Gastro
Kako pravilno skladištiti vino kod kuće
Svi imamo onu jednu butelju vina koju čuvamo za posebne prilike. Da tu priliku ne bismo upropastili, jer smo vino pogrešno skladištili, poznata zagrebačka sommelierka Jelena Šimić Valentić, otkrila nam je kako pravilno čuvati vina prije i poslije otvaranja.
Najbitnija je temperatura
Vino je, kažu, poezija u boci, a kako bismo doživjeli punu čaroliju koju nudi, potrebno je znati kako ga pravilno skladištiti kod kuće.
Za početak treba pronaći pravo mjesto s prihvatljivom temperaturom koju je potrebno održavati. Sve eventualne promjene u temperaturi trebaju se odvijati polako. Naime, što su promjene veće, vino će prije izgubiti na kvaliteti.
“Najidealnije bi bilo deset do petnaest stupnjeva, dakle malo niža temperatura gdje je vlaga 60 do 70 posto. Međutim, nemamo svi takve uvjete stoga treba obratiti pozornost na to da previše ne premještamo vina s jedne police na drugu ili iz jedne sobe u drugu sobu”, objašnjava Jelena.
Trebamo pripaziti da nam vina nisu na direktnom izvoru sunčeve svjetlosti, a isto tako treba obratiti pozornost i na to da vina ne budu u blizini nekakvih vibracija, poput frižidera ili nekog drugog izvora buke jer sve to šteti vinu.
Svako vino ima svoja pravila
Važno je znati da svako vino ima svoju idealnu temperaturu na kojoj doživljava svoj puni izričaj. U tom bismo pogledu trebali zaboraviti na priče o čuvanju na sobnoj temperaturi.
Bijela, mlada vina koja su svježa i lagana, treba poslužiti na temperaturi do deset stupnjeva. Mlada, crna vina, poput sorte pinot noir, traže malo hladniju temperaturu, između 14 do 16 stupnjeva, dok ona snažna, moćna, jaka i robusna vina, možemo poslužiti na temperaturi do 18 stupnjeva.
Položaj vina od velike je važnosti
Treba imati na umu i položaj u kojem se vino čuva. Crna vina, koja su namijenjena za odležavanje moramo položiti kako bi vino uvijek bilo u kontaktu s plutenim čepom. To činimo da se on ne bi sušio i kako bi vino bolje sazrijevalo.
Boce koje imaju scool cap ili čep na navoj ne moraju biti položene. Razlog je taj što su to vina koja su hermetički zatvorena. To su vina koja ćemo trošiti u roku od tri, četiri godine, i najčešće su to vina novog svijeta – Novi Zeland, Australija, Južna Amerika. Cijeli je svijet pun tih čepova, i ne treba ih se bojati.
Ne treba se bojati ni dekantiranja. No, ono je namijenjeno isključivo starijim, arhivskim, taničnim vinima jakog, robusnog tijela.
Pretakanjem vina u staklenu posudu, odnosno dekanter, zapravo odvajamo vino od taloga koji se godinama stvara na dnu boce jer ne želimo taj talog u našoj čaši. Tu dolazi do laganog prozračivanja vina, gdje se zapravo sve te tercijarne arome koje su godinama bile zarobljene u čaši sada napokon oslobađaju i vino prodiše.
Koliko dugo vino smije biti otvoreno?
Jednom kad otvorite bocu, možda je nećete uspjeti popiti čitavu. Bilo da je riječ o bijelom, crvenom ili pjenušavom vinu, dobro je znati koliko dugo otvoreno vino smijemo držati u hladnjaku.
Ako otvorimo jednu butelju vina, a recimo živimo sami, kroz tri- četiri dana ta boca vina može se popiti, neće doći do oksidacije.
Vino može trajati i duže odlučite li se nabaviti poseban otvarač koji vam omogućuje da točite vino iz boce pomoću kombinacije šuplje igle i inertnog plina, bez uklanjanja pluta. Takvo vino možete čuvati i nekoliko mjeseci gdje neće doći do oksidacije.
