Gastro
Med
Med je gusta slatka tekućina čija boja ide od blijede limun-žute, preko svijetle pa sve do boje kestena, jedno je od najvećih čuda koje nam je dao Bog.

Bajke možda malo i lažu, ali one dječje pjesmice iz vrtića i nižih razreda osnovne škole jamačno ne: za samo jednu staklenku meda doista je potreban trud tisuća pčela koje vrijedno obilaze cvjetove skupljajući s njih nektar ili pak medenu rosu. Međutim i rad samih pčela kao i njihov život u zajednici koja je savršeno organizirana kao jedna vojarna ili samostan je posve nedokučiv i nerazumljiv. Pogledajmo samo preseljavanja pčela – odmah se orijentiraju i odmah rade; zar njihove čuvarice i stražari nisu tajna jer raspoznaju domaće i uljezima nema mjesta i još toliko toga nama nepoznata i nedokučiva.
Med predstavlja savršen proizvod: u potpunosti je biorazgradiv, ukusan koliko i hranjiv, a istodobno je i vrlo zdrav. Ima i danas svjetskih stručnjaka i nutricionista, odnosno dijetologa, kao prof. dr Giorgio Calabrese da med ništa nema osim ono šećera i nekoliko nedokazanih polifenola u odnosu na obični šećer kojega je med zamjenjivao dugo vremena. Ide toliko daleko da mu niječe sve koristi i naziva ga u jednoj tv-emisiji da je to samo običan pčelinji izmet???

Iako se med zapravo sastoji od šećera i vode, čovjek još nije uspio smisliti način kako da ga proizvede bez pomoći pčela. Sastavljen većinom od glukoze i fruktoze, med spada u visokoenergetske namirnice, no, za razliku od konzumnog šećera i drugih zaslađivača, obiluje i drugim nutritivnim i ljekovitim tvarima. Osim proteina koji potječu iz žlijezda slinovnica pčela te enzima, tu je i određen postotak vitamina i minerala, a flavonidi i (poli)fenoli čine ga izvrsnim antioksidansom.
Med se dobiva iz tisuća vrsta medonosnih biljaka počevši od Australije, a danas i u tolikih zemljama oko sredozemlja jede se eukaliptusov med, Amerikanci uživaju u narančinom i javorovom medu, Grci se slade medom od cvijeta divljeg timijana, a u Francuskoj se najviše proizvodi med od akacije i lavande. U nas među najomiljenije spada livadni med, dobiven od različitih biljnih vrsta, koji je zbog svog blagog okusa pogodan za djecu i starije osobe, baš kao što je to i med akacije ili bagrema i još nekih mednih biljaka. Lipov, sojin, kaduljin i bagremov med izvrsno djeluju na tegobe s dišnim putovima, a gorkasti kestenov i jarkožuti maslačkov med pomažu cirkulaciji i probavi. Međutim, kestenov, bagremov i sojin med u nas nemaju toliku cijenu vrijednosti i uglavnom ih se izbjegava i traže one poznatije pojedinačne vrste meda ili one zajedničke kao livadski ili skup jesenskih cvjetova na čelu sa vriskom.

Mnogima su zagonetni i natpisi koji stoje uz vrstu meda, a odnose se na način na koji se on dobiva iz pčelinjih saća. Tako vrcani med označava med dobiven centrifugiranjem, topljeni med dobiva se zagrijavanjem saća, muljani hladnim gnječenjem, a tu su još i med u saću i med s komadima saća. Međutim, budimo svjesni u našim trgovinama i trgovačkim lancima imamo najezdu ruskoga i kazahstanskoga meda koji malo ima veze sa prirodnim medom, a najčešće i poznati privatnici prekuhavaju takav med i miješaju sa svojim i daju etikete, deklaracije i garancije čistoga domaćega meda, a u nestručnih vlasnika su najčešće zavijene ruke od opekotina koje su dobili pravljenjem takvoga „prirodnoga” meda.
Danas ga najčešće koristimo kao lijepo jelo za doručak, pa onda kao prirodno sredstvo u borbi protiv gripe i prehlade, jer i sam med sadrži C vitamin. Bilo da medom zasladimo čaj ili ga, izmučeni kašljem, jednostavno pojedemo iz velike žlice, već nakon nekoliko minuta osjetit ćemo olakšanje.
Sok od naranče i tople vode zaslađen medom prava je vitaminska bomba, dok žlica meda otopljena u mlijeku umirit će kašalj i nadraženo grlo. Međutim ovaj izraz vitaminske bombe se koristi za mnogo biljaka, voćaka i preparata, pa i ovdje treba oprez. Za probavu, ali i mršavljenje se preporučuje sok spravljen od polovice limuna, žlice meda i malo mlake vode, što ima bolje djelovanje nego jabučni ocat.
Medeni recepti popularni su i kada je riječ o njezi naše narušene kože.
Zamamno sladak okus meda čini ga savršenom namirnicom za kuhinju, slastičare i kolače. Budući da je, ovisno o vrsti, oko dva puta slađi od bijelog šećera, med u potpunosti može zamijeniti tvornički proizvedene sladore i zaslađivače.

Osim neodoljiva okusa, kolači od meda imaju još jednu veliku prednost: naime, zahvaljujući činjenici da med zadržava vlagu, oni mogu stajati mnogo dulje od običnih suhih kolača, a znamo da suhi kolači i tako dugo stoje kao božićni i novogodišnji, s vremenom postajući sve bolji i bolji jer je u njima prirodni med. Medenjaci – kolači od meda, pružaju bezbroj varijanti: preliveni tamnom čokoladom ili posuti šećerom u prahu, sljubljeni s grožđicama ili možda bademom, najbolja su stvar koja vam se može dogoditi za doručak.
Med se u receptima također često združuje sa senfom, tvoreći tako specifičan ljuto-slatkasti umak koji odlično pristaje uz sve vrste mesa, od kobasica do peradi, ali je to ipak više keltski način spravljanja nego naš dinarki. Čest je i kao sastojak koktela, a slastice poput ‘banane Split’ bez meda bi bile nezamislive. Rakija medovača ili, kako je nazivaju u Istri, medica, ili medna, svojim slatkim okusom grije cijelo tijelo, a u zapadnoj se Europi medom zaslađuju vina i pivo.
Danas sve više i više u našim kafićima, posebno zimi mladež traži grijanu rakiju s medom ili jednostavno rakija loza sa vrećicom meda od dva grama koja se služi u hotelima za zajutrak. To se pomiješa i na licu mjesta se dobiva medna rakija ili po starom lijepom domaćem nazivu medovača, a to nešto kaže.
Što sve sadrži i što sve ne sadrži 100 grama meda
-
energija 302 kcal/1263 kJ voda 18,6 grama bjelančevine ukupno 0,36 grama ugljikohidrati ukupno 0 grama minerali ukupno 75,1 grama vlakna sirova ukupno 0,22 grama vitamini A ( retinol) 0 mg beta-karoten 0 mg vitamin E 0 mg vitamin B1 0,003 mg vitamin B2 0,05 mg vitamin B6 0,16 mg vitamin B 12 0 mg nikotinska kiselina 0,13 mg folna kiselina 0 mg pantotenska kiselina 0,07 mg biotin 0 mg vitamin K 25 mg vitamin C 2,4 mg natrij 7,4 mg kalij 47 mg kalcij 4,5 mg fosfor 18 mg magnezij 5,5 mg željezo 1,3 mg cink 0,35 mg jod 0,5 mg fluor 0 mg krom 29 mg bakar 90 mg selen 0 mg zasićene masne kiseline 0 mg mononezasićene kiseline 0 mg polinetasićene kiseline 0 mg kolesterol 0 mg mono-saharidi 72,7 grama di-saharidi 23,8 mg polisaharidi 0 mg
Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi
Autor knjige: Fra Franjo Mabić
Gastro
Janjolinka radi najbolje krafne! Isprobajte i vi!
Ovo je najbolji recept za krafne koji ćete ikada probati

Food blogerica Janja Benić, poznatija kao Janjolinka, otkrila nam je svoj recept za krafne koje su pravi hit.
Prozračne, mekane i savršeno punjene – tajna njihovog savršenog okusa leži u pažljivo biranim sastojcima i hladnoj fermentaciji, koja tijestu daje posebnu teksturu i bogatstvo okusa.
U nastavku donosimo recept, kako biste i vi kod kuće napravili najfinije krafne.

