Gradnja doma
Kako prepoznati bolesnu kuću ili ured?
Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja! Kako to promjeniti?

Stručnjaci iz BPIE (Buildings Performance Institute Europe: BPIE) utvrdili su da su zgrade odgovorne za 40 posto potrošnje energije i 36% emisija CO2 – više od industrije i transporta zajedno, 35% zgrada u Europskoj Uniji je starije od 50 godina, a 75% zgrada je energetski neučinkovito. Gotovo se isti podaci spominju i u Hrvatskoj uz napomenu da većina zgrada kod nas pripada energetskim razredima E, F ili G.
Pri spominjanju ovih statistika uobičajeno mislimo na kvotu potrošnje energenata i mogućnost unaprijeđenja postupcima energetske obnove zgrada, no moramo se osvrnuti i na činjenicu da uz energetsku obnovu poboljšane radi toplinske izolacije koja će dovesti do smanjenja potrošnje energenata za grijanje i hlađenje zgrade, istovremeno možemo raditi i na poboljšanju opće kvalitete zgrade u smislu održivosti, statičke sigurnosti, estetske regeneracije i u konačnici udobnosti za krajnje korisnike.
Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita, vjerojatnost da su to zgrade s lošom ventilacijom odnosno lošom kvalitetom zraka i lošom toplinskom izolacijom, s puno plijesni, smanjenog dotoka dnevnog svjetla i lošim instalacijama i grijaćim tijelima – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja!

Kreirajmo životni i radni prostor na dobrobit čovjeka
U zgradama provodimo više od 90 % vremena. Živimo, učimo i radimo u njima, družimo se s najbližima, tražimo zaštitu od vanjskih utjecaja i na poslijetku zgrade nam pružaju komfor u kojem bismo se trebali moći regenerirati za nove radne i životne pobjede. Sve navedeno već bi trebao biti dovoljan argument kako bismo bili sigurni da zgrade neće biti shvaćene samo kao funkcionalni prostori za naše aktivnosti, već kao dio okoliša s ljudima u glavnom fokusu.
Drugim riječima, interes ljudi i njihove potrebe trebale bi biti glavni prioritet u planiranju i dizajniranju zgrada, a svjedoci smo da u mnogim situacijama to nije tako jer prevladava interes investitora, profit ili pak nešto treće. To je paradoksalno ako znamo da kod društveno odgovornog stajališta ništa ne može biti važnije od zdravlja ljudi, njihove pune produktivnosti i zadovoljstva.

Utjecaj na naše zdravlje
Zgrade imaju iznimno velik utjecaj na naše zdravlje, mogućnost regeneracije i produktivnost. Pitamo li se ikada što se sve u prostoru oko nas nalazi, koliko vrijede zgrade u kojima ne želimo biti i u kojima se ne osjećamo dobro, koje nam ne čine dobro za zdravlje, koje nas čine bolesnima? Projektanti i predstanici građevinskih tvrtki zajedno s investitorima nerijetko o tome razmišljaju kad je već prekasno ili uopće ne razmišljaju, odnosno uočavaju problem i nedostatak tek kad je zgrada već izgrađena i useljena.
No, s podizanjem svijesti te većim ulaganjima u rekonstrukciju zgrada prema zelenim principima i s glavnim fokusom na energetsku učinkovitost, događa se u zadnje vrijeme i stanovito poboljšanje; o predmetnoj se temi raspravlja na institucionalnoj i stručnoj razini, health and wellbeing su tema brojnih aoscijacija koje se bave zgradarstvom.
Također, na svu sreću mnoge su gospodarske grane postale svjesne da svoje poslovanje moraju fokusirati na ljudske resurse kao najvrijedniji kapital. Naime, tijekom ukupnog vremena korištenja neke poslovne zgrade, poznate su činjenice da su najmanji troškovi izgradnje, održavanja i režijskih troškova, a najveći se troškovi odnose na zaposlenike koji rade u zgradi tijekom cijelog njenog životnog vijeka.

Kvalitetne zgrade kao simbol poštivanja ljudi
U današnje vrijeme jednostavno moramo graditi kvalitetne zgrade za boravak ljudi kako bi one postale simbol poštivanja ljudi kao stanovništva, turističkih gostiju, radne snage. I to ne samo u slučaju zgrada u kojima radimo, već i rezidencijalni sektor mora poboljšati kvalitetu izgradnje u većem postotku.
Prostor mora biti prilagodjen potrebama i biti na dobrobit ljudi, a ne obrnuto. To se odnosi na škole, tvornice, bolnice, uredske zgrade, stambeni prostor. Međunarodni certifikat zelene gradnje DGNB kao iznimno važne kriterije pri ocjenjivanju zgrada uzima upravo one koji se odnose na zadovoljstvo i komfor krajnjih korisnika.

Svježi i čisti zrak, čista i zdrava voda, stimulirajući prostor dovoljnih dimenzija, ugodna temperatura, adekvatna rasvjeta i obilje dnevnog svjetla, puno zelenila…sve su to primarni zahtjevi koji se kod projektiranja i gradnje moraju poštovati.
Ovaj zaključak rezultat je brojnih analiza provedenih među zasposlenicima u europskim uredima (European OFFICAIR-Study 2016) pri čemu se doznalo da je od ukupnog broja zaposlenih njih 23 % izjavilo da je nezadovoljno udobnošću u prostoru, čak 51% je reklo da im nedostaje osobnog prostora, 46% se žalilo na vrlo suhi zrak u prosotru, a gotovo 47 % zaposlenika ne može podnijeti buku koja iz okružuje u radnom prostoru.
Dakle, well-being i performanse u zgradarstvu kojima je čovjek i njegovo zdravlje i dobrobit u fokusu, postat će kad tad neophodnost u pristupu većine – kako arhitekata, tako i izvođača gradjevinskih radova, dobavljača materijala i u konačnici investitora. Zadovoljstvo krajnjih korisnika određivat će vjerojatno i vrijednost i image zgrada koje nas okružuju.
Instalacije u domu
Kako poboljšati kvalitetu zraka u domu bez stalnog provjetravanja? – Evo rješenja
Donosimo rješenja kako poboljšati kvalitetu zraka u domu ako niste u mogućnosti provjetravati prostor

S obzirom na sve lošiju kvalitetu zraka u gradovima, pitanje kako poboljšati kvalitetu zraka u domu postaje važnije nego ikad.
Tradicionalno prozračivanje – otvaranje prozora nekoliko puta dnevno – često nije dovoljno, posebno u zimskim mjesecima ili kada je vanjski zrak zagađen. Stručnjaci upozoravaju da boravak u zatvorenom prostoru s nekvalitetnim zrakom dugoročno može štetiti zdravlju, posebno djeci, starijima i osobama s respiratornim poteškoćama.

Zašto je kvaliteta zraka važna?
Procjenjuje se da čak 80 % vremena provodimo u zatvorenom prostoru.
“Ako zrak koji udišemo sadrži visoke koncentracije prašine, peludi, štetnih plinova poput ugljičnog monoksida, dušikovih i sumpornih oksida te finih lebdećih čestica (PM 2.5 i PM 10), dugotrajno izlaganje može izazvati zdravstvene tegobe.”, rekao je Božidar Poljak dipl.ing.arh, stručnjak za ventilaciju.
PM 10 su čestice promjera manjeg od 10 mikometara i manje su od zrna pijeska, a PM 2.5
čestice zovu se još i fine čestice jer im je promjer manji od 2,5 mikrometara. One su opasnije jer mogu lakše prodrijeti u organizam, a nastaju zbog sagorijevanja fosilnih goriva i ulaze u naše domove.
Simptomi lošeg zraka uključuju umor, glavobolje, iritacije očiju i grla. Kod osjetljivijih osoba može doći i do ozbiljnije bolesti poput astme, bronhitisa i alergijskih reakcija.

Je li pročišćivač zraka dovoljno rješenje?
Pročišćivači zraka mogu pomoći u uklanjanju prašine i alergena iz prostora, no ne rješavaju osnovni problem – izmjenu zraka. U suvremenim zgradama koje su vrlo dobro izolirane, prozori su zatvoreni većinu dana, što onemogućuje prirodnu ventilaciju.
“Sa pročistačem ćemo mi riješit neke čestice, možda i plinove ako su to složeniji filteri, međutim nećemo riješit izmjenu zraka u zatvorenom prostoru.”, savjetuje Poljak.

Bez svježeg zraka izvana, prostor se ne može obogatiti kisikom, a razina CO₂ raste, što negativno utječe na koncentraciju i opće stanje organizma. Zato je važno razmisliti o sustavima za mehaničku ventilaciju.

Kako poboljšati kvalitetu zraka u domu uz ventilacijske sustave?
Jedan od načina kako poboljšati kvalitetu zraka u domu jest ugradnja ventilacijskih sustava – od jednostavnih kupaonskih ventilatora do naprednih sustava rekuperacije zraka.
“Postoje ventilacijski sustavi, poput klasičnih ventilatora kakve imamo u kupaonicama, a koji ne mogu zadovoljiti potrebe izmjene zraka. Postoje nekoliko vrsta rekuperatora koji unose zrak obogaćen kisikom u prostor, a izbacuju istrošeni zrak s viškom štetnih tvari.” kaže Poljak.

Rekuperatori omogućuju dvosmjerni protok – uvode svježi zrak izvana, dok istovremeno izbacuju potrošeni zrak iz unutrašnjosti. Postoje tri glavne vrste:
Centralni rekuperatori – idealni za novogradnju ili veće adaptacije, zahtijevaju više prostora i građevinskih zahvata, ali osiguravaju najveću učinkovitost.

Lokalni rekuperatori – jednostavniji za ugradnju, pogodni za pojedinačne prostorije i manje investicije.

Hibridni sustavi – kombiniraju prednosti obje prethodne opcije i mogu pokrivati više prostorija bez velikih građevinskih radova.

Korištenjem rekuperatora, dom se stalno opskrbljuje kisikom, a zrak ostaje svjež bez potrebe za stalnim otvaranjem prozora.
Zelena gradnja
NZEB konferencija: Priuštivo i održivo stanovanje do 2030.?
Saznajte sve o zakonskim reformama, financijskim olakšicama i tehničkim rješenjima za energetski učinkovitu gradnju

Ovogodišnja NZEB konferencija okupila je stručnjake kako bi raspravili ključne izazove i rješenja vezana uz priuštivo i održivo stanovanje.
Fokus je bio na tehničkim rješenjima za projektiranje, izgradnju, obnovu i modernizaciju postojećih stambenih objekata, s ciljem ispunjenja zahtjeva Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine.
Tri ključna cilja Nacionalnog plana stambene politike
Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić, istaknuo je kako Nacionalni plan stambene politike ima tri glavna cilja:
- Priuštivo stanovanje – omogućavanje financijski dostupnih nekretnina za građane,
- Održivo stanovanje – poticanje ekološki prihvatljive gradnje,
- Prostor u funkciji stanovanja – unapređenje postojećih zgrada i urbanih prostora.
“Kako bismo te ciljeve uspostavili, osigurali smo četiri poluge – financijsku, poreznu, ekološku i zemljišnu. Smatramo da ćemo njihovom kombinacijom omogućiti građanima pristup priuštivom stanovanju, unatoč rastu cijena nekretnina i najamnina”, izjavio je Bačić.

Zakonske promjene za priuštivo stanovanje
Zbog stalnog rasta cijena nekretnina i najma, Vlada planira donošenje Zakona o priuštivom najmu.
Ovim zakonom omogućilo bi se korištenje dugoročno praznih stanova uz naknadu vlasnicima, kako bi građani koji ne mogu riješiti stambeno pitanje ipak mogli doći do stana.
“Krenuli smo i s izmjenama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji koji će omogućiti mladima i obiteljima do 45 godina starosti povrat poreza na promet nekretnina te 50% PDV-a pri kupnji prve nekretnine ili gradnji obiteljske kuće”, naglasio je Bačić.

Održivost i energetska učinkovitost kao temelj stanovanja
Organizator konferencije, prof. dr. sc. Zoran Veršić, naglasio je kako se održivo i priuštivo stanovanje ne odnosi samo na financijsku pristupačnost, već i na kvalitetu života, higijenske standarde te dostupnost ključnih sadržaja.
“Priuštivo stanovanje znači više od krova nad glavom. Važno je zadovoljiti standarde higijene, energetske učinkovitosti i zdravog prostora za život, koristeći materijale koji se mogu reciklirati“, izjavio je Veršić.
Dr. sc. Marina Bagarić iz Wienerbergera upozorila je da “jeftino i priuštivo nisu ista stvar” te da dugoročno isplativa rješenja zahtijevaju promjene u načinu projektiranja i gradnje.
“Priuštivost trebamo gledati kroz cijeli životni vijek zgrade, od izgradnje do kraja njezina korištenja. Materijali koje danas koristimo možda nisu jeftini, ali dugoročno donose veću vrijednost za uloženi novac”, dodala je Bagarić.

Regulacija i certifikati za održivu gradnju
Aleksandar Škurić iz YTonga istaknuo je da “kvalitetna rješenja znače materijale napravljene sukladno propisima i ugrađene na način koji omogućuje dugoročnu održivost stanovanja“.
“Ne postoji čarobno jeftino rješenje. Ključno je osigurati da investitori, izvođači i kupci dobiju najbolju vrijednost za uloženi novac”, dodala je Bagarić.

Novim Zakonom o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, koji je najavila Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornog uređenja, sve direktive vezane uz energetske karakteristike zgrada bit će integrirane u jedan zakon.
“Ovaj zakon objedinjuje sve ključne odredbe o energetskoj učinkovitosti, prenoseći europske direktive u naš pravni okvir”, pojasnila je Ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost pri Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Irena Križ Šelendić.

Za praćenje standarda održive gradnje već nekoliko godina dodjeljuju se certifikati, no do sada su oni bili rezervirani uglavnom za poslovne objekte.
Snježana Turalija iz Greenike izrazila je nadu da će se uskoro uvesti certificiranje i za rezidencijalni sektor.

“DGNB certifikat prati parametre ekologije, ekonomije, tehničkih standarda i energetske učinkovitosti. Cilj je smanjenje CO2 otiska, optimizacija potrošnje energije i povećanje upotrebe obnovljivih izvora”, objasnila je Turalija.
NZEB: Kako osigurati bolju budućnost stanovanja?
Deveta po redu NZEB konferencija uspješno je povezala teme održivosti, energetske učinkovitosti i priuštivog stanovanja. Predstavljena su brojna tehnička i zakonska rješenja koja bi mogla olakšati pristup kvalitetnom stanovanju unatoč rastućim cijenama nekretnina.
Zakonske reforme, porezne olakšice i ulaganja u energetski učinkovite zgrade ključni su koraci prema osiguranju kvalitetnog i dostupnog stanovanja za buduće generacije.
You must be logged in to post a comment Login