Na kraju trebate znati da rok trajanja otvorene boce vina varira ovisno o vrsti te da se svjetlija vina kvare puno brže od tamnijih sorti.
Gastro
Zdravo i ukusno: Korjenasto povrće koje ove zime morate imati na svom tanjuru
Počnite dodavati ovo korjenasto povrće u svoja jela i uživajte u prednostima nutritivne i uravnotežene prehrane!
Održavanje zdrave prehrane ključno je za opće zdravlje, a uključivanje korjenastog povrća u vašu prehranu može biti pravi preokret. Ova podzemna čuda nisu samo ukusna, već su i prepuna niza zdravstvenih pogodnosti. Ova povrća bogata hranjivim tvarima nude širok spektar zdravstvenih koristi, od jačanja imuniteta do poticanja zdravlja srca.
1. Mrkve: Za oči i još mnogo toga
Mrkve su poznate po svojoj živopisnoj narančastoj boji i bogate su beta-karotenom, koji tijelo pretvara u vitamin A. “Ovaj esencijalni vitamin podržava zdravlje vida, jača funkciju imuniteta i potiče zdravlje kože,” kaže Bharathi Kumar, nutricionist u bolnici Fortis, Nagarbhavi, Bengaluru. Osim toga, mrkve pružaju dobru količinu vlakana i antioksidansa, što ih čini hranjivim dodatkom vašoj prehrani.
2. Batat: hranjiva snaga
Batat pravo je hranjivo čudo. Sadrži obilne količine vlakana, vitamina A i C, te kalija. Prema riječima nutricionista, ovi složeni ugljikohidrati pomažu u regulaciji razine šećera u krvi, a njihov visok sadržaj antioksidansa može pomoći u smanjenju upala i poboljšanju zdravlja kože. Uključivanje batata u vaša jela dodaje i okus i hranjivu vrijednost.
3. Cikla: Korjenasto povrće za zdravo srce
Kumar objašnjava da je cikla niskokalorična, ali bogata korisnim hranjivim tvarima. Sadrži vlakna, folnu kiselinu, mangan i kalij. Nitrati prisutni u cikli povezani su s poboljšanjem kardiovaskularnog zdravlja i smanjenjem krvnog tlaka. Štoviše, cikla je bogata antioksidansima koji podržavaju funkciju jetre i potencijalno posjeduje protuupalna svojstva. Možete isprobati zdrave recepte s ciklom kako biste je uključili u svoju prehranu.
4. Rotkva: Osvježavajuća i hranjivim tvarima bogata opcija
Svojom hrskavom teksturom i pikantnim okusom, rotkve su osvježavajući dodatak salatama i drugim jelima. Rotkve nisu samo osvježavajući dodatak obrocima, već su i fantastičan izvor antioksidansa, vlakana i vitamina C. “Ove živahne korjenaste biljke povezane su s poboljšanjem probave, zahvaljujući spojevima koji podržavaju proizvodnju probavnih enzima,” kaže Kumar. Osim toga, posjeduju protuupalna svojstva i mogu podržati zdravlje jetre.
5. Repa: Svestrano i bogato korjenasto povrće
Repa ili šalgam je svestrano korjenasto povrće koje nudi brojne zdravstvene koristi. Sadrži vlakna, vitamine C i K, kao i minerale poput kalija i mangana. Niskokalorična i bogata vodom, repa pomaže u održavanju hidratacije. Također, sadrži glukozinolate, spojeve povezane s prevencijom raka.
6. Peršin (pastinak): Korjenasto povrće koje daje slatki preokret u vašim jelima
Izgledom slični mrkvama, ali slađeg okusa i bijele boje, peršuni (pastinaci) pravo su hranjivo čudo. Repa je vrijedan izvor vlakana, vitamina C i folne kiseline, pružajući esencijalne hranjive tvari za podršku zdravoj prehrani. “Peršun također pruža kalij, koji podržava zdravlje srca, te antioksidanse koji potencijalno smanjuju rizik od kroničnih bolesti,” kaže Kumar.
Gastro
U pećnici ili na tavi: Kako ispeći savršene kestene kod kuće
Za razliku od većine orašastih plodova, kesteni sadrže vrlo malo masti, što ih čini zdravijom alternativom za grickanje
Kesteni su odavno simbol jeseni zbog nekoliko razloga, povezanih s prirodom, kulturom i sezonskim običajima. Pečeni kesteni tradicionalno su se pripremali na otvorenim vatri ili na gradskim ulicama, što stvara osjećaj ugode i topline. Kesteni su relativno niskokalorični u usporedbi s drugim orašastim plodovima, što ih čini boljim izborom za užinu umjesto npr. pekare.
Ali, kesteni koji su se prodavali na Zagrebačkim ulicama za 5,10 kn sada se prodaju za toliko eura. Za cijenu jedne mjerice na ulici, na placu možete kupiti kilu, pa čak i više! Slijedite naš vodič kako ispeći kestene kod kuće, i imat ćete fine,tople kestene za grickanje ili za upotrebu u nekim od omiljenih sezonskih recepata.
Evo kako jednostavno očistiti šipak i kojim ga jelima možete dodati
Priprema kestena u pećnici
Pečenje kestena može biti izazovno, ali kad su pravilno pripremljeni, ljuske se lako skidaju. Trik je u tome da unutarnji plod bude temeljito pečen i mekan prije guljenja. Naravno, kestene gulite dok su još vrući iz pećnice.
Što vam je potrebno:
Oštar nožić, daska za rezanje, lim za pečenje s podignutim rubovima (ili posuda za pečenje ili tava koja može u pećnicu) i čista kuhinjska krpa.
- Zagrijte pećnicu: Standardna temperatura od 180°C odlična je za pečenje kestena.
- Napravite “X”: Koristeći bazu oštrog nožića, napravite vrlo mali rez na dnu ljuske svakog kestena. Zarežite samo do mesa kestena i nastavite rezati prema gore, uz donju polovicu ljuske. Ponovite to kako biste oblikovali “X”. Na taj će način ljuske puknuti dok se kesteni peku, pa će ih biti lakše guliti.
- Namočite kestene: Namočite kestene u posudi s vodom 30 minuta; to će pomoći da se ne isuše tijekom pečenja.
- Pecite: Posložite kestene u ravnomjernom sloju na lim za pečenje s rubovima. Pecite ih oko 35 minuta, ili dok ljuske ne popucaju i unutarnji plod ne bude izložen.
- Guljenje: Kesteni se najlakše gule dok su još vrući, pa uzmite čistu kuhinjsku krpu i pomoću nje otvorite ljuske. Odbacite svaku ljusku i tanke papirnate kožice koje su pričvršćene za plodove.
Kako ispeći kestene u tavi
Što vam je potrebno:
Tava s debelim dnom (najbolje od lijevanog željeza), oštar nožić, daska za rezanje, čista kuhinjska krpa
Upute:
- Priprema kestena: Svaki kesten zarežite u obliku “X” na ravnom dijelu ljuske. Ovaj rez će pomoći ljuski da pukne tijekom pečenja i olakšati guljenje.
- Zagrijavanje tave: Stavite tavu na srednju vatru i pustite je da se dobro zagrije. Debelo dno pomaže da se kesteni ravnomjerno ispeku.
- Pečenje kestena: Stavite kestene u tavu, u jednom sloju, s izrezanim dijelom prema gore. Povremeno protresite tavu kako bi se kesteni ravnomjerno ispekli. Pokrijte tavu poklopcem ili aluminijskom folijom kako bi toplina ostala u tavi.
- Vrijeme pečenja: Pecite kestene 15–20 minuta, povremeno ih miješajući ili tresući tavu. Kada ljuske počnu pucati i meso omekša, kesteni su gotovi.
- Guljenje: Kad su kesteni gotovi, zamotajte ih u čistu kuhinjsku krpu na nekoliko minuta kako bi omekšali i zadržali toplinu. Zatim ih ogulite dok su još topli, jer će se ljuske lakše skinuti.
Ovako pripremljeni kesteni su topli, ukusni i savršeni za uživanje tijekom hladnih dana!