Gradnja doma
Uvjeti koji su potrebni da bi potkrovlje postalo dom
Svako potkrovlje ne može postati i stambeni prostor
Život u potkrovlju san je mnogih. Za njegovo ostvarenje potrebno je ispuniti neke ključne preduvjete. Koji su to saznali smo od inženjera građevine Vladmira Makotera. Potkrovlja su prostori u kojima vrlo često možemo ostvariti neke originalne ideje. Međutim svako potkrovlje ne može postati i stambeni prostor.
‘Osnovni uvjet da bi jedno potkrovlje postalo stambeno potkrovlje je zapravo njegova visina. ‘Ako imamo dovoljnu visinu, onda možemo razmišljati o stambenom potkrovlju, zato jer količina zraka koja nam je bitna da ovdje možemo ugodno živjeti zapravo ovisi o samoj visini i volumenu samog prostora’, objašnjava Vladimir Makoter, ing. građevine i vlasnik krovopokrivačkog obrta.

Poželjno je da visina stambenog potkrovlja svakako prelazi tri metra te da krov ne ide u nulu, odnosno da se ne spaja s podom potkrovlja, već da između njih postoji zid.
‘Većina ljudi se boji da kada ima visoko potkrovlje, da će morati jako veliki prostor grijati. Je, možda će u nekom postotku ta potrošnja biti nešto veća, ali ne toliko znatno koliko se ljudi plaše. Zato jer ako se svi slojevi krova dobro izvedu, jednom kad se taj prostor zagrije, toplina nema kud bježati’, kaže.
Neće biti gubitaka topline, nego ćete uživat u takvom visokom ugodnom prostoru. Krov je važan segment vanjske ovojnice svake zgrade. Od vlage, topline i hladnoće štiti cijelu kuću pa i samo potkrovlje.

‘Kad se dolazi u potkrovlje, mora se vidjeti kompletno stanje konstrukcije, mora se vidjeti stanje pokrova krova, građevinske limarije, ako se procjeni da pokrov krova, građevinska limarija neće zadovoljiti uvjete trajnosti idućih, recimo, 30 ili 40 godina onda moramo planirati kompletnu obnovu’, siguran je Vladimir.
Potkrovlje stradalo u potresu
Prava konstrukcijska obnova najbolje se vidi na ovom potkrovlju u zagrebačkom Donjem Gradu koje je izuzetno stradalo u potresu.
‘Kad smo došli na ovo krovište, bilo je slomljenih greda od dimnjaka koji su padali, mnoštvo oštećenog crijepa, građevinske krovne limarije, a najzanimljiviji detalj koji se pojavio je bio kad smo počeli rušiti dotrajale zidove. Oni su bili u takvom stanju da su radnici rukama mogli skidati slojeve žbuke i cigle jer jednostavno vezivni mort više uopće nije bio u svojoj funkciji’, prisjeća se.

Svi zidovi, zabatni zidovi i svjetlarnici zamijenjeni su novim elementima, betonskim serklažima i ciglenim zidovima. Od ruševina je napravljena čvrsta i sigurna školjka.
‘Što se tiče samog krovišta ono se ojačavalo na način da su se u sve nosive grede dodavali drveni elementi koji su se vezali vijcima, to je sve odrađeno prema projektu. Tako da sad imamo primjer jednog novog krova ventiliranog i ovo potkrovlje je u ovom trenutku spremno da se počinje pretvarati u stambeni prostor’, kaže.
Tajna dobrog potkrovlja leži u harmoniji raznih dijelova krova koji nam kao promatračima njegovog vanjskog dijela, ostaju sakriveni.

‘Ovdje vidimo sljedeće. Vidimo parnu branu, vidimo drvenu konstrukciju, znači drvene rogove, vidimo između tih drvenih rogova mekanu mineralnu vunu, na drvenim rogovima iznad mekane mineralne vune je daščana oplata. Sljedeće nakon toga je tvrda kamena vuna, da zbrojeno debljina ove mekane i tvrde kamene vune bude minimalno 20, idealno 26 centimetara, zatim dolazimo do krovne folije koja je s donje strane visoko paropropusna, a s gornje strane je vodonepropusna, opet još jedan funkcionalni sloj, tu je sljedeći sloj a to je ventilirani sloj krova koji se napravi na način da se stavljaju tzv. kontraletve, to su ovi elementi. tu su još i letve za krovni pokrov’, dodaje Vladimir.
Ukoliko krov nema parnu branu, vlaga iz potkrovlja će pobjeći u više izolacijske slojeve krova i ondje se kondenzirati. U kamenoj vuni može stvoriti gljivice i pljesni, te joj također oslabiti izolacijska svojstva.
Optimalna izolacija
‘Sve preklope polijepimo, sve prodore uz krovne prozore, uz zidove uz grede, znači sve treba polijepiti i onemogućiti zraku iz unutrašnjosti da bježi kroz tu parnu branu’, pojašnjava.
Minimalno dva centimetra šira od širine rogova mora biti mekana mineralna vuna. Time će se onemogućiti strujanje zraka. Međutim toplina će bježati kroz drvene rogove pa je zato potrebno staviti 6, 8 ili 10 centimetara tvrde kamene vune.
‘Ona ima takvu tvrdoću da vi po njoj možete hodati i da sljedeći slojevi krova mogu izdržati ta opterećenja. Ona se postavlja, za razliku od vune, kontinuirano. Ploče tvrde kamene vune se postavljaju jedna do druge. Tih 6, 8 ili 10 centimetara tvrde kamene vune radi bolji posao toplinskog izolatora nego mekana mineralna vuna debljine 12 centimetara. No, zajedno zapravo ostvaruju one efekte koji današnji energetičari traže, znači dovoljne uštede pri insolaciji, znači pri dotoku topline i pri gubitcima’, zaključuje.
Samo uz sve dijelove krova koji će biti kvalitetno odrađeni, stambeno potkrovlje može biti suho i ujedno disati. Zimi toplo, a ljeti ugodno za življenje.
Instalacije u domu
Kako poboljšati kvalitetu zraka u domu bez stalnog provjetravanja? – Evo rješenja
Donosimo rješenja kako poboljšati kvalitetu zraka u domu ako niste u mogućnosti provjetravati prostor

S obzirom na sve lošiju kvalitetu zraka u gradovima, pitanje kako poboljšati kvalitetu zraka u domu postaje važnije nego ikad.
Tradicionalno prozračivanje – otvaranje prozora nekoliko puta dnevno – često nije dovoljno, posebno u zimskim mjesecima ili kada je vanjski zrak zagađen. Stručnjaci upozoravaju da boravak u zatvorenom prostoru s nekvalitetnim zrakom dugoročno može štetiti zdravlju, posebno djeci, starijima i osobama s respiratornim poteškoćama.

Zašto je kvaliteta zraka važna?
Procjenjuje se da čak 80 % vremena provodimo u zatvorenom prostoru.
“Ako zrak koji udišemo sadrži visoke koncentracije prašine, peludi, štetnih plinova poput ugljičnog monoksida, dušikovih i sumpornih oksida te finih lebdećih čestica (PM 2.5 i PM 10), dugotrajno izlaganje može izazvati zdravstvene tegobe.”, rekao je Božidar Poljak dipl.ing.arh, stručnjak za ventilaciju.
PM 10 su čestice promjera manjeg od 10 mikometara i manje su od zrna pijeska, a PM 2.5
čestice zovu se još i fine čestice jer im je promjer manji od 2,5 mikrometara. One su opasnije jer mogu lakše prodrijeti u organizam, a nastaju zbog sagorijevanja fosilnih goriva i ulaze u naše domove.
Simptomi lošeg zraka uključuju umor, glavobolje, iritacije očiju i grla. Kod osjetljivijih osoba može doći i do ozbiljnije bolesti poput astme, bronhitisa i alergijskih reakcija.

Je li pročišćivač zraka dovoljno rješenje?
Pročišćivači zraka mogu pomoći u uklanjanju prašine i alergena iz prostora, no ne rješavaju osnovni problem – izmjenu zraka. U suvremenim zgradama koje su vrlo dobro izolirane, prozori su zatvoreni većinu dana, što onemogućuje prirodnu ventilaciju.
“Sa pročistačem ćemo mi riješit neke čestice, možda i plinove ako su to složeniji filteri, međutim nećemo riješit izmjenu zraka u zatvorenom prostoru.”, savjetuje Poljak.

Bez svježeg zraka izvana, prostor se ne može obogatiti kisikom, a razina CO₂ raste, što negativno utječe na koncentraciju i opće stanje organizma. Zato je važno razmisliti o sustavima za mehaničku ventilaciju.

Kako poboljšati kvalitetu zraka u domu uz ventilacijske sustave?
Jedan od načina kako poboljšati kvalitetu zraka u domu jest ugradnja ventilacijskih sustava – od jednostavnih kupaonskih ventilatora do naprednih sustava rekuperacije zraka.
“Postoje ventilacijski sustavi, poput klasičnih ventilatora kakve imamo u kupaonicama, a koji ne mogu zadovoljiti potrebe izmjene zraka. Postoje nekoliko vrsta rekuperatora koji unose zrak obogaćen kisikom u prostor, a izbacuju istrošeni zrak s viškom štetnih tvari.” kaže Poljak.

Rekuperatori omogućuju dvosmjerni protok – uvode svježi zrak izvana, dok istovremeno izbacuju potrošeni zrak iz unutrašnjosti. Postoje tri glavne vrste:
Centralni rekuperatori – idealni za novogradnju ili veće adaptacije, zahtijevaju više prostora i građevinskih zahvata, ali osiguravaju najveću učinkovitost.

Lokalni rekuperatori – jednostavniji za ugradnju, pogodni za pojedinačne prostorije i manje investicije.

Hibridni sustavi – kombiniraju prednosti obje prethodne opcije i mogu pokrivati više prostorija bez velikih građevinskih radova.

Korištenjem rekuperatora, dom se stalno opskrbljuje kisikom, a zrak ostaje svjež bez potrebe za stalnim otvaranjem prozora.
Zelena gradnja
NZEB konferencija: Priuštivo i održivo stanovanje do 2030.?
Saznajte sve o zakonskim reformama, financijskim olakšicama i tehničkim rješenjima za energetski učinkovitu gradnju

Ovogodišnja NZEB konferencija okupila je stručnjake kako bi raspravili ključne izazove i rješenja vezana uz priuštivo i održivo stanovanje.
Fokus je bio na tehničkim rješenjima za projektiranje, izgradnju, obnovu i modernizaciju postojećih stambenih objekata, s ciljem ispunjenja zahtjeva Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine.
Tri ključna cilja Nacionalnog plana stambene politike
Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić, istaknuo je kako Nacionalni plan stambene politike ima tri glavna cilja:
- Priuštivo stanovanje – omogućavanje financijski dostupnih nekretnina za građane,
- Održivo stanovanje – poticanje ekološki prihvatljive gradnje,
- Prostor u funkciji stanovanja – unapređenje postojećih zgrada i urbanih prostora.
“Kako bismo te ciljeve uspostavili, osigurali smo četiri poluge – financijsku, poreznu, ekološku i zemljišnu. Smatramo da ćemo njihovom kombinacijom omogućiti građanima pristup priuštivom stanovanju, unatoč rastu cijena nekretnina i najamnina”, izjavio je Bačić.

Zakonske promjene za priuštivo stanovanje
Zbog stalnog rasta cijena nekretnina i najma, Vlada planira donošenje Zakona o priuštivom najmu.
Ovim zakonom omogućilo bi se korištenje dugoročno praznih stanova uz naknadu vlasnicima, kako bi građani koji ne mogu riješiti stambeno pitanje ipak mogli doći do stana.
“Krenuli smo i s izmjenama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji koji će omogućiti mladima i obiteljima do 45 godina starosti povrat poreza na promet nekretnina te 50% PDV-a pri kupnji prve nekretnine ili gradnji obiteljske kuće”, naglasio je Bačić.

Održivost i energetska učinkovitost kao temelj stanovanja
Organizator konferencije, prof. dr. sc. Zoran Veršić, naglasio je kako se održivo i priuštivo stanovanje ne odnosi samo na financijsku pristupačnost, već i na kvalitetu života, higijenske standarde te dostupnost ključnih sadržaja.
“Priuštivo stanovanje znači više od krova nad glavom. Važno je zadovoljiti standarde higijene, energetske učinkovitosti i zdravog prostora za život, koristeći materijale koji se mogu reciklirati“, izjavio je Veršić.
Dr. sc. Marina Bagarić iz Wienerbergera upozorila je da “jeftino i priuštivo nisu ista stvar” te da dugoročno isplativa rješenja zahtijevaju promjene u načinu projektiranja i gradnje.
“Priuštivost trebamo gledati kroz cijeli životni vijek zgrade, od izgradnje do kraja njezina korištenja. Materijali koje danas koristimo možda nisu jeftini, ali dugoročno donose veću vrijednost za uloženi novac”, dodala je Bagarić.

Regulacija i certifikati za održivu gradnju
Aleksandar Škurić iz YTonga istaknuo je da “kvalitetna rješenja znače materijale napravljene sukladno propisima i ugrađene na način koji omogućuje dugoročnu održivost stanovanja“.
“Ne postoji čarobno jeftino rješenje. Ključno je osigurati da investitori, izvođači i kupci dobiju najbolju vrijednost za uloženi novac”, dodala je Bagarić.

Novim Zakonom o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, koji je najavila Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornog uređenja, sve direktive vezane uz energetske karakteristike zgrada bit će integrirane u jedan zakon.
“Ovaj zakon objedinjuje sve ključne odredbe o energetskoj učinkovitosti, prenoseći europske direktive u naš pravni okvir”, pojasnila je Ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost pri Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Irena Križ Šelendić.

Za praćenje standarda održive gradnje već nekoliko godina dodjeljuju se certifikati, no do sada su oni bili rezervirani uglavnom za poslovne objekte.
Snježana Turalija iz Greenike izrazila je nadu da će se uskoro uvesti certificiranje i za rezidencijalni sektor.

“DGNB certifikat prati parametre ekologije, ekonomije, tehničkih standarda i energetske učinkovitosti. Cilj je smanjenje CO2 otiska, optimizacija potrošnje energije i povećanje upotrebe obnovljivih izvora”, objasnila je Turalija.
NZEB: Kako osigurati bolju budućnost stanovanja?
Deveta po redu NZEB konferencija uspješno je povezala teme održivosti, energetske učinkovitosti i priuštivog stanovanja. Predstavljena su brojna tehnička i zakonska rješenja koja bi mogla olakšati pristup kvalitetnom stanovanju unatoč rastućim cijenama nekretnina.
Zakonske reforme, porezne olakšice i ulaganja u energetski učinkovite zgrade ključni su koraci prema osiguranju kvalitetnog i dostupnog stanovanja za buduće generacije.