Gastro
Njegujte tradiciju i napravite domaću zimnicu
Pripremate li se sami upustiti u pripremu ovogodišnje zimnice, donosimo vam nekoliko savjeta kojima se možete voditi.
Danas je jednak problem naših majki, žena, nevjesta i kćerki u jelima koja do sada nisu pripremala. Jednom treba otpočeti. Uvijek će postojati onaj tvoj prvi put. Znaj da će biti dobar i da ćeš jednako uspjeti. Tako je i sa zimnicom. Međutim ja to nikada nisam radila ili radio! Sada reci da jesi i radi.
Više vrsta povrća
Dakle, operite povrće u tekućoj vodi jakim mlazom (mrkvu, zelenu rajčicu, papriku, krastavac, artičoku, sitni luk ili lučice, zelenu, plavu ili bijelu cvjetaču, patlidžan, mahune, posebice mlade jesenske mahune) i sve lijepo posušite. Papriku i slično povrće ćete raspoliti ili rezati na odgovarajuće komade i takve staviti nekoliko minuta u kipuću vodu i ocat u koju ste dodali soli po potrebi ili još koju mirodiju, ali njih ćete dodati obvezno kada budete pospremali u staklenke.
Prokuhano povrće ostavite da se dobro ocijedi i ohladi, čak i ako treba dan vremena. Potom se ohlađeno povrće slaže u staklenke na slojeve-tavane. Po njima se stavljaju začini: sitno rezani češnjak, papar u zrnu, sušeni mljeveni ružmarin, origan, a može i neke ići slobodno i malo feferona, a najčešće se ne izostavlja komorač. Sve se to pomalo pozbija i može se učvrstiti na zadnjem sloju sa komadićem mladice vinove loze, naravno oprane i očišćene. Ako ne želite preoštro kiselu papriku onda stavite 15 dg šećera po kilogramu paprika ili drugoga zelenja – povrća.
Nekada se u završetku stavljao salcil u prahu po vrhu pripremljene staklenke, danas mu više ni spomena nema. Danas to činite ovako: onu ohlađenu tekućinu u kojoj ste otkuhali ili prokuhali povrće (tri četvrtine osoljene vode i četvrtina octa) polako ulijte u staklenku s povrćem. Ostavite pri vrhu jedan cm prazna prostora u koji ćete dodati čisto ulje – bilo maslinovo ili sjemenovo.
Celefanom ili posebnim papirom za zimnice i okolo gumicom ćete zatvoriti da zrak ne dolazi i staklenke pospremiti u podrumski prostor. Ako nemate podruma onda u najtamniji i najhladniji prostor koji vam je na raspolaganju. Ne morate čekati zimnicu da oprobate svoje specijalitete. Vidjeti ćete da neki vaši novi specijaliteti neće ni dočekati zime ma koliko vi god spremili.
Ako vam pođe za rukom pa napravite šarenu salatu, ali nikako rezanu na sitne komadiće, od mrkve, cvjetače bijele, lučića, paprike, krastavaca u onakvoj tekućini, vidjet ćete da ste majstor kakva bi i vi tražili. Probajte i nećete se pokajati. Možda to bude vaš put da i drugome znate svojim iskustvom i umijećem pomoći. Svi koji znaju tako su počeli i probali. Zašto ne bi i ti?
Paprike i krastavci
Zacijelo jedan od najboljih načina spremanja paprike i krastavaca je ovaj! Paprike roge dobro operite i posušite. Potom ćete ih izrezati na polke i odbaciti sjemenke. Dobro ćete zagrijati ulje u koje ste stavili malo soli. Ispecite polke paprika i stavite ih da se ohlade. Ohlađene polke ćete oguliti – skinuti kožicu s vanjske strane i slagati ih u staklenke-galone. Kada ste napunili galon zalijte ga uljem i povežite celofanom i odložite u tamni i hladni prostor. Prilikom služenja pospite češnjakom poslužene paprike i uživajte.
Znajte da ovakav način pripremanja paprika je veoma ekonomičan u smislu jer traži malo prostora za velike količine paprika. Otprilike u jedan galon od pet litara vam može stati i cijela vreća od dvadeset i pet kilograma roge.Ovakav prilog ili čak salata uvijek dobro dođe na stolu, pa čak i u sred ljeta. Imajte na umu da već otvorena staklenka mora imati uvijek na vrhu ulja da se paprike ne bi kvarile i bile u dodiru sa neželjenim gljivicama.
Patdližan
Patlidžani se ovako spremaju za zimnicu najjednostavnije! Ogulite patlidžane i izrežite ih uzduž na ploške debljine oko pola centimetra. Stavite ih u posudu i pospite solju po tavanima. Ostavite ih tako u soli oko dva sata. Poslije toga ih uzmite u ruku i iscijedite. Još nakon toga ih stavite u cjedilo i prignječite kakvim težim predmetom da se još cijede.
Kada su se dobro ocijedili počnite ih stavljati u staklenke i uz njih malo češnjaka, feferona i kojeg drugog mirodijskog bilja kao kadulje-salvije, mesliđena-bosiljka, origana, mljevenog sušenoga ruzmarina, komorača. Kada ste napunili staklenku nalijte maslinovo ulje ako ga imate, ali ako ne, može i sjemenovo, te dobro hermetički zatvorite. Odložite na hladno i tamno mjesto. Ovo možete poslužiti kao već gotovo jelo, odnosno prilog ili salata ili ga možete spremati sa drugim jelima.
Ovo barem nije teško probati. Probajte i uvjerite se još jednom da ste vrsne kuharice, a da to još drugi i ne znaju. Prvim ledovima im pokažite da se iznenade i pitaju vaš iskusni savjet.
Ovdje jednako važi pravilo da kod vađenja iz staklenki preostali dio mora uvijek ostati pokriven uljem. Ako je malo postojećega ulja nadodajte ulja koje vam je pri ruci, samo da patlidžani ostanu pokriveni uljem.
Mahune, cvjetača i lučiće
Ako se slučajno odlučite jesenske mlade mahune, cvjetaču ili lučiće pripremati za zimicu na ovakav način onda nikako ne zaboravite u vodu u kojoj ćete obariti-prokuhati mahune staviti i feferona. Ostalo se sve radi kao i kod gore navedenoga povrća. Ovakve mahune dobro idu uz suhu zimsku mezu na našim trpezama. To sam prvi put jeo u goranačkom Bogodolu i kasnije sam spremao jer mi se tako svidio i dopao ovakav način spremanja mahuna za zimnicu.
Zimnica naša stara i prava je bila sušeno povrće i voće. Danas se još kod starih časnih sestara kuharica čuva tradicija sušenoga povrća, posebice patlidžana, mahuna, mrkve, gljiva i začinskoga bilja – celera, peršina, mesliđana-bosiljka i feferona.
Mahune se najprije otrijebe, operu i posuše. Potom se režu uzduž i ostave u na čistu plahtu u hladu da se suše nekoliko dana. Čuvaju se prekrivene bijelim papirom ili bijelom plahtom. Tako se jednako radi i sa patlidžanom. Opere se posuši i uzdužno reže na željene komade. Jednako se stavi na čisto u hlad da se suši i čuva se pokriveno od muha i prašine. Na jednak način pristupate i gljivama.
Kada su mahune, patlidžan ili gljive dovoljno osušeni pospremaju se u staklenke ili koje druge posude i poklope se kakvim platnom da imaju zraka i čekaju tako svoj konzumni dan. Ovakav način spremanja zimnice je mnogo korisniji i bolji nego da pospremamo u hladnjake na minus dvadeset stupnjeva Celzijusovih.
Rajčica
I rajčica se još suši kod nas za zimnicu iako ne tako puno i često. Možda je i najjednostavnija za sušenje od svega povrća. Kod nas oduvijek sušila pokoja rajčica na prozoru od koje se čuvalo-dobivalo sjeme za iduću sezonu.
Osrednje veličine zrele rajčice, a najbolje su jabučarke ili one pomalo izduljene, se dobro operu, posuše i izrežu na polke kao krumpiri. Odstrani se onaj zeleni dio gdje je bila peteljka. Na drvenu podlogu prekrivenu papirom posložimo izrezane rajčice i dobro ih posolimo. Time smo se zaštitili od muha i dali bolji okus rajčici. Ostavimo na ljetnom suncu ovakve posoljene rajčice tri dana. Ako ima opasnosti od rose noću ih unosimo u kuću. Poslije tri dana rajčice možemo polako poslagati u staklenke, kada su već izgubile šesdeset i pet ili sedamdeset posto od svoje tekućine. U staklenke s rajčicom stavljamo rezanoga češnjaka, malo feferona i još kojega drugoga začinskoga i aromatičnoga bilja po volji.
Kada smo poslagali u staklenku suhu rajčicu dodali joj željene arome nadolijemo ulje da sve lijepo pokrije. Staklenku zatvorimo dobro i odložimo u tamni podrumski prostor barem za dva mjeseca da ulje prodre u srce suhe rajčice. Poslije dva mjeseca imamo još jednoga domaćega gosta na našem obiteljskom stolu kojemu uistinu moramo izraziti dobrodošlicu jer je veoma velik i častan gost. Potrudimo se da bude još bolji, ali nadasve da bude još češći gost i to našim znanjem i našom voljom. Vidjeti ćete da će cijela obitelj biti i za ovoga dragoga gosta.
Feferon
Feferon se suši također jednostavno. Uberite ga, operite i nanižite na konac i objesite na mjesto gdje ga neće iznenadna kiša naći. Nakon desetak dana unosite ga u smočnicu ili sameljite i pospremite u staklenke. On ima trajnost žita i meda, pa se ne bojte ako ste ga ove prilike malo više pripremili. Feferon suhi možete staviti u ulje i tako koristiti kao začin bilo u variva ili juhe ili dodatak koji svatko uzima ponaosob po svojoj volji. Dovoljno je par suhih razrezanih feferona na litra ulja bilo maslinova ili sjemenova.
Vjerujte mi, ja sam uvijek imao celera i peršina ili na prozoru kuhinje svježa ili ovako sušena, pa tako je za koju minutu u vodi kao svjež. Jednako sam držao i bosiljak za umake i pečenja ili talijanske tjestenine.
Kiseli kupus
Kiseli kupus je uvijek dobra zimnica. Lako se priprema i može se koristiti na više načina. Kupus se kiseli ribani i u glavicama. Ribani se može kiseliti i u manjim posudama pa se tako prije i ukiseli.
Ribani kupus se samo osoli i dobro zbije u posudu i zatvori da nema zraka. Možete staviti koju bobicu smreke i čekajte četiri do šest tjedana i imate prelijepi kiseli kupus koji možete kuhati, praviti salatu, prilog ili što je sada dosta u modi kuhati ga sa kobasicama. Ako ga kiselite u loncima ili staklenkama dovoljno je samo tri tjedna i kupus je ukiseljen. Ne zaboravite tri kg soli idu na 100 kg kupusa kod kiseljenja.
Kiseli kupus u glavicama je prikladan za salatu, kalju, sarmu, ali i kao prilog bilo dinstani ili kuhani, a posebice s purom. Međutim, kupus koliko god hvalili meni ostaje ona samostanska izreka što sam je čuo u Bologni: «Najbolji kupus je s puno mesa i duge vatre». Dakle, sam kupus je samo kupus!
Odlika mu je da se može više puta pogrijavati i uvijek biva bolji i ukusniji. Teško ga možete prekuhati i kada biste to htjeli.
Možda je malo i previše čest gost naših stolova i kuhinja iako je uistinu voljeni gost. Dobro bi bilo odvajati mu slast od dimljenoga mesa i više ga jesti kao salatu i prilog jer je prebogat C vitaminom, a sa suhim dimljenim mesom je veliki neprijatelj krvnom pritisku i masnoći i još koječemu štetnomu.
Kultura zimnice
U zadnje vrijeme sve je uznapredovalo pa tako i kuhinja zimnice ili kultura zimnice. Danas se već naveliko, umjesto uobičajene pasirane rajčice, sprema gotovi umak za razne vrste gulaša, tjestenina i divljači. Jednako se koristi rajčica kao glavni i temeljni sastojak, pa se pridodaje paprika, patlidžan, tikvice, začinsko bilje i k tome koja začinska kockica. Na koncu dođe mikser i sve lijepo ujednači da se skuhano i ohlađeno sprema u hladnjake u bocama od sokova ili mineralne vode.
Gastro
Zdravo i ukusno: Korjenasto povrće koje ove zime morate imati na svom tanjuru
Počnite dodavati ovo korjenasto povrće u svoja jela i uživajte u prednostima nutritivne i uravnotežene prehrane!
Održavanje zdrave prehrane ključno je za opće zdravlje, a uključivanje korjenastog povrća u vašu prehranu može biti pravi preokret. Ova podzemna čuda nisu samo ukusna, već su i prepuna niza zdravstvenih pogodnosti. Ova povrća bogata hranjivim tvarima nude širok spektar zdravstvenih koristi, od jačanja imuniteta do poticanja zdravlja srca.
1. Mrkve: Za oči i još mnogo toga
Mrkve su poznate po svojoj živopisnoj narančastoj boji i bogate su beta-karotenom, koji tijelo pretvara u vitamin A. “Ovaj esencijalni vitamin podržava zdravlje vida, jača funkciju imuniteta i potiče zdravlje kože,” kaže Bharathi Kumar, nutricionist u bolnici Fortis, Nagarbhavi, Bengaluru. Osim toga, mrkve pružaju dobru količinu vlakana i antioksidansa, što ih čini hranjivim dodatkom vašoj prehrani.
2. Batat: hranjiva snaga
Batat pravo je hranjivo čudo. Sadrži obilne količine vlakana, vitamina A i C, te kalija. Prema riječima nutricionista, ovi složeni ugljikohidrati pomažu u regulaciji razine šećera u krvi, a njihov visok sadržaj antioksidansa može pomoći u smanjenju upala i poboljšanju zdravlja kože. Uključivanje batata u vaša jela dodaje i okus i hranjivu vrijednost.
3. Cikla: Korjenasto povrće za zdravo srce
Kumar objašnjava da je cikla niskokalorična, ali bogata korisnim hranjivim tvarima. Sadrži vlakna, folnu kiselinu, mangan i kalij. Nitrati prisutni u cikli povezani su s poboljšanjem kardiovaskularnog zdravlja i smanjenjem krvnog tlaka. Štoviše, cikla je bogata antioksidansima koji podržavaju funkciju jetre i potencijalno posjeduje protuupalna svojstva. Možete isprobati zdrave recepte s ciklom kako biste je uključili u svoju prehranu.
4. Rotkva: Osvježavajuća i hranjivim tvarima bogata opcija
Svojom hrskavom teksturom i pikantnim okusom, rotkve su osvježavajući dodatak salatama i drugim jelima. Rotkve nisu samo osvježavajući dodatak obrocima, već su i fantastičan izvor antioksidansa, vlakana i vitamina C. “Ove živahne korjenaste biljke povezane su s poboljšanjem probave, zahvaljujući spojevima koji podržavaju proizvodnju probavnih enzima,” kaže Kumar. Osim toga, posjeduju protuupalna svojstva i mogu podržati zdravlje jetre.
5. Repa: Svestrano i bogato korjenasto povrće
Repa ili šalgam je svestrano korjenasto povrće koje nudi brojne zdravstvene koristi. Sadrži vlakna, vitamine C i K, kao i minerale poput kalija i mangana. Niskokalorična i bogata vodom, repa pomaže u održavanju hidratacije. Također, sadrži glukozinolate, spojeve povezane s prevencijom raka.
6. Peršin (pastinak): Korjenasto povrće koje daje slatki preokret u vašim jelima
Izgledom slični mrkvama, ali slađeg okusa i bijele boje, peršuni (pastinaci) pravo su hranjivo čudo. Repa je vrijedan izvor vlakana, vitamina C i folne kiseline, pružajući esencijalne hranjive tvari za podršku zdravoj prehrani. “Peršun također pruža kalij, koji podržava zdravlje srca, te antioksidanse koji potencijalno smanjuju rizik od kroničnih bolesti,” kaže Kumar.
Gastro
U pećnici ili na tavi: Kako ispeći savršene kestene kod kuće
Za razliku od većine orašastih plodova, kesteni sadrže vrlo malo masti, što ih čini zdravijom alternativom za grickanje
Kesteni su odavno simbol jeseni zbog nekoliko razloga, povezanih s prirodom, kulturom i sezonskim običajima. Pečeni kesteni tradicionalno su se pripremali na otvorenim vatri ili na gradskim ulicama, što stvara osjećaj ugode i topline. Kesteni su relativno niskokalorični u usporedbi s drugim orašastim plodovima, što ih čini boljim izborom za užinu umjesto npr. pekare.
Ali, kesteni koji su se prodavali na Zagrebačkim ulicama za 5,10 kn sada se prodaju za toliko eura. Za cijenu jedne mjerice na ulici, na placu možete kupiti kilu, pa čak i više! Slijedite naš vodič kako ispeći kestene kod kuće, i imat ćete fine,tople kestene za grickanje ili za upotrebu u nekim od omiljenih sezonskih recepata.
Evo kako jednostavno očistiti šipak i kojim ga jelima možete dodati
Priprema kestena u pećnici
Pečenje kestena može biti izazovno, ali kad su pravilno pripremljeni, ljuske se lako skidaju. Trik je u tome da unutarnji plod bude temeljito pečen i mekan prije guljenja. Naravno, kestene gulite dok su još vrući iz pećnice.
Što vam je potrebno:
Oštar nožić, daska za rezanje, lim za pečenje s podignutim rubovima (ili posuda za pečenje ili tava koja može u pećnicu) i čista kuhinjska krpa.
- Zagrijte pećnicu: Standardna temperatura od 180°C odlična je za pečenje kestena.
- Napravite “X”: Koristeći bazu oštrog nožića, napravite vrlo mali rez na dnu ljuske svakog kestena. Zarežite samo do mesa kestena i nastavite rezati prema gore, uz donju polovicu ljuske. Ponovite to kako biste oblikovali “X”. Na taj će način ljuske puknuti dok se kesteni peku, pa će ih biti lakše guliti.
- Namočite kestene: Namočite kestene u posudi s vodom 30 minuta; to će pomoći da se ne isuše tijekom pečenja.
- Pecite: Posložite kestene u ravnomjernom sloju na lim za pečenje s rubovima. Pecite ih oko 35 minuta, ili dok ljuske ne popucaju i unutarnji plod ne bude izložen.
- Guljenje: Kesteni se najlakše gule dok su još vrući, pa uzmite čistu kuhinjsku krpu i pomoću nje otvorite ljuske. Odbacite svaku ljusku i tanke papirnate kožice koje su pričvršćene za plodove.
Kako ispeći kestene u tavi
Što vam je potrebno:
Tava s debelim dnom (najbolje od lijevanog željeza), oštar nožić, daska za rezanje, čista kuhinjska krpa
Upute:
- Priprema kestena: Svaki kesten zarežite u obliku “X” na ravnom dijelu ljuske. Ovaj rez će pomoći ljuski da pukne tijekom pečenja i olakšati guljenje.
- Zagrijavanje tave: Stavite tavu na srednju vatru i pustite je da se dobro zagrije. Debelo dno pomaže da se kesteni ravnomjerno ispeku.
- Pečenje kestena: Stavite kestene u tavu, u jednom sloju, s izrezanim dijelom prema gore. Povremeno protresite tavu kako bi se kesteni ravnomjerno ispekli. Pokrijte tavu poklopcem ili aluminijskom folijom kako bi toplina ostala u tavi.
- Vrijeme pečenja: Pecite kestene 15–20 minuta, povremeno ih miješajući ili tresući tavu. Kada ljuske počnu pucati i meso omekša, kesteni su gotovi.
- Guljenje: Kad su kesteni gotovi, zamotajte ih u čistu kuhinjsku krpu na nekoliko minuta kako bi omekšali i zadržali toplinu. Zatim ih ogulite dok su još topli, jer će se ljuske lakše skinuti.
Ovako pripremljeni kesteni su topli, ukusni i savršeni za uživanje tijekom hladnih dana!
You must be logged in to post a comment Login