Gastro
Kadulja – žalfija – salvija – Salvia officinalis
Koliko je ova biljka bila uvijek poznata i koliko se do nje i njenih svojstava držalo kazuje i prastara medicinska škola u Salernu koja ju je zvala Salvia salvatrix – kadulja spasiteljica.
Nešto slično se stvorilo i u našem narodu sa travom ivom. Narodna poslovica kaže tako da „trava iva od mrtva pravi živa”.
Sve vrste kadulje, a njih ima mnogo, su veoma aromatične a posebno je najbliža kuhinju ova officinalis. Ime dolazi od latinskoga „salus” zdravlje, a samim time se i kaže koliko znači ova biljka iz obitelji usnjača – labiace-a.
Vremenom nije gubila svoju važnost ni u medicinu, ni u kuhinji, a ni u kozmetici. Danas e jednako koristi kao dodatak jelima na našim stolovima i kuhinjama, koristi se u našim ormarima da čuva odjeću od moljaca kao i smilje i lavanda, te njeni čajevi pobjeđuju naše mamurluke, a ekstrakti čuvaju ljepotu lica i naše kože. Dakle, sve u svemu, svima prijatelj.
U kuhinji se ne bi smjelo previše odjedanput koristiti jer je njezino aromatično ulje veoma jako. Bolje je koristiti češće i manje količinski. Kadulju najčešće dodajemo divljači, ribljim i krem juhama, kotletima, svinjskim roštiljima i pekama, tepsijama i pečenjima, jetricama, peradi, mesnim nadjevima i morskim ribama.
Vrlo je omiljena u talijanskoj kuhinji. Budući da ima izraziti miris i okus, koristimo je manjim količinama. Začinska i ljekovita biljka koju su Stari Rimljani smatrali “svetom biljkom”. U srednjem vijeku su je u kombinaciji s timijanom, lavandom, ružmarinom i octom koristili za stvaranje otopine kojim su se mazali protiv svih epidemija, pa i epidemije kuge.
Ima gorkast i trpak okus, a njezini se listovi svježi i sušeni koriste kao dodatak mesnim i ribljim jelima, a posebice u marinadi i jelima od divljači i riže. Česti je začin u mesnim konzervama.
Kadulja u prirodi raste divlje, po kamenitim i neplodnim mjestima a uzgaja se i u vrtovima. Zato i imamo više vrsta kadulja jer se prilagođava uvjetima svoga habitata. Za začinjavanje koristimo svježe ili sušeno lišće kadulje i cvjetne vrške. Beremo ih u svibnju i lipnju, prije nego biljka procvjeta. Tada sadrži najviše aromatičnoga eteričnog ulja. U hranu se stavlja u obliku cijelih listića ili vršaka, a može se usitniti ili samljeti.
Njezini čajevi se mogu miješati sa mentom i vrijeskom. Kažu narodne tradicije da može uspješno pomoći u otklanjanju astme i pomoći u poboljšanju općega stanja i raspoloženja čovjeka.
Kaduljin med ima snažno antiseptičko i umirujuće djelovanje. Izvanredno djeluje protiv suhog kašlja jer omogućuje izbacivanje sluzi iz dušnika i bronhija. Nezamjenjiv u terapiji dišnih organa.
Ipak se kaže da, pored svih svojih dobrih odlika, sangviničari i prenapeti ljudi ne uzimaju previše kadulje zbog njezina oštra i žestoka eteričnoga ulja.
Kadulja kuhana u vinu i vodi u jednakim omjerima čisti krv, jača živce i zaustavlja drhtanje ruku. Pije se tri puta na dan po 1 dl.
U litru slađega domaćega vina stavimo 80 grama kadulje i držimo desetak dana, a svaki dan pomalo promućkamo. Ljudi tanjih živaca to trebaju piti tri puta na dan po dvije jedaće žlice nakon jela.
Glasoviti travar Kneipp je davno napisao: „Tko ima imalo vrta morao bi u njemu imati kadulji, pelin i srčenik, a čim to ima tu mu je i prirodna ljekarna pri ruci.”
Na znanje i ravnanje!
Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi
Autor knjige: Fra Franjo Mabić
Gastro
Zdravo i ukusno: Korjenasto povrće koje ove zime morate imati na svom tanjuru
Počnite dodavati ovo korjenasto povrće u svoja jela i uživajte u prednostima nutritivne i uravnotežene prehrane!
Održavanje zdrave prehrane ključno je za opće zdravlje, a uključivanje korjenastog povrća u vašu prehranu može biti pravi preokret. Ova podzemna čuda nisu samo ukusna, već su i prepuna niza zdravstvenih pogodnosti. Ova povrća bogata hranjivim tvarima nude širok spektar zdravstvenih koristi, od jačanja imuniteta do poticanja zdravlja srca.
1. Mrkve: Za oči i još mnogo toga
Mrkve su poznate po svojoj živopisnoj narančastoj boji i bogate su beta-karotenom, koji tijelo pretvara u vitamin A. “Ovaj esencijalni vitamin podržava zdravlje vida, jača funkciju imuniteta i potiče zdravlje kože,” kaže Bharathi Kumar, nutricionist u bolnici Fortis, Nagarbhavi, Bengaluru. Osim toga, mrkve pružaju dobru količinu vlakana i antioksidansa, što ih čini hranjivim dodatkom vašoj prehrani.
2. Batat: hranjiva snaga
Batat pravo je hranjivo čudo. Sadrži obilne količine vlakana, vitamina A i C, te kalija. Prema riječima nutricionista, ovi složeni ugljikohidrati pomažu u regulaciji razine šećera u krvi, a njihov visok sadržaj antioksidansa može pomoći u smanjenju upala i poboljšanju zdravlja kože. Uključivanje batata u vaša jela dodaje i okus i hranjivu vrijednost.
3. Cikla: Korjenasto povrće za zdravo srce
Kumar objašnjava da je cikla niskokalorična, ali bogata korisnim hranjivim tvarima. Sadrži vlakna, folnu kiselinu, mangan i kalij. Nitrati prisutni u cikli povezani su s poboljšanjem kardiovaskularnog zdravlja i smanjenjem krvnog tlaka. Štoviše, cikla je bogata antioksidansima koji podržavaju funkciju jetre i potencijalno posjeduje protuupalna svojstva. Možete isprobati zdrave recepte s ciklom kako biste je uključili u svoju prehranu.
4. Rotkva: Osvježavajuća i hranjivim tvarima bogata opcija
Svojom hrskavom teksturom i pikantnim okusom, rotkve su osvježavajući dodatak salatama i drugim jelima. Rotkve nisu samo osvježavajući dodatak obrocima, već su i fantastičan izvor antioksidansa, vlakana i vitamina C. “Ove živahne korjenaste biljke povezane su s poboljšanjem probave, zahvaljujući spojevima koji podržavaju proizvodnju probavnih enzima,” kaže Kumar. Osim toga, posjeduju protuupalna svojstva i mogu podržati zdravlje jetre.
5. Repa: Svestrano i bogato korjenasto povrće
Repa ili šalgam je svestrano korjenasto povrće koje nudi brojne zdravstvene koristi. Sadrži vlakna, vitamine C i K, kao i minerale poput kalija i mangana. Niskokalorična i bogata vodom, repa pomaže u održavanju hidratacije. Također, sadrži glukozinolate, spojeve povezane s prevencijom raka.
6. Peršin (pastinak): Korjenasto povrće koje daje slatki preokret u vašim jelima
Izgledom slični mrkvama, ali slađeg okusa i bijele boje, peršuni (pastinaci) pravo su hranjivo čudo. Repa je vrijedan izvor vlakana, vitamina C i folne kiseline, pružajući esencijalne hranjive tvari za podršku zdravoj prehrani. “Peršun također pruža kalij, koji podržava zdravlje srca, te antioksidanse koji potencijalno smanjuju rizik od kroničnih bolesti,” kaže Kumar.
Gastro
U pećnici ili na tavi: Kako ispeći savršene kestene kod kuće
Za razliku od većine orašastih plodova, kesteni sadrže vrlo malo masti, što ih čini zdravijom alternativom za grickanje
Kesteni su odavno simbol jeseni zbog nekoliko razloga, povezanih s prirodom, kulturom i sezonskim običajima. Pečeni kesteni tradicionalno su se pripremali na otvorenim vatri ili na gradskim ulicama, što stvara osjećaj ugode i topline. Kesteni su relativno niskokalorični u usporedbi s drugim orašastim plodovima, što ih čini boljim izborom za užinu umjesto npr. pekare.
Ali, kesteni koji su se prodavali na Zagrebačkim ulicama za 5,10 kn sada se prodaju za toliko eura. Za cijenu jedne mjerice na ulici, na placu možete kupiti kilu, pa čak i više! Slijedite naš vodič kako ispeći kestene kod kuće, i imat ćete fine,tople kestene za grickanje ili za upotrebu u nekim od omiljenih sezonskih recepata.
Evo kako jednostavno očistiti šipak i kojim ga jelima možete dodati
Priprema kestena u pećnici
Pečenje kestena može biti izazovno, ali kad su pravilno pripremljeni, ljuske se lako skidaju. Trik je u tome da unutarnji plod bude temeljito pečen i mekan prije guljenja. Naravno, kestene gulite dok su još vrući iz pećnice.
Što vam je potrebno:
Oštar nožić, daska za rezanje, lim za pečenje s podignutim rubovima (ili posuda za pečenje ili tava koja može u pećnicu) i čista kuhinjska krpa.
- Zagrijte pećnicu: Standardna temperatura od 180°C odlična je za pečenje kestena.
- Napravite “X”: Koristeći bazu oštrog nožića, napravite vrlo mali rez na dnu ljuske svakog kestena. Zarežite samo do mesa kestena i nastavite rezati prema gore, uz donju polovicu ljuske. Ponovite to kako biste oblikovali “X”. Na taj će način ljuske puknuti dok se kesteni peku, pa će ih biti lakše guliti.
- Namočite kestene: Namočite kestene u posudi s vodom 30 minuta; to će pomoći da se ne isuše tijekom pečenja.
- Pecite: Posložite kestene u ravnomjernom sloju na lim za pečenje s rubovima. Pecite ih oko 35 minuta, ili dok ljuske ne popucaju i unutarnji plod ne bude izložen.
- Guljenje: Kesteni se najlakše gule dok su još vrući, pa uzmite čistu kuhinjsku krpu i pomoću nje otvorite ljuske. Odbacite svaku ljusku i tanke papirnate kožice koje su pričvršćene za plodove.
Kako ispeći kestene u tavi
Što vam je potrebno:
Tava s debelim dnom (najbolje od lijevanog željeza), oštar nožić, daska za rezanje, čista kuhinjska krpa
Upute:
- Priprema kestena: Svaki kesten zarežite u obliku “X” na ravnom dijelu ljuske. Ovaj rez će pomoći ljuski da pukne tijekom pečenja i olakšati guljenje.
- Zagrijavanje tave: Stavite tavu na srednju vatru i pustite je da se dobro zagrije. Debelo dno pomaže da se kesteni ravnomjerno ispeku.
- Pečenje kestena: Stavite kestene u tavu, u jednom sloju, s izrezanim dijelom prema gore. Povremeno protresite tavu kako bi se kesteni ravnomjerno ispekli. Pokrijte tavu poklopcem ili aluminijskom folijom kako bi toplina ostala u tavi.
- Vrijeme pečenja: Pecite kestene 15–20 minuta, povremeno ih miješajući ili tresući tavu. Kada ljuske počnu pucati i meso omekša, kesteni su gotovi.
- Guljenje: Kad su kesteni gotovi, zamotajte ih u čistu kuhinjsku krpu na nekoliko minuta kako bi omekšali i zadržali toplinu. Zatim ih ogulite dok su još topli, jer će se ljuske lakše skinuti.
Ovako pripremljeni kesteni su topli, ukusni i savršeni za uživanje tijekom hladnih dana!
You must be logged in to post a comment Login