Recept za krafne (za 18 krafni od 50 g)
Osnovno tijesto:
- 510 g brašna za dizana tijesta (Čakovečki mlinovi)
- 9 g soli
- Korica pola limuna (neprskanog)
- 150-155 g jaja (3 jaja srednje veličine)
- 1 žličica ekstrakta vanilije
- 1 žlica ruma
- 15 g svježeg kvasca
- 120 g hladne vode
- 45 g šećera
- 120 g hladnog maslaca
Priprema tijesta
1. Aktivacija kvasca
U manjoj zdjelici pomiješajte kvasac, malo brašna, šećer i hladnu vodu. Promiješajte i ostavite nekoliko minuta da se aktivira.
2. Spajanje sastojaka
U zdjelu miksera stavite jaja, preostalu vodu i rum. Dodajte brašno i sol, ali ih držite odvojeno od kvasca.
3. Miješanje i dodavanje maslaca
Koristeći mikser s kukom za tijesto, miješajte dok se ne formira kugla. Postupno dodajte hladni maslac narezan na listiće. Mijesite dok tijesto ne postane glatko i elastično.

Dizanje tijesta i oblikovanje krafni
- Prvo dizanje: Ostavite tijesto pokriveno na sobnoj temperaturi 2-2,5 sata, dok ne udvostruči volumen.
- Hladna fermentacija: Nakon prvog dizanja, premijesite tijesto i stavite ga u hladnjak na 6-24 sata. Ova faza poboljšava okus i strukturu tijesta.
- Oblikovanje krafni: Izvadite tijesto iz hladnjaka i podijelite na komade težine 50 g. Oblikujte kuglice i stavite ih na blago pobrašnjen pleh. Pokrijte folijom i ostavite na toplom još 2,5-3,5 sata.

Prženje krafni
Zagrijte ulje na 170-180°C u loncu ili fritezi.
Krafne pržite po 2 minute sa svake strane. Prve dvije minute lonac pokrijte poklopcem, zatim otklopite i pržite drugu stranu.
Vadite krafne na papirnate ručnike kako biste upili višak ulja.
Uvaljajte krafne u šećer pomiješan s malo cimeta.

Punjenje krafni
Možete ih napuniti klasičnom slastičarskom kremom, čokoladnom kremom ili domaćim džemom od malina.
Slastičarska krema
- 1 mahuna vanilije ili 1 žličica ekstrakta od vanilije
- 250 g mlijeka
- 3 žumanjaka
- 60 g šećera
- 30 g gustina ili glatkog brašna
- 65 g vrhnja za šlag
- Miksajte žumanjke i šećer dok ne poblijede pa umiješajte brašno.
Stavite mlijeko posudu za kuhanje i zagrijte ga neka lagano zavrije povremeno
mješajući.
Vruće mlijeko pomiješajte sa smjesom od jaja i brašna tako da ga izlijete polako kroz
cjedilo. - Stavite cijelu smjesu u čistu posudu i vratite na laganu vatru.
- Neprestano miješajte dok ne postane gusta i glatka smjesa. Kada se smjesa počne
sjajiti tada je gotova. - Maknite s vatre i dodajte ekstrakt vanilije, ukoliko možda koristite mahunu vanilije
nju ćete kuhati s mlijekom od samog početka, a izvaditi ćete ju kada vruće mlijeko
ulijevate k jajima. - Stavite kremu u zdjelu, pokrijte je prozirnom folijom tako da direktno prijanja na
kremu, ne dopuštajući da zrak uđe (ne želimo da se stvori korica na vrhu kreme). - Stavite u hladnjak da se potpuno ohladi.
- Nakon što se krema ohladila, miksajte slatko vrhnje u meki šlag, pazite da ga ne
premiksate. - Slastičarsku kremu miksajte u zasebnoj zdjeli kako bi postala glatka.
- Koristeći špatulu lagano umiješajte tučeno vrhnje u kremu. Uz pomoć dresir vrećice
(ili obične vrećice kojoj ste škarama odrezali vrh) punite krafne.

Čokoladna krema
- 3 žumanjaka
50 g šećera
30 g mliječne čokolade
30 g tamne čokolade
240 g mlijeka
30 g gustina ili glatkog brašna
Malo soli (mali prstohvat) – opcionalno
40-50 g vrhnja za šlag - Miksati žumanjke i šećer.
- Grijati mlijeko i čokoladu dok se čokolada ne rastopi, ali ne smijete pregrijati mlijeko.
- Sve ostalo isto kao i kod slastičarske kreme. Možete čak dodati malo soli u kremu jer
sol potencira okus čokolade (sol se stavlja kad se krema već zgusnuta, dobro
umiješajte sol)
Kasnije u čokoladnu kremu isto možete dodati tučeno vrhnje za šlag ali u manjoj količini
nego kod slastičarske kreme.
Džem od maline
500g malina
450g šećera
1 sok limuna
5 g želina/pektina (ili pola ribane jabuke s korom)
- Pomiješajte maline, šećer, sok limuna i želin/pektin te kuhajte dok se šećer ne
rastopi i sve zajedno ne reducira. - Provjerite je li džem gotov tako da uzmete žličicu džema, stavite na hladan tanjur i
čekate kratko da se ohladi. Potom prođite prstom po sredini i ako se ne vraća prema
sredini znači da je gotov. - Ako koristite jabuku, naribajte ju na početku i stavite zajedno sa svim sastojcima.
- Temperatura koju vam džem treba postići je 104°C
- Kad se džem ohladio, stavite ga u dresir vrećice i punite krafne.
Janjolinkin savjet za najmekše krafne
- Ne preskačite hladnu fermentaciju! Ona daje prozračnost i intenzivan okus.
- Ne dodajte brašno ako se tijesto čini ljepljivim – treba mu vremena da se gluten razvije.
- Pržite na pravoj temperaturi – ako je ulje prevruće, krafne će izgorjeti izvana, a ostati sirove iznutra.
Recept za krafne a la Janjolinka je sigurno najbolji koji ćete ikada probati!
Gastro
Romantična večera za Valentinovo: Recept za savršen petak

Danas je petak, a ujedno i Valentinovo – savršen spoj za romantičnu večeru!
Petkom se tradicionalno jede riba, pa vam donosimo recept koji će oduševiti nepce i upotpuniti atmosferu posebnog dana. Pripremite ukusan rižoto s ciklom i dimljenom oradom te iznenadite voljenu osobu jelom koje spaja eleganciju, zdravlje i vrhunski okus.
Darko Debić profesionalni je kuhar, koji je kuhinju jednog poznatog zagrebačkog hotela zamijenio internetskim blogom. Pripremit će jednostavno jelo, a vjerujte na riječ, nećete pogriješiti spremite li ga za Valentinovo.
Riblja večera
Romantičnu večeru vjerojatno ćete kuhati osobi koju dobro poznajete i sigurno znate što voli jesti. Darko bi za Valentinovo predložio riblju večeru i laganija jela.

Danas će pripremati rižoto s ciklom, a od ribe je odabrao dimljenu oradu u kombinaciji s hrenom, odnosno kremom od hrena.
Koji je vaš jezik ljubavi? Otkrijte kako ga prepoznati
Potrebne namirnice:
- caneroli riža
- cikla
- luk
- češnjak
- parmezan
- maslac
- bijelo vino
- dimljena orada
- hren
- kiselo vrhnje
- majčina dušica
- sol
- rikola (po želji)


Priprema:
Prvo nasjeckamo luk i češnjak. Potom ćemo luk propirjati na malo maslinovog ulja.
Nakon toga dodajemo rižu koju pirjamo dok ne ostakli.
Potom dodajemo češnjak i majčinu dušicu.
Nakon toga dodajemo bijelo vino i sol.
Kada vino iskuha, dodajemo povrtni temeljac.
Sada ćemo lagano povremeno miješati rižu i dolijevati po potrebi temeljac.
Kuhanu ciklu narežemo na manje komade i usitnimo sa štapnim mikserom.


Rižoto ćemo završiti sa dimljenom oradom i kremom od hrena.
Za kremu od hrena pomiješat ćemo hren i kiselo vrhnje i dodat ćemo još malo temeljca.
Nakon toga dodajemo pire od cikle. Možete koristiti pečenu ciklu ili kuhanu za pire.
Potom slijedi maslac i parmezan.
Nakon toga stavljamo rižoto na tanjur, a na vrh dimljeni file orade. Dodajemo malo kreme od hrena i rukole, a po želji možemo rižoto pokapati s malo maslinovog ulja.

You must be logged in to post a comment Login