo tom koncepcijom pridonijeli su širenju i popularnosti zelenog dizajna. Projekt koji je počeo od jednog proizvoda davne 1993. godine danas broji više tisuća ponosnih vlasnika tog sad već kultnog proizvoda. Naziv tog projekta je Freitag i proslavili su se recikliranim torbama. Oni su primjer genijalne ideje koja je uz malo ulaganja izrasla u uspješnu tvrtku koja u svom konceptu vodi računa o ekologiji, održivom razvoju a pritom ima prepoznatljiv ekskluzivan imidž.

Sve je počelo kada su braća Freitag kupila staru kamionsku ceradu i preko nje iscrtali nacrt prve Freitag torbe. Reciklirani materijal kao slučajni dio otiska neke stare cerade pokazao se kao odlična ideja. Bio je izdržljiv, ekološki prihvatljiv i samim time ispred svog vremena, a dovoljno je izražavao stil i osobnost pojedinca. Naime, na svijetu ne postoje dva identična proizvoda upravo zbog recikliranih materijala. Slučajni otisak uvijek je drugačiji i reciklirani su materijali različito “potrošeni”. Posao se proširio i na druge proizvode poput novčanika, malih torbica, ruksaka, košuljica za mobitele i sličih stvarčica.

Još jedno dobro poznato ime u svijetu dizajna je Droog – nizozemska platforma koja je spojila konceptualni dizajn u prepoznatljiv proizvod. Droog (nizozemski “suh”) vrlo je brzo postao jedna od najutjecajnijih dizajnerskih grupa u svijetu koja je postavila Nizozemsku na svjetski dizajnerski vrh dizajnirajući s kritičkim pristupom prema potrošačkom društvu, suprotno trendu visokoestetiziranih dizajnerskih predmeta. U nedostatku industrije potiču samoinicirane dizajnerske projekte. Upravo su im takvi projekti, kao i zanimljiv koncept reciklaže i dizajnerskog ready madea, osigurali visoko mjesto u dizajnerskim visinama.

Dizajn se zeleni i u Brazilu gdje su braća Campana još prije petnaestak godina počeli kreirati svoje prve radove uglavnom od sekundarnih sirovina (kartona, užeta, ostataka tkanine, žice, plastičnih boca). Dizajniraju iz rabljenih, odbačnih i jeftinih svakodnevnih materijala i industrijskog otpada, kartona, konopa, komadića drveta, plastičnih cijevi ili aluminijske žice koje na neočekivan način uz pomoć moderne tehnologije pretvaraju u nešto bogato i unikatno. Danas su njihovi radovi izloženi u svjetskim muzejima moderne umjetnosti, ali su poželjni i u interijerima diljem svijeta.

Podrška slavnih

Čak su i celebrityji, poput Georgea Clooneyja ili Bona iz grupe U2, odigrali ulogu pozitivaca u podizanju svijesti o ekološkim problemima. Iako, i dalje se ne može ignorirati nesrazmjer rasta svijesti o tim problemima i odgovora industrije. Osim navedenih dizajnera postoje iznimke koje su odavno primjer cijeloj industriji. Toyota Prius pionir je hibridnih automobila o kojima smo prije nekoliko godina mogli samo čitati, a sad su barem mali dio svakodnevnice modernog društva. Stella McCartney je recimo, organski proizvedenom linijom kozmetike uvela pojam eko-aktivizma u ženski svijet glamura i luksuza.

U svijetu produkt dizajna, eko-koncepcija sve je češće baza projekta. Od dizajnera se očekuje visok stupanj ekološke osviještenosti i brige za budućnost ili dugim riječma – zeleni dizajn.

Tekst: Marita Bonačić