Povežimo se

Gastro

Vrisak – vrijesak – čubar – divlji ružmarin – Calluna vulgaris

Vrisak je polu-grm koji raste svojih trideset do četrdeset cm godišnje. Svake godine dio iznad zemlje se osuši, a u proljeće se bogato obnavlja jednako i bijeli i plavi, odnosno crveni vrisak.

 

Gotovo kao da raste u drvenim grozdovima i tako stvara jedan lijepi zeleni sag u proljeće, a u prvim kasno-ljetnim ili rano-jesenskim kišama počinje cvjetati i tako traje skoro dva mjeseca. Zato ga veoma vole i cijene pčelari jer je veoma medonosan. Međutim znade i iznevjeriti kao što je to ova 2006. godina kada je njegov med izostao i sva radost je za ovu godinu i sezonu otišla u nepovrat. Međutim pčelari su zahvalna čeljad i ne zaboravljaju koliko je puta ovaj Božji dar spasio njihovu mednu sezonu.

Koristi se kao čaj, lijek i začin. Kao začin je veoma koristan i prijazan jer povezuje nekoliko biljaka koje imaju sličan miris, od ruzmarina do grčkoga bosiljka ili mesliđena. Blaži je od ruzmarina, a oporiji od majčine dušice i timijana.

 

Vrijesak Dom2

 

Pripisuju mu u čaju slijedeće: sadrži arbutin, da kada je u cvatu onda sadrži glikozide i tanine, saponine i minerale; a liječi infekcije mokraćnih putova, upalu mjehura, pospješuje mokrenje, smanjuje i liječi reume, a veoma je prikladan pri izbacivanju bubrežnoga kamenca, te još čisti krv i pospješuje znojenje.

Zar to nije pravi čovjekov prijatelj kojega mu Gospod daje na dohvat ruke?! Zacijelo spada u grupu najkorisnijih začina, čajeva i lijekova koje nalazimo oko nas.

Jedna ga je činjenica udaljila od nas, a to je da je nazvan čubrom ili još kojim drugim dalekim imenom koje ništa među nama ne znači.

Tako običan čovjek zna se pitati kako to da narod puno spominje vrisak, a nigdje ga nema u knjigama. U Hercegovini nije čudo što ga nema u ono malo knjižnih izdanja jer su se oslanjali autori na njemačke izdavače, a tamo ga zacijelo nema, a to nije značilo da ga nema i ovdje na našem tlu dokle god dopire miris Jadrana i Mediterana.

Zapamtimo da se ova biljka zove najljepšim imenom, a to je divlji ruzmarin, a što je i tko je ruzmarin, to svi znamo, a ako je tako dobar stariji brat, zašto nam onda ne bi bio dobar i mlađi polubrat, zvani divlji ruzmarin.

Čaja od svih vrisaka što više pri ruci, to je bolje i kao lijek i napitak, a osušeni vrisak lijepo se odnosi s metvicom, kaduljom (u manjoj mjeri), ruzmarinom i bosiljkom. Cijela kuća miriše u svakom jelu, osim juhe jer ni ruzmarin nije baš pogodan za bilo kakve juhe osim od svježe morske ribe.

 

 

Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi

Autor knjige: Fra Franjo Mabić

 

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gastro

Janjolinka radi najbolje krafne! Isprobajte i vi!

Ovo je najbolji recept za krafne koji ćete ikada probati

Food blogerica Janja Benić, poznatija kao Janjolinka, otkrila nam je svoj recept za krafne koje su pravi hit.
Prozračne, mekane i savršeno punjene – tajna njihovog savršenog okusa leži u pažljivo biranim sastojcima i hladnoj fermentaciji, koja tijestu daje posebnu teksturu i bogatstvo okusa.
U nastavku donosimo recept, kako biste i vi kod kuće napravili najfinije krafne.

recept za krafne

Recept za krafne (za 18 krafni od 50 g)

Osnovno tijesto:

  • 510 g brašna za dizana tijesta (Čakovečki mlinovi)
  • 9 g soli
  • Korica pola limuna (neprskanog)
  • 150-155 g jaja (3 jaja srednje veličine)
  • 1 žličica ekstrakta vanilije
  • 1 žlica ruma
  • 15 g svježeg kvasca
  • 120 g hladne vode
  • 45 g šećera
  • 120 g hladnog maslaca

Priprema tijesta

1. Aktivacija kvasca
U manjoj zdjelici pomiješajte kvasac, malo brašna, šećer i hladnu vodu. Promiješajte i ostavite nekoliko minuta da se aktivira.

2. Spajanje sastojaka
U zdjelu miksera stavite jaja, preostalu vodu i rum. Dodajte brašno i sol, ali ih držite odvojeno od kvasca.

3. Miješanje i dodavanje maslaca
Koristeći mikser s kukom za tijesto, miješajte dok se ne formira kugla. Postupno dodajte hladni maslac narezan na listiće. Mijesite dok tijesto ne postane glatko i elastično.

recept za krafne

Dizanje tijesta i oblikovanje krafni

  1. Prvo dizanje: Ostavite tijesto pokriveno na sobnoj temperaturi 2-2,5 sata, dok ne udvostruči volumen.
  2. Hladna fermentacija: Nakon prvog dizanja, premijesite tijesto i stavite ga u hladnjak na 6-24 sata. Ova faza poboljšava okus i strukturu tijesta.
  3. Oblikovanje krafni: Izvadite tijesto iz hladnjaka i podijelite na komade težine 50 g. Oblikujte kuglice i stavite ih na blago pobrašnjen pleh. Pokrijte folijom i ostavite na toplom još 2,5-3,5 sata.
recept za krafne

Prženje krafni

Zagrijte ulje na 170-180°C u loncu ili fritezi.
Krafne pržite po 2 minute sa svake strane. Prve dvije minute lonac pokrijte poklopcem, zatim otklopite i pržite drugu stranu.
Vadite krafne na papirnate ručnike kako biste upili višak ulja.

Uvaljajte krafne u šećer pomiješan s malo cimeta.

recept za krafne

Punjenje krafni

Možete ih napuniti klasičnom slastičarskom kremom, čokoladnom kremom ili domaćim džemom od malina.

Slastičarska krema

  • 1 mahuna vanilije ili 1 žličica ekstrakta od vanilije
  • 250 g mlijeka
  • 3 žumanjaka
  • 60 g šećera
  • 30 g gustina ili glatkog brašna
  • 65 g vrhnja za šlag
  • Miksajte žumanjke i šećer dok ne poblijede pa umiješajte brašno.
    Stavite mlijeko posudu za kuhanje i zagrijte ga neka lagano zavrije povremeno
    mješajući.
    Vruće mlijeko pomiješajte sa smjesom od jaja i brašna tako da ga izlijete polako kroz
    cjedilo.
  • Stavite cijelu smjesu u čistu posudu i vratite na laganu vatru.
  • Neprestano miješajte dok ne postane gusta i glatka smjesa. Kada se smjesa počne
    sjajiti tada je gotova.
  • Maknite s vatre i dodajte ekstrakt vanilije, ukoliko možda koristite mahunu vanilije
    nju ćete kuhati s mlijekom od samog početka, a izvaditi ćete ju kada vruće mlijeko
    ulijevate k jajima.
  • Stavite kremu u zdjelu, pokrijte je prozirnom folijom tako da direktno prijanja na
    kremu, ne dopuštajući da zrak uđe (ne želimo da se stvori korica na vrhu kreme).
  • Stavite u hladnjak da se potpuno ohladi.
  • Nakon što se krema ohladila, miksajte slatko vrhnje u meki šlag, pazite da ga ne
    premiksate.
  • Slastičarsku kremu miksajte u zasebnoj zdjeli kako bi postala glatka.
  • Koristeći špatulu lagano umiješajte tučeno vrhnje u kremu. Uz pomoć dresir vrećice
    (ili obične vrećice kojoj ste škarama odrezali vrh) punite krafne.

Čokoladna krema

  • 3 žumanjaka
    50 g šećera
    30 g mliječne čokolade
    30 g tamne čokolade
    240 g mlijeka
    30 g gustina ili glatkog brašna
    Malo soli (mali prstohvat) – opcionalno
    40-50 g vrhnja za šlag
  • Miksati žumanjke i šećer.
  • Grijati mlijeko i čokoladu dok se čokolada ne rastopi, ali ne smijete pregrijati mlijeko.
  • Sve ostalo isto kao i kod slastičarske kreme. Možete čak dodati malo soli u kremu jer
    sol potencira okus čokolade (sol se stavlja kad se krema već zgusnuta, dobro
    umiješajte sol)
    Kasnije u čokoladnu kremu isto možete dodati tučeno vrhnje za šlag ali u manjoj količini
    nego kod slastičarske kreme.


Džem od maline

500g malina
450g šećera
1 sok limuna
5 g želina/pektina (ili pola ribane jabuke s korom)

  • Pomiješajte maline, šećer, sok limuna i želin/pektin te kuhajte dok se šećer ne
    rastopi i sve zajedno ne reducira.
  • Provjerite je li džem gotov tako da uzmete žličicu džema, stavite na hladan tanjur i
    čekate kratko da se ohladi. Potom prođite prstom po sredini i ako se ne vraća prema
    sredini znači da je gotov.
  • Ako koristite jabuku, naribajte ju na početku i stavite zajedno sa svim sastojcima.
  • Temperatura koju vam džem treba postići je 104°C
  • Kad se džem ohladio, stavite ga u dresir vrećice i punite krafne.

Janjolinkin savjet za najmekše krafne

  • Ne preskačite hladnu fermentaciju! Ona daje prozračnost i intenzivan okus.
  • Ne dodajte brašno ako se tijesto čini ljepljivim – treba mu vremena da se gluten razvije.
  • Pržite na pravoj temperaturi – ako je ulje prevruće, krafne će izgorjeti izvana, a ostati sirove iznutra.

Recept za krafne a la Janjolinka je sigurno najbolji koji ćete ikada probati!

Nastavite čitati

Gastro

Romantična večera za Valentinovo: Recept za savršen petak

Danas je petak, a ujedno i Valentinovo – savršen spoj za romantičnu večeru!

Petkom se tradicionalno jede riba, pa vam donosimo recept koji će oduševiti nepce i upotpuniti atmosferu posebnog dana. Pripremite ukusan rižoto s ciklom i dimljenom oradom te iznenadite voljenu osobu jelom koje spaja eleganciju, zdravlje i vrhunski okus.

Darko Debić profesionalni je kuhar, koji je kuhinju jednog poznatog zagrebačkog hotela zamijenio internetskim blogom. Pripremit će jednostavno jelo, a vjerujte na riječ, nećete pogriješiti spremite li ga za Valentinovo.

Riblja večera

Romantičnu večeru vjerojatno ćete kuhati osobi koju dobro poznajete i sigurno znate što voli jesti. Darko bi za Valentinovo predložio riblju večeru i laganija jela.

Danas će pripremati rižoto s ciklom, a od ribe je odabrao dimljenu oradu u kombinaciji s hrenom, odnosno kremom od hrena.

Koji je vaš jezik ljubavi? Otkrijte kako ga prepoznati

Potrebne namirnice:

  • caneroli riža
  • cikla
  • luk
  • češnjak
  • parmezan
  • maslac
  • bijelo vino
  • dimljena orada
  • hren
  • kiselo vrhnje
  • majčina dušica
  • sol
  • rikola (po želji)

Priprema:

Prvo nasjeckamo luk i češnjak. Potom ćemo luk propirjati na malo maslinovog ulja.

Nakon toga dodajemo rižu koju pirjamo dok ne ostakli.

Potom dodajemo češnjak i majčinu dušicu.

Nakon toga dodajemo bijelo vino i sol.

Kada vino iskuha, dodajemo povrtni temeljac.

Sada ćemo lagano povremeno miješati rižu i dolijevati po potrebi temeljac.

Kuhanu ciklu narežemo na manje komade i usitnimo sa štapnim mikserom.

Rižoto ćemo završiti sa dimljenom oradom i kremom od hrena.

Za kremu od hrena pomiješat ćemo hren i kiselo vrhnje i dodat ćemo još malo temeljca.

Nakon toga dodajemo pire od cikle. Možete koristiti pečenu ciklu ili kuhanu za pire.

Potom slijedi maslac i parmezan.

Nakon toga stavljamo rižoto na tanjur, a na vrh dimljeni file orade. Dodajemo malo kreme od hrena i rukole, a po želji možemo rižoto pokapati s malo maslinovog ulja.

Uživajte u finom rižotu!

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice