Povežimo se

Lifestyle

Savjeti kako odabrati savršeno božićno drvce

Ako još niste kupili svoje drvce, ovi će vam savjeti pomoći

Ne postoji ništa poput pravog božićnog drvca, a njegov odabir dio je blagdanske sezone koja bez karakterističnog zimzelenog mirisa ne bi bila potpuna. Iako isprva možda djeluje da je  nemoguće pretjerati s visinom i obujmom bora, ipak ga je potrebno uskladiti ju s veličinom prostora. 
Ne postoji ništa poput mirisa i osjećaja pravog božićnog drvca, ali često zahtijeva više truda i može se činiti rasipnim kad Božić prođe, za razliku od višekratnih umjetnih drvca. Pa zašto se odlučiti za pravo drvce?

Mala povijest božićnog drvca

Ne postoji ništa tako evokativno kao miris tople borovine u dnevnom boravku, što možda priziva drevnu povezanost s prirodom, a zasigurno i prošle tradicije.

Božićno drvce vuče korijene iz germanskih i nordijskih običaja, gdje su se zimzelena stabla ukrašavala kako bi simbolizirala život i nadu tijekom najtamnijih zimskih dana. Tijekom 16. stoljeća, tradicija je dobila suvremeniji oblik u Njemačkoj, kada su se drvca počela unositi u domove i ukrašavati svijećama i ručno izrađenim ukrasima. Danas, bez obzira režete li vlastito drvce na božićnoj plantaži ili ga kupujete u lancu trgovine, i dalje ćete morati odlučiti o visini, vrsti i tipu drvca – odrezanom ili živom.

Ako želite savršeno ukrašeno božićno drvce slijedite ove savjete profesionalaca

Vrste božićnih drvca

Postoje četiri vrste drvca to su: klasična smreka, srebrna smreka, Pančićeva omorika i Nordmann jela. Najzahtjevnije drvce za održavanje je klasična smreka pošto ona ima tanke grane i iglice, brzo se suši, sa nje ispadaju iglice. Iz tog razloga ljudi više preferiraju srebrnu smreku ili nordijsku jelu. Srebrna smreka ima puno deblje grane, puno kruće iglice, puno bolje zadržava taj svoj izgled, a nordijska je jela poznata po tome da ima mekane iglice koje ne bodu, objasnio je Zvonimir Crnković, uzgajivač borova. 

Norveška smreka

Norveška smreka – “otac božićnih drvca”

  • Iglice: Kratke i oštre na dodir. Klasična vrsta s iglicama koje lako otpadaju.
  • Aroma: Dugotrajan smolasti miris.
  • Oblik: Prekrasan oblik s obiljem grana idealnih za manje, osjetljive ukrase.

Poznata kao “otac božićnih drvca“, ova vrsta brzo gubi iglice ako zaboravite doliti vodu u stalak. No, uz pravilnu hidrataciju, imat ćete klasičnu stožastu smreku s dugotrajnim mirisom i nježnim, tankim granama koje olakšavaju vješanje manjih ukrasa. Samo je nemojte stavljati pored radijatora ako ne uživate u svakodnevnom usisavanju.

Nordmann jela

Nordmann jela, koja raste u Nizozemskoj, jedna je od najpopularnijih vrsta u Europi.

  • Iglice: Sjajne, tamne i mekane s lagano plavkastom donjom stranom. Minimalan gubitak iglica.
  • Aroma: Suptilan citrusni miris.
  • Oblik: Širok, simetričan i bujan – zahtijeva dovoljno prostora u dnevnom boravku. Za drvce visine 180 cm, predvidite prostor širine oko 150 cm.

Nordmanova jela je najpopularnije božićno drvce u Europi. Njene velike, mekane iglice omiljene su u obiteljima s djecom. Grane su savitljive, a iglice mekane i zaobljene, što može otežati vješanje ukrasa. No, jednom kad su ukrasi postavljeni, čak ni razigrane obiteljske mačke neće ih lako pomaknuti. Simetričan oblik drvca olakšava ukrašavanje, a iglice dugo ostaju svježe. Odličan izbor za sve koji žele izdržljivo drvce.

Pančićeva omorika

Ako imate visoke stropove, Pančićeva omorika mogla bi biti idealno drvce za vas.

  • Iglice: Duge i guste. Izvrsna postojanost.
  • Aroma: Dugotrajan miris bora.
  • Oblik: Visok i vitak.

Ovo je najbolji izbor za prostorije s visokim stropovima jer izgleda impresivno u velikim, otvorenim prostorima. Ima najbolju postojanost iglica među svim vrstama, što ga čini idealnim za one koji vole ukrasiti drvce malo ranije i produžiti blagdansko razdoblje. Grane se pružaju prema gore, dodajući eleganciju njegovom obliku.

Božićno drvce u tegli

Ako žele drvce koje će dulje izdržati, trebali bi uzeti drvce s korijenom u tegli. To je definitivno drvce koje će izdržati cijele blagdane, pogotovo ako se kreće s ranijim kićenjem. Drvce s korijenom u teglom ima svoj korijen i dalje zadržava svoju svježinu, svoju prirodnost i ono je i vrlo stabilno, teško se može prevrnuti. Ljubimci ga u principu ponjuškaju i više ga ne diraju, djeca isto tako njima su zanimljiviji pokloni ispod nego drvce, rekao je Crnković. 

Izvor: Countryfile.com

Lifestyle

Stiglo nam je proljeće, a s njim i sezona alergija: Donosimo peludni kalendar i savjete za ublažavanje simptoma

Peludna sezona ne mora značiti kraj boravku na otvorenom

peludni kalendar

Proljeće je mnogima najljepše godišnje doba – priroda se budi, dani su duži, a sunce toplije. No za više od četvrtine stanovništva ono znači i početak alergijske sezone. Kihanje, svrbež očiju, curenje nosa i osjećaj umora često su prvi znakovi da je pelud ponovno u zraku. Ako ste među onima koji osjećaju neugodne simptome, dobro je znati koje biljke kad cvatu – zato donosimo peludni kalendar za Hrvatsku i korisne savjete za ublažavanje tegoba.

Što uzrokuje peludne alergije?

Pelud je fini prah kojeg biljke ispuštaju kako bi se razmnožavale. No kod osoba koje su preosjetljive, imunološki sustav pogrešno prepoznaje pelud kao prijetnju i reagira burno – stvaranjem histamina i upalnih procesa koji uzrokuju neugodne simptome.

Najčešći simptomi uključuju:

  • Kihanje i curenje nosa
  • Začepljen nos
  • Svrbež očiju, grla i nepca
  • Suzenje očiju
  • Umor i razdražljivost

Peludni kalendar za Hrvatsku

MjesecDrveće (veljača – travