Stan od 60 kvadrata, peteročlana obitelj, troje djece – a želja da svatko ima svoju sobu. Za većinu nemoguća misija, no, za arhitekticu Gordanu Đerić – izazov vrijedan rješenja.

Prije renovacije, dva su dječaka dijelila sobu, a djevojčica je spavala u roditeljskoj. Cilj je bio stvoriti tri dječje sobe, roditeljsku spavaću i zadržati dnevni boravak. I sve to bez izbacivanja postojećeg namještaja.

Adaptacija stana kao milimetarski precizan zadatak

Stan se u početku sastojao iz dvije velike sobe.

„Jedino rješenje bio je pristup mom novom načinu projektiranja koji zovem ćelijski sistem projektiranja“, objasnila je Đerić. „Probila sam otvor između dvije sobe, zatvorila jedan ulaz iz hodnika i dobila komunikaciju iz koje se ulazi u ‘ćelije’.“

Tako su nastale minijaturne, ali potpuno funkcionalne sobe – svaka s prozorom. „Kad su vlasnici rekli baki da će svatko imati svoju sobu, ona je pitala: ‘A hoćete imat prozore?’ Pa smo i to riješili“, smije se arhitektica.

Sobe od 6 m² – i sve stane

Svaka soba ima krevet, radni stol, ormar, prozor i – ono najvažnije – privatnost. Dječaci imaju svaki svoju sobu s krevetom na kat, dok djevojčica napokon ima svoj kutak.

„Svi ormari, uključujući veliki plakarski iz spavaće sobe, ostali su u stanu. Samo smo ih premjestili i prilagodili raspored zidova prema njihovim dimenzijama,“ kaže Đerić.

Pregradni zidovi rađeni su s milimetarskom preciznošću – sve kako bi se maksimalno iskoristio prostor bez gubitka funkcionalnosti.

Poslije

Adaptacija stana: Kada dizajn poštuje životni ritam

Dnevna soba je samo – redizajnirana.

„Zadržali smo postojeći modularni namještaj, a kako vlasnici jako vole veliki stakleni stol, uzeli smo prozirne stolce da prostor ostane prozračan“, objašnjava arhitektica.

Ono što bi drugi smatrali ograničenjem, ovdje je postalo izvor kreativnosti. Sve je izvedeno dok je namještaj bio unutar stana – bez selidbe.

Rješenje koje poštuje svakodnevicu

Projekt je završen u roku od mjesec dana. Svaki član obitelji dobio je svoj prostor, a stan je zadržao toplinu doma.

„Svaka moja ćelija ima svoju funkciju. I puno veće sobe često nemaju toliko smisleno organiziran prostor“, zaključuje Đerić.

Ovo nije samo još jedna adaptacija stana – prostor je redizajniran da živi s obitelji i njihovim stvarnim potrebama.

Kada osoba koja svakodnevno ulazi u stanove klijenata odluči renovirati vlastiti životni prostor – rezultat mora biti poseban.

Upravo to pokazuje kompletna transformacija stana urednice emisije Dom na kvadrat. Ova sveobuhvatna renovacija spoj je funkcionalnosti, estetike i osobnog izraza, a donosi nevjerojatnu razliku između “prije” i “poslije”.

Renovacija stana prije i poslije: Potpuna transformacija prostora

Renovacija stana prije i poslije najviše dolazi do izražaja kada se usporede funkcionalne i estetske razlike između početnog stanja i konačnog rezultata.

Stan se sastoji od dnevne sobe, kuhinje i blagovaonice otvorenog plana, roditeljske i dječje sobe, kupaonice i odvojenog WC-a.

Adaptacijom staroga stana novi je postao prostor pun svjetlosti

Prije renovacije, stan je bio klasično uređen, s dotrajalim materijalima, nepovezanim prostorijama i lošim iskorištavanjem kvadrature.

Nakon temeljite preobrazbe, svaki kutak stana je pažljivo promišljen i pretvoren u skladnu cjelinu koja istovremeno zadovoljava potrebe moderne obitelji i pruža osjećaj doma.

View this post on Instagram

A post shared by DOMnaKVADRAT (@dom_na_kvadrat)

Novi početak: temeljita obnova od poda do stropa

Stan je prethodno imao zastarjeli raspored sa starim podnim oblogama i nedovoljno svjetla.

Radovi su započeli uklanjanjem zidova i dotrajalih materijala kako bi se omogućila nova organizacija prostora.

Ugrađeno je podno grijanje koje osigurava ravnomjernu toplinu u cijelom stanu, a za dodatnu energetsku učinkovitost postavljena je i dizalica topline.

View this post on Instagram

A post shared by DOMnaKVADRAT (@dom_na_kvadrat)

Bolja organizacija prostora za suvremen život

Jedna od ključnih prostornih intervencija bila je preinaka velike dječje sobe u dvije manje cjeline – garderobu i spavaću sobu. U sobu kćeri Tare može se ući i kroz praktični walk-in ormar, a personalizirani mural s motivom harfe koji je oslikala umjetnica Dora Kuzmić dodaje umjetničku i emocionalnu vrijednost prostoru.

Hodnik je sužen kako bi se dobilo na korisnoj površini, a dodatno je oplemenjen brončanim zrcalima i drvenim oblogama.

Prvi dojam je bitan: Uredite i uljepšajte svoj hodnik uz ovih 5 praktičnih savjeta

Stari prolaz prema kuhinji pretvoren je u funkcionalnu nišu za ormar, a umjesto otvorene police za knjige sada se nalazi biblioteka sa zatvorenim vratima, rasvjetom i udobnom foteljom za čitanje. Zid uz biblioteku obložen je unikatnom tapetom sastavljenom od pisanih dokumenata članova obitelji – diskretan hommage profesiji i osobnoj povijesti.

Spavaća soba kao prostor za opuštanje

Roditeljska soba postala je prava oaza mira. Slika s motivom mora i broda, također djelo umjetnice Dore Kuzmić, otisnut je direktno na zid pomoću UV printera. Indirektno noćno svjetlo dodatno naglašava atmosferu. Ormari po mjeri, s integriranim prostorom za TV, omogućuju maksimalnu iskoristivost svakog centimetra.

Otvoren dnevni prostor, spoj estetike i funkcionalnosti

Kuhinja i dnevni boravak sada su povezani u prostrani dnevni prostor, ali su vizualno odvojeni drvenim gredama od Shinnoki furnira.

Kroz grede su provučeni kablovi, čime se funkcionalnost i dizajn sjajno nadopunjuju.

Kuhinja je izrađena od MDF-a u kašmir nijansi, s porculanskom radnom površinom koja uključuje nevidljivu indukcijsku ploču.

View this post on Instagram

A post shared by DOMnaKVADRAT (@dom_na_kvadrat)

Isti materijal korišten je i za blagovaonski stol, čime je postignut sklad u materijalima i bojama.

Ova renovacija stana prije i poslije pravi je primjer kako se prostor može potpuno preobraziti uz jasnu viziju, kvalitetne materijale i promišljena rješenja.

Novi dom obitelji Franjić nije samo estetski privlačan – on je funkcionalan, emotivan i u potpunosti prilagođen potrebama svojih stanara. Pokazuje koliko pažnje je uloženo u svaki detalj i potvrđuje da dom doista može biti produžetak osobnosti.