Povežimo se

Gradnja doma

Alge i gljivice na fasadama zgrada

Prisutnost gljivica i algi na pročeljima starih zgrada ne iznenađuje, no one mogu pojaviti i na novim objektima. Zašto mikroorganizmi nastaju na fasadama kuća te kako smanjiti rizik njihovog pojavljivanja?

Osnovni preduvjet za razvoj algi i gljivica je vlaga. Alge i gljivice se osobito dobro razvijaju na fasadama koje su kroz duži period izložene temperaturama iznad 20 °C i velikoj količini vlage. Mogućnost razvitka gljivica i algi veći je na kućama koje se nalaze u blizini šume, rijeke, potoka ili u područjima s dugim zadržavanjem magle poput nizina.

Alge su jednostanični ili višestanični mikroorganizmi koji rastu u obliku niti ili pojedinačnih stanica. Najveći su proizvođači kisika na Zemlji. Gljivice su višestanična živa bića koja također rastu u obliku niti ili pojedinačnih stanica. Tijekom vremena alge i gljivice prilagodile su se životu u nepovoljnim uvjetima, a rastu na gotov svim podlogama – metalu, drvetu, plastici, staklu…

Osim oborina, na razvitak algi i gljivica utječe i kondenzirana vlaga koja se stvara na fasadi kada temperatura zraka dosegne temperaturu rosišta odnosno temperaturu na kojoj je zrak zasićen vodenom parom.

Valja obratiti pažnju te zadovoljiti i neke konstrukcijske uvjete poput korektno izvedene nadstrešnice, dobro izvedene odvodnje vode, kvalitetne hidroizolacije i termoizolacije te zabrtvljene priključne dijelove.

Pri izboru završnog zaštitno-dekorativno fasadnog sloja bitne su sljedeće karakteristike: paropropusnost, vodoupojnost, struktura i glatkoća površine, pH-vrijednost, dodaci (biocidi), niska akumulacija topline i nijansa završnog sloja.

Paropropusnost
Lošija paropropusnost završnog sloja uzrokuje sporije isušivanje dijela vlage koja je prodrla u njega
ili se nalazi zarobljena u podlozi.

Vodoupojnost
Na završnim slojevima fasada koji su jače vodoupojni vlaga se zadržava duže pa je i veći rizik od
pojava mikroorganizama.

Karakteristike površine (glatkoća, struktura)
Grube strukture znatno duže zadržavaju vlagu i sklonije su prljanju nego glatke. Posebno nepovoljne su žljebaste strukture s horizontalnim žljebovima.

pH-vrijednost
Završni slojevi nižeg alkaliteta (s organskim vezivom) pogodniji su za rast mikroorganizama od onih s visokim alkalitetom (mineralne i silikatne završno-dekorativne žbuke i premazi).

Dodaci (biocidi)
Završno-dekorativni slojevi s organskim vezivom bez dodataka biocida pogoduju rastu algi i gljivica.

Niska akumulacija topline
Tanki armaturni sloj s manjim toplinskim kapacitetom tijekom dana ostaje duže u zoni rosišta.

Nijansa završnog sloja
Svijetli tonovi s visokim stupnjem refleksije svjetla čine pogodniju podlogu za njihov razvoj. Razlog tomu je što se tamni tonovi brže suše, čime i kraće zadržavaju vlagu.

Sva gore navedena svojstva mogu biti bitna, ali ne i presudna za pojavu mikroorganizama budući da je njihovo stvaranje posljedica utjecaja više čimbenika.

Od konstrukcijskih detalja, veće krovne strehe smanjit će opterećenje fasade oborinama, dok će veliki prepusti (npr. klupčica udaljena minimalno 3 cm od pročelja i u padu minimalno 5%) smanjiti opterećenje i zadržavanje vode na tim dijelovima. Podnožje sa šljunčanim pojasom značajno će smanjiti prskanje oborina na ovom najizloženijem dijelu fasade, a sustav odvodnje oborina udaljit će ih što dalje od objekta..

Odabir završnog sloja

Završni slojevi na ETICS fasadnim sustavima u pravilu su tankoslojne završno-dekorativne žbuke
različitih veziva, granulacija i struktura.

Mineralne žbuke (silikatne i plemenite mineralne)
Iako sadrže i određenu količinu organskog veziva, zbog visoke početne alkaličnosti imaju smanjen
rizik od nastajanja obrasta na fasadi. Tijekom vremena alkalitet opada i mogućnost obrasta je veća. Ove žbuke nisu visoko vodoodbojne, ali su visoko paropropusne pa primljenu količinu vode brzo i otpuste.

Akrilatne žbuke
Zbog visokog postotka organskog veziva predstavljaju hranu za mikroorganizme i unatoč visokoj
vodoodbojnosti, one su najveći rizik za obrast.

Silikonske žbuke
One su visoko vodoodbojne i imaju visoku otpornost na primanje prljavština iz atmosfere pa time i dugotrajnu otpornost protiv zaraze algama i gljivicama.

Nano žbuke
One su visoko otporne i visoko vodoodbojne žbuke s efektom „samočišćenja” te ne zadržavaju
prljavštinu na svojoj površini.

Kod svih gore navedenih žbuka odabirom zrnaste strukture može se smanjiti rizik zaraze. Kako bi se umanjio rizik od zaraze algama i gljivicama, u žbuke se dodaju biocidna sredstva. Osnovne karakteristike biocida su širok spektar djelovanja, optimalna topivost u vodi (kako ne bi došlo do ispiranja s površine fasade) te ekološka prihvatljivost. Biocidno sredstvo se s vremenom ispire s površine fasade pa njegova učinkovitost ima ograničen vijek.

Istraživanja su pokazala da najniži rizik daje sustav u kojem se završno-dekorativna žbuka bilo koje vrste dodatno premazuje premazom s dodatkom biocida. S druge strane, najviši rizik
predstavljaju organske žbuke bez biocida.

Redovitim mjerama održavanja objekta moguće je na najmanju moguću mjeru svesti zadržavanje vlage i prljanje fasade i time smanjiti rizik od pojave algi i gljivica. Te su mjere sljedeće: odvodnja površinskih voda s objekta, redovito čišćenje krovnih žljebova, redovito kontroliranje drenaže, čišćenje snijega i redovito čišćenje fasade (npr. primjenom uređaja za čišćenje vodenom parom pod tlakom).

Učinkovitost konzerviranja završnih slojeva i hidrofobno djelovanje s vremenom opada, zbog
čega je potrebno zaštititi fasadu, tj. periodično izvršiti prebojavanje premazima s dodanim biocidnim sredstvom.

Nikada se ne tretiraju samo površine gdje je zaraza vidljiva, već se tretira čitava ploha. Zaražene površine potrebno je u potpunosti sanirati, pri čemu se mora ukloniti ne samo površinski vidljiva zaraza, već je potrebno i dubinsko tretiranje micelija, nevidljivih dijelova algi i plijesni koji prodiru duboko u podlogu i od životne su važnosti za njihov opstanak. U tu se svrhu koriste biocidna sredstva koja prodiru duboko u podlogu i uništavaju ih.

Unatoč velikoj djelotvornosti biocidnih sredstava, ne može se jamčiti da se zaraza nakon nekog vremena neće ponoviti. Ipak, ispravan postupak sanacije i pridržavanje svih koraka u postupku sanacije jamče dugotrajniju zaštitu.

Sanacija samo biocidnim sredstvom nije dovoljna jer nakon tretiranja ostaju obojenja algama i/ili gljivicama zaraženih površina, stoga se prebojava biocidnim premazom u dva sloja.

 

Izvor: HUPFAS

 

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Instalacije u domu

Kako poboljšati kvalitetu zraka u domu bez stalnog provjetravanja? – Evo rješenja

Donosimo rješenja kako poboljšati kvalitetu zraka u domu ako niste u mogućnosti provjetravati prostor

S obzirom na sve lošiju kvalitetu zraka u gradovima, pitanje kako poboljšati kvalitetu zraka u domu postaje važnije nego ikad.

Tradicionalno prozračivanje – otvaranje prozora nekoliko puta dnevno – često nije dovoljno, posebno u zimskim mjesecima ili kada je vanjski zrak zagađen. Stručnjaci upozoravaju da boravak u zatvorenom prostoru s nekvalitetnim zrakom dugoročno može štetiti zdravlju, posebno djeci, starijima i osobama s respiratornim poteškoćama.

Lakše se diše uz ovih nekoliko savjeta za poboljšanje kvalitete zraka u vašem domu

Zašto je kvaliteta zraka važna?

Procjenjuje se da čak 80 % vremena provodimo u zatvorenom prostoru.

“Ako zrak koji udišemo sadrži visoke koncentracije prašine, peludi, štetnih plinova poput ugljičnog monoksida, dušikovih i sumpornih oksida te finih lebdećih čestica (PM 2.5 i PM 10), dugotrajno izlaganje može izazvati zdravstvene tegobe.”, rekao je Božidar Poljak dipl.ing.arh, stručnjak za ventilaciju.

PM 10 su čestice promjera manjeg od 10 mikometara i manje su od zrna pijeska, a PM 2.5
čestice zovu se još i fine čestice jer im je promjer manji od 2,5 mikrometara. One su opasnije jer mogu lakše prodrijeti u organizam, a nastaju zbog sagorijevanja fosilnih goriva i ulaze u naše domove.

Simptomi lošeg zraka uključuju umor, glavobolje, iritacije očiju i grla. Kod osjetljivijih osoba može doći i do ozbiljnije bolesti poput astme, bronhitisa i alergijskih reakcija.

Je li pročišćivač zraka dovoljno rješenje?

Pročišćivači zraka mogu pomoći u uklanjanju prašine i alergena iz prostora, no ne rješavaju osnovni problem – izmjenu zraka. U suvremenim zgradama koje su vrlo dobro izolirane, prozori su zatvoreni većinu dana, što onemogućuje prirodnu ventilaciju.

“Sa pročistačem ćemo mi riješit neke čestice, možda i plinove ako su to složeniji filteri, međutim nećemo riješit izmjenu zraka u zatvorenom prostoru.”, savjetuje Poljak.

Bez svježeg zraka izvana, prostor se ne može obogatiti kisikom, a razina CO₂ raste, što negativno utječe na koncentraciju i opće stanje organizma. Zato je važno razmisliti o sustavima za mehaničku ventilaciju.

Kako poboljšati kvalitetu zraka u domu uz ventilacijske sustave?

Jedan od načina kako poboljšati kvalitetu zraka u domu jest ugradnja ventilacijskih sustava – od jednostavnih kupaonskih ventilatora do naprednih sustava rekuperacije zraka.

“Postoje ventilacijski sustavi, poput klasičnih ventilatora kakve imamo u kupaonicama, a koji ne mogu zadovoljiti potrebe izmjene zraka. Postoje nekoliko vrsta rekuperatora koji unose zrak obogaćen kisikom u prostor, a izbacuju istrošeni zrak s viškom štetnih tvari.” kaže Poljak.

Rekuperatori omogućuju dvosmjerni protok – uvode svježi zrak izvana, dok istovremeno izbacuju potrošeni zrak iz unutrašnjosti. Postoje tri glavne vrste:

Centralni rekuperatori – idealni za novogradnju ili veće adaptacije, zahtijevaju više prostora i građevinskih zahvata, ali osiguravaju najveću učinkovitost.

Lokalni rekuperatori – jednostavniji za ugradnju, pogodni za pojedinačne prostorije i manje investicije.

Hibridni sustavi – kombiniraju prednosti obje prethodne opcije i mogu pokrivati više prostorija bez velikih građevinskih radova.

Korištenjem rekuperatora, dom se stalno opskrbljuje kisikom, a zrak ostaje svjež bez potrebe za stalnim otvaranjem prozora.

Nastavite čitati

Zelena gradnja

NZEB konferencija: Priuštivo i održivo stanovanje do 2030.?

Saznajte sve o zakonskim reformama, financijskim olakšicama i tehničkim rješenjima za energetski učinkovitu gradnju

NZEB konferencija

Ovogodišnja NZEB konferencija okupila je stručnjake kako bi raspravili ključne izazove i rješenja vezana uz priuštivo i održivo stanovanje.

Fokus je bio na tehničkim rješenjima za projektiranje, izgradnju, obnovu i modernizaciju postojećih stambenih objekata, s ciljem ispunjenja zahtjeva Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine.

Tri ključna cilja Nacionalnog plana stambene politike

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić, istaknuo je kako Nacionalni plan stambene politike ima tri glavna cilja:

  1. Priuštivo stanovanje – omogućavanje financijski dostupnih nekretnina za građane,
  2. Održivo stanovanje – poticanje ekološki prihvatljive gradnje,
  3. Prostor u funkciji stanovanja – unapređenje postojećih zgrada i urbanih prostora.

