Gradnja
Ladvić neplanirano dobio glavni trg
Mjesto pokraj Crikvenice trebalo je dvoranu za boćanje, no ispalo je sasvim drugačije
Nedaleko Crikvenice, skoro na vrhu brda, na granici između neba i mora, smjestio se Ladvić. To je mjesto trebalo dvoranu za svoju boćarsku momčad. A ono što su na kraju dobili pretvorilo se u glavni trg mjesta, sve zaslugom ekipe iz studija NFO.
Boćališta su još od davnina bila mjesto okupljanja, mjesto igre i druženja. A Gornji Kraj – Ladvić iznad Crikvenice ima dugu tradiciju u profesionalnom bavljenju tim sportom. Jedan je to od najstarijih klubova koji ima i jako dobre rezultate na državnoj i svjetskoj razini.
Lokacija je bila presudna
‘Tu na ovom mjestu je postojalo boćalište, još iz 1988., to je bio otvoreni jog s nekoliko kioska, i mjesto okupljanja ovog dijela Crikvenice, tu živi dosta stalnog stanovništva, i mjesni odbor pokriva dosta veliko područje, i mi smo, nastavljajući tu tradiciju, odlučili da je to dobra lokacija, pošto je i dio zemljišta bio riješen, da se napravi ovakva jedna boćarska dvorana, ali ne samo kao dvorana, nego kao multifunkcionalna građevina koja sadrži u sebi i trgovinu i neki prostor za mjesni odbor, i kafić i ima u sklopu toga i trg kao mjesto okupljanja građana’, kaže Vjekoslava Glavan, pročelnica upravnog odjela Grada Crikvenice.
Projekt je idejno započeo 2013. godine. Projektanti iz ureda NFO kažu da je za njegovo osmišljavanje bilo važno osjetiti senzibilitet kraja jer je riječ o vrlo fragmentiranom urbanističkom kontekstu. Pa kako u njega smjestiti veliki volumen dvorane?
‘Mi smo se odlučili zapravo dvoranu maksimalno utonuti u teren, i ostale sadržaje fragmentirati tako da bi dobili na vrhu zgrade zapravo trg, javni prostor koji ovaj dio Crikvenice zapravo nema. I to je bio poseban izazov kod formiranja mjerila samog projekta’, tvrdi Kata Marunica, dipl. ing. arhitekture.
Uklopila se u teren
Lokalni materijali u kombinaciji sa suvremenom arhitekturom bili su, čini se, pun pogodak. ‘Ona svojim izgledom se nije nametnula kao zgrada, kao nekakav nepozvani prostor nego se je baš uklopila u teren i mislim da privlači ljude’, dodaje Vjekoslava.
Jer za javni je prostor važno upravo to – da zaživi i okuplja ljude. ‘Svaki arhitekt, svaki autor zapravo, svoje projekte koje jedanput sagradi, smatra zauvijek svojima do neke mjere, iako na kraju ga moraš pustiti u život i ne možeš utjecati dugoročno kako će se stvari odvijati, ali kada projekt pokaže da je dobro odgovorio na zadanu lokaciju, na zadani kontekst, onda nas to svakako ispunjava zadovoljstvom i mislimo da će ovaj projekt živjeti, tj. da će pun svoj potencijal ostvariti tek kroz iduće godine koje su pred njim dok se ljudima zapravo upiše u njihovu memoriju mjesta i gdje postane neki sastavni dio njihova života’, dodaje arhitektica.
Više ne trebaju u Crikvenicu
S obzirom na to da stanovnici Gornjeg Kraja više ne trebaju u centar Crikvenice po osnovne namirnice, mjesto je to gdje će se zasigurno susretati i oni koji se nemaju veze s boćanjem, makar, u ovom kraju takvih nema puno.
A upravo je kvaliteta života ta kojom bismo se trebali voditi kad se projektiraju kako privatni, tako posebno javni objekti.
U javne prostore se treba puno ulagati i stvarno mi kao grad ulažemo, jer je to i naša zadaća da ulažemo u javne prostore, osim toga smo i turističko mjesto i to je nešto što se ne vidi i ne daje nekakve financijske kasnije rezultate, ali u kvaliteti života svakako je najznačajnija stvar.
Gradnja
Hoće li novi prijedlog zakona o porezu na nekretnine utjecati i na njihove cijene? Evo što kaže stručnjak
Novi prijedlog zakona o uvođenju poreza na prazne stambene nekretnine pokrenuo je rasprave o mogućem utjecaju na tržište
Nakon što je Vlada Republike Hrvatske najavila donošenje prijedloga zakona o porezu na nekretnine, pitali smo stručnjake hoće li porez utjecati na cijene nekretnina.
Novi prijedlog zakona o uvođenju poreza na prazne stambene nekretnine pokrenuo je rasprave o mogućem utjecaju na tržište. Ključni je cilj ove inicijative povećati dostupnost stanova, no stručnjaci u tom pogledu ne očekuju veće promjene.
“Ono što je zadnji zakonski prijedlog, da se plaća na prazne stambene nekretnine a definicija toga je nekretnina koju ne koristite za vlastito stanovanje vas i članova obitelji, i koje nisu u dugoročnom najmu, odnosno moraju biti 10 mjeseci u godini iznajmljeni.
Ali u osnovi znači ako je stan u funkciji, ne iznajmljujte ga dugoročno ili ne živite u njemu trebali biste za njega plaćati porez.”, govori Boro Vujović, dopredsjenik udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
Kakav će to imati utjecaj na tržište nekretnina?
Vujević navodi kako još uvijek nemaju točne iznose i teško je pričati o opterećenju, ali vjeruje da će dio stanova zbog toga doći i u ponudu za najam i za prodaju, te ne misli da će imati neki drastičan utjecaj na tržište i da će dovesti do nekih baš tektonskih poremećaja.
Iako bi veća ponuda stanova građanima trebala olakšati pronalazak i kupnju nekretnine, problem povoljnog stanovanja ne može se riješiti samo porezima.
“Ako bude veća ponuda to može imati utjecaja da se dođe do stana, ali krenimo od činjenice da u većini zapadno-europskih zemalja, odnosno zemalja Europske unije imamo porez na nekretnine i svugdje imamo problem priuštivog stanovanja i skupih nekretnina. Nisam siguran da ćemo mi tim porezom riješiti taj problem, mislim da se to ipak rješava s nekim radnim mjestima, većim plaćama i nekim drugim mjerama i stambenom politikom koje ministarstvo graditeljstva najavljuje i koje nadam se da će zaživjeti. Ali mislim da sami porezi neće imati tako veliki utjecaj na priuštivo stanovanje.“, ističe.
Oporezivanje po metru kvadratnom na prvi pogled djeluje kao logično rješenje, no, stručnjaci smatraju da nije najpravednije.
“Jedini, rekao bih porez koji bi bio na neki način pravedan, je porez po vrijednosti. S obzirom da nemamo sređene ni zemljišne knjige ni katastar ni evidenciju, niti imamo procjenu u ovom trenutku je odluka da se ide po metru kvadratnom. Ja vjerujem da će lokalna samouprava tu određivati po nekim zonama, regijama pa nekim svojim parametrima, ali još uvijek nemamo informacije kako i koliko će onda ti iznosi biti.
Je li to pravedno, pa baš i nije zato što možete imati novu kuću s bazenom, kraj nje neku trošnu kućicu staru, ne znam, stotinjak godina i one će u ovom trenutku plaćati jednak iznos poreza na nekretnine. Ako pričamo o cjelokupnoj poreznoj reformi, o tome da ćemo rasteretiti rad, a opteretiti imovinu, onda je u to u svakom slučaju korak naprijed.”, pojašnjava Vujević.
Vlada planira uvesti i neke olakšice, a povrat dijela poreza na promet nekretnina i PDV-a uistinu bi se mogao pozitivno odraziti na prodaju stanova.
“I ono što je Vlada sad najavila, s tim da je jako važno da nemamo sve parametre, ne znamo sve detalje, ono što su najavili da će vraćati tri posto poreza na promet nekretnina i da će vraćati pola PDV-a kad kupite novogradnju. Opet, ne znamo tko će biti u toj kategoriji, ali to je mjera koju apsolutno podržavamo zato što će tim kategorijama koje uđu, nekretnine biti ako ništa drugo 10% jeftinije, odnosno dobit će povrat 10% cijene koji mogu iskoristiti da opremanje nekretnine, za u konačnici vraćanje možda neke pozajmice koju su uzeli kao kaparu.”, zaključuje.
Planirane bi olakšice mogle dobro utjecati na smanjenje ukupnih troškova kupnje, a nadu posebno daju onima koji žele kupiti novogradnju. Ipak, kako će ove reforme zbilja utjecati na pristupačnost stanovanja, sa sigurnošću ćemo znati tek nakon implementacije.
Gradnja
Prednosti solarnih sustava za grijanje vode: Od uštede i energetske učinkovitosti do zaštite okoliša
Bez obzira na to motivira li vas financijska ušteda ili ekološka odgovornost, sada je idealno vrijeme za ulaganje u solarno grijanje vode
Solarni sustavi za grijanje vode predstavljaju pametnu investiciju za vaš dom i okoliš. Od uštede troškova i energetske učinkovitosti do smanjenja ugljičnog otiska, prednosti su jasne. Odlukom za solarni sustav ne osiguravate samo pouzdan izvor tople vode, već i pridonosite održivijem svijetu.
Većina solarnih sustava za grijanje vode može trajati od 15 do 20 godina uz pravilno održavanje. Neki ključni dijelovi, poput izmjenjivača topline i kolektora, mogu trajati i dulje. Ako živite u hladnijem području, sustavi s neizravnom cirkulacijom i antifrizom mogu dodatno produžiti vijek trajanja vašeg sustava jer sprječavaju oštećenja od smrzavanja tijekom zime.
Solarni sustavi za grijanje vode i njihov utjecaj na okoliš
Odabir solarnog sustava za grijanje vode nije samo ušteda novca—radi se i o doprinosu čišćoj i održivijoj budućnosti. Pogledajmo kako ovi sustavi koriste okolišu.
- Smanjenje ugljičnog otiska Prijelazom s tradicionalnih plinskih ili električnih bojlera na solarne sustave možete znatno smanjiti emisije ugljičnog dioksida svog kućanstva. Prema istraživanjima, tipični solarni sustav za grijanje vode može smanjiti emisije CO₂ u kući za 1,5 do 2 tone godišnje. Korištenjem obnovljive energije ne samo da snižavate račune za energiju, već i pridonosite globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promjena.
- Smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima Solarni sustavi za grijanje vode oslanjaju se na sunce, potpuno obnovljiv izvor, za razliku od tradicionalnih bojlera koji koriste plin ili električnu energiju, često dobivenu iz fosilnih goriva. Prelaskom na solarnu energiju smanjujete pritisak na neobnovljive izvore energije i ublažavate štetu na okolišu prouzročenu vađenjem i korištenjem fosilnih goriva.
- Smanjenje zagađenja vode i zraka Prelazak na solarne sustave pomaže i u smanjenju zagađenja vode i zraka. Tradicionalne elektrane koje opskrbljuju električnom energijom ili proizvode toplinu iz fosilnih goriva ispuštaju štetne nusproizvode poput sumporovog dioksida i dušikovih oksida, što pridonosi kiselim kišama i lošoj kvaliteti zraka. Solarni sustavi za grijanje vode eliminiraju ove štetne emisije.
Prednosti i nedostaci solarnih sustava za grijanje vode
Prije nego što se odlučite za solarnu energiju, važno je sagledati cijelu sliku. Kao i svaka tehnologija, solarni sustavi za grijanje vode imaju svoje prednosti i nedostatke. Ovdje su navedeni ključni elementi koji će vam pomoći odlučiti je li to pravi izbor za vaš dom.
Održivi dom: Kako i zašto odabrati ekološki prihvatljiviji način života
Prednosti
- Ušteda troškova: Tko ne bi želio smanjiti račune za energiju do 80%? Solarni grijači vode mogu drastično smanjiti iznos koji trošite na grijanje vode, posebno ako živite u sunčanom području.
- Ekološki prihvatljivo: Solarni grijači vode oslanjaju se na obnovljiv izvor energije – sunce! To smanjuje potrebu za fosilnim gorivima i pomaže u smanjenju vašeg ugljičnog otiska.
- Nisko održavanje: Solarni sustavi za grijanje vode imaju manje pokretnih dijelova, što znači manje šansi za kvar. Osim toga, sustavi obično traju dulje – do 20 godina uz pravilno održavanje.
- Povećava vrijednost nekretnine: Kuće sa solarnim sustavima često imaju veću tržišnu vrijednost zbog svoje energetske učinkovitosti i nižih operativnih troškova.
Nedostaci
Grije samo vodu: Za razliku od solarnih panela koji proizvode električnu energiju za cijeli dom, solarni grijači vode specijalizirani su samo za potrebe tople vode.
Visoki početni troškovi: Najveći nedostatak? Instalacija može biti skupa.
Ovisnost o vremenu: Iako su ovi sustavi vrlo učinkoviti u sunčanim područjima, manje su učinkoviti u regijama s dugim, oblačnim zimama. Trebat će vam dobar plan za podršku u danima kada sunce ne sija.
Zašto odabrati solarni sustav za grijanje vode?
Nije namijenjeno samo ekološkim entuzijastima! Solarni sustavi za grijanje vode nisu tu samo za spas planeta. Oni pomažu vama uštedjeti novac i čine vaš dom energetski učinkovitijim.
Najvažniji razlozi za prijelaz na solarno grijanje vode:
- Ušteda energije: Možete uštedjeti do 80% na računima za grijanje vode.
- Ekološka prihvatljivost: Solarni sustavi smanjuju vaš ugljični otisak i pomažu u očuvanju okoliša.
- Nisko održavanje: Manje pokretnih dijelova znači manje brige.
- Dug životni vijek: Većina sustava traje više od 20 godina.
- Povećava vrijednost nekretnine: Kuće sa solarnim instalacijama često imaju višu prodajnu cijenu.
I ako se pitate: „Hoću li ostati bez tople vode?“ – odgovor je ne! Ovi sustavi uključuju pomoćni grijač (električni ili plinski) kako bi se osigurala dostupnost tople vode i u oblačnim danima.