Slama, nekada korištena gotovo isključivo u tradicionalnoj gradnji, danas doživljava suvremeni procvat i postaje ključni materijal budućnosti u građevinskom sektoru.

Povratak tradiciji uz suvremene tehnologije

Marina Zajec, dipl. ing. arhitekture, prva je u Hrvatskoj prije 14 godina izgradila vlastitu kuću koristeći slamu kao glavni građevinski materijal.

“Svoju kuću izgradili smo u uradi sam stilu – bale slame sami smo uzgojili i ugradili u zidove. Danas, 14 godina kasnije, i dalje sam izuzetno zadovoljna. Ljudi su nakon pandemije i izolacije ponovno počeli tražiti povezanost s prirodom – kako kroz lokaciju, tako i kroz materijale koji se koriste u gradnji.” – ističe Zajec.

Osim otpornosti na potrese, slama u kombinaciji s drvenom konstrukcijom pokazala se kao energetski učinkovita i ekološki prihvatljiva opcija za gradnju stambenih i poslovnih objekata.

Slama u suvremenoj arhitekturi: veliki projekti u Europi

Dok su u Hrvatskoj izvedene brojne obiteljske kuće od slame i drveta, u Europi se slama koristi za ambicioznije projekte:

• Zgrada sa 65 stanova na 12 etaža, s vanjskim zidovima od slamnatih panela
• Distributivni centar s 41.000 m² slamnatih panela
• Toranj od 14 katova s drvenom konstrukcijom i zidovima od slame

“Više se ne govori samo o malim kućama. Gradimo velike stambene i poslovne prostore s panelima od slame, koji osim ekoloških prednosti pružaju i visoku otpornost te kvalitetnu izolaciju.” – dodaje Zajec.

Zašto je slama materijal budućnosti?

Prema riječima Romane Ilić, dipl. ing. arh., voditeljica Uranije i organizatorice predavanja Održiva ura, slama ima brojne prednosti:

• Obnovljiv resurs: Slama je jednogodišnja biljka i nusprodukt poljoprivrede, što znači da ne umanjuje poljoprivredne površine potrebne za hranu.
• Minimalna energija u proizvodnji: Proces obrade slame za građevinske svrhe zahtijeva vrlo malo energije.
• Ekološka vrijednost: Zidovi od slame su parapropusni, omogućujući prirodnu mikroklimu, dok CO2 emisije tijekom gradnje ostaju minimalne.
• Lokalna dostupnost: Slama se može proizvesti lokalno, smanjujući troškove transporta i emisije stakleničkih plinova.

“Korištenje slame kao građevinskog materijala nije na uštrb kvalitete ili sigurnosti. Radi se o zdravijim interijerima i objektima visoke izdržljivosti.” – naglašava Zajec.

Slama i drvo – održiva kombinacija za budućnost

Uz sve navedene prednosti, slama u kombinaciji s drvetom nudi energetski učinkovita rješenja. Moderne tehnologije omogućuju izradu slamnatih panela pogodnih za podno grijanje, dok drvene konstrukcije doprinose otpornosti na potrese.

“Danas se sve više govori o materijalima biljnog podrijetla. Slama i drvo, nekad standard u tradicionalnoj gradnji, sada su unaprijeđeni suvremenim tehnologijama i koriste se u modernim arhitektonskim projektima diljem svijeta.” – dodaje Ilić.

Slama se vraća na velika vrata – ne samo kao pristupačan i ekološki prihvatljiv materijal, već i kao ključni element održive arhitekture. Od obiteljskih kuća do višekatnih stambenih zgrada, slama pokazuje da budućnost gradnje može biti održiva, sigurna i energetski učinkovita.

Održiva gradnja temelji se na šest načela – reciklirati, očuvati, ponovno koristiti, obnoviti, zaštititi prirodu i bez štetnog utjecaja na okoliš. Prema tim načelima građena je zgrada Knauf insulation experience centra u Sloveniji, a dobila je i najviši DGNB certifikat. 

Knauf Insulation experience centar je regionalni, obrazovno demonstracijski centar u području energetske učinkovitosti, toplinske i zvučne izolacije, požarne sigurnosti te održive gradnje.

Objekt sa šest različitih fasada

“Bruto tlocrtna površina objekta je 832 kvadratna metra koji je sam po sebi vrlo raznolik. Već sam arhitektonski dizajn objekta shematski prikazuje različite mogućnosti dizajna kao i principe održive gradnje koje nudi koncern Knauf u svim svojim divizijama te pridruženi partneri u projektu.

Objekt ima 6 različitih vrsta fasada, od klasičnih kontaktnih, ravnih i valovitih ventiliranih fasada, ovjesne fasade s toplinskim izolacijskim panelima te također živi ozelenjeli zid.”, navodi Domen Ivanšek, voditelj građevinskih znanosti, Knauf Insulation.

Centar je izgrađen 2018. godine i prvi je objekt u Sloveniji s međunarodnim DGNB certifikatom za održivu gradnju.

“DGNB se temelji na šest ocjenjivačkih kriterija svake zgrade. Ako počnemo s ekološkom kvalitetom, u tom se segmentu mora izvesti vrlo opsežna LCA analiza štetnih utjecaja objekta na okoliš, sve od utjecaja CO2 pa do različitih upotreba energija i slično. Tu treba posebno pažljivo odabrati besprijekoran građevinski materijal, čega smo se u našem primjeru vrlo strogo pridržavali.”, ističe.

Za dobivanje certifikata ocjenjuje se ekonomska isplativost, kakvoća zraka, fleksibilnost objekta pri korištenju, upotreba energije, proces projektiranja te socijalna i funkcionalna kvaliteta, što uključuje i postignutu toplinsku, vizualnu i akustičnu udobnost.

“U našem centru smo koristili kao srce akustičkih svojstava i akustičkog komfora, mineralnu vunu, uparili smo je sa proizvodima Knauf grupacije, znači gips pločama i sličnim suhomontažnim sustavima, što je jedna od naših najjačih točaka, odnosno najbolja moguća simbioza kad se govori o akustičkim svojstvima i visokoj razini zvučne izolacije.”, navodi Maro Puljizević, dipl.ing.građ., voditelj odjela za razvoj i istraživanje, Knauf Insulation.

Mineralna kamena i staklena vuna su jedne od rijetkih materijala koji objedinjuju odlična toplinska, protupožarna i akustična svojstva

“Struktura mineralne vune je takva otvorena struktura, kad bi stavili mineralnu vunu pod mikroskop ukazao bi nam se labirint zraka i vlakana mineralne vune i upravo taj labirint predstavlja problem zvuku da prođe sa jedne strane na drugu stranu ili mineralne vune ili građevinskog elementa u kojem je mineralna vuna sastavni dio.”, ističe Puljizević.

Prije izgradnje, valjalo je odabrati razinu zvučne izolacije koja odgovara potrebama djelatnika centra.

“Naravno, mi smo išli na najviši mogući nivo. I to je nivo koji nam osigurava da se glasan razgovor sa jedne strane neće čuti na drugoj strani. Kad znamo takav limit i to je naša meta našeg odabira građevinskog elementa, onda možemo krenuti u sam sastav i izgradnju. U našem slučaju, to znači da koristimo dvostruku Knauf oblogu sa oba dvije strane te ispunu, a najmanje 75 ili čak 100 milimetara mineralne vune. To je nekakav klasični sastav koji omogućava visoku razinu zvučne izolacije, odnosno privatnosti.”, pojašnjava.

Odlična akustika i kakvoća zraka osigurani su u svim prostorijama u centru

Puljizević kaže kako je Centar podijeljen na prizemlje u kojem je demonstracijski centar, tu su veliki eksponati koji se mogu jednostavno rastavljati i sastavljati te se tako mogu praktično demonstrirati i podučavati različite interne i eksterne sudionike.

“Zatim imamo tehničko savjetodavnu službu za sve naše klijente. Na prvom katu imamo takozvani edukacijsko-iskustveni prostor s dvije multifunkcijske učionice koje imaju modernu audio vizualnu opremu, od pametnih ploča pa do demonstracijskih primjera i virtualne stvarnosti.

U virtualnoj stvarnosti imamo razvijene aplikacije kroz koje se možete jednostavno prošetati u našoj kući ili po industrijskom objektu. Virtualno jednostavno otvorite zid, stropove, podove, primite svaki sloj izolacije, profile i pogledate ih i u virtualnom okruženju te pročitate više o tim rješenjima.”, zaključuje.

Poštivanjem strogih pravila održive gradnje, energetske učinkovitosti i ugodnosti življenja, Knauf insulation experience centar uspio je dobiti najviši, platinum certifikat.

“Certifikat za nas osobno i za Knauf Insulation zgradu predstavlja marketinški atraktivan alat. S tehničke strane zapravo znači da smo uspjeli s našim rješenjima, koncerna Knauf i pridruženih partnera, sagraditi i dokazati da se mogu doseći najviši standardi održive gradnje na svijetu.

Osim toga, ovo je prvi objekt u Sloveniji koji je certificiran po dodatnoj održivoj shemi Active House. Također, ta zgrada je bila korištena kao pilot primjer za testiranje novog europskog okvira pod nazivom Levels kojeg je razvila Europska komisija.”, dodaje Domen Ivanšek.

Prema okviru održive gradnje Europske unije, do 2030. godine trebala bi se udvostručiti stopa energetske učinkovitosti, a ovo je primjer kako bi se objekti trebali projektirati i graditi.