“Kako bismo te ciljeve uspostavili, osigurali smo četiri poluge – financijsku, poreznu, ekološku i zemljišnu. Smatramo da ćemo njihovom kombinacijom omogućiti građanima pristup priuštivom stanovanju, unatoč rastu cijena nekretnina i najamnina”, izjavio je Bačić.

Branko Bačić, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine

Zakonske promjene za priuštivo stanovanje

Zbog stalnog rasta cijena nekretnina i najma, Vlada planira donošenje Zakona o priuštivom najmu.

Ovim zakonom omogućilo bi se korištenje dugoročno praznih stanova uz naknadu vlasnicima, kako bi građani koji ne mogu riješiti stambeno pitanje ipak mogli doći do stana.

Krenuli smo i s izmjenama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji koji će omogućiti mladima i obiteljima do 45 godina starosti povrat poreza na promet nekretnina te 50% PDV-a pri kupnji prve nekretnine ili gradnji obiteljske kuće”, naglasio je Bačić.

Organizator konferencije, prof. dr. sc. Zoran Veršić

Održivost i energetska učinkovitost kao temelj stanovanja

Organizator konferencije, prof. dr. sc. Zoran Veršić, naglasio je kako se održivo i priuštivo stanovanje ne odnosi samo na financijsku pristupačnost, već i na kvalitetu života, higijenske standarde te dostupnost ključnih sadržaja.

Priuštivo stanovanje znači više od krova nad glavom. Važno je zadovoljiti standarde higijene, energetske učinkovitosti i zdravog prostora za život, koristeći materijale koji se mogu reciklirati“, izjavio je Veršić.

Dr. sc. Marina Bagarić iz Wienerbergera upozorila je da “jeftino i priuštivo nisu ista stvar” te da dugoročno isplativa rješenja zahtijevaju promjene u načinu projektiranja i gradnje.

“Priuštivost trebamo gledati kroz cijeli životni vijek zgrade, od izgradnje do kraja njezina korištenja. Materijali koje danas koristimo možda nisu jeftini, ali dugoročno donose veću vrijednost za uloženi novac”, dodala je Bagarić.

Dr. sc. Marina Bagarić

Regulacija i certifikati za održivu gradnju

Aleksandar Škurić iz YTonga istaknuo je da “kvalitetna rješenja znače materijale napravljene sukladno propisima i ugrađene na način koji omogućuje dugoročnu održivost stanovanja“.

“Ne postoji čarobno jeftino rješenje. Ključno je osigurati da investitori, izvođači i kupci dobiju najbolju vrijednost za uloženi novac”, dodala je Bagarić.

Aleksandar Škurić

Novim Zakonom o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, koji je najavila Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornog uređenja, sve direktive vezane uz energetske karakteristike zgrada bit će integrirane u jedan zakon.

“Ovaj zakon objedinjuje sve ključne odredbe o energetskoj učinkovitosti, prenoseći europske direktive u naš pravni okvir”, pojasnila je Ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost pri Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Irena Križ Šelendić.

Irena Križ Šelendić

Za praćenje standarda održive gradnje već nekoliko godina dodjeljuju se certifikati, no do sada su oni bili rezervirani uglavnom za poslovne objekte.

Snježana Turalija iz Greenike izrazila je nadu da će se uskoro uvesti certificiranje i za rezidencijalni sektor.

Snježana Turalija

“DGNB certifikat prati parametre ekologije, ekonomije, tehničkih standarda i energetske učinkovitosti. Cilj je smanjenje CO2 otiska, optimizacija potrošnje energije i povećanje upotrebe obnovljivih izvora”, objasnila je Turalija.

NZEB: Kako osigurati bolju budućnost stanovanja?

Deveta po redu NZEB konferencija uspješno je povezala teme održivosti, energetske učinkovitosti i priuštivog stanovanja. Predstavljena su brojna tehnička i zakonska rješenja koja bi mogla olakšati pristup kvalitetnom stanovanju unatoč rastućim cijenama nekretnina.

Zakonske reforme, porezne olakšice i ulaganja u energetski učinkovite zgrade ključni su koraci prema osiguranju kvalitetnog i dostupnog stanovanja za buduće generacije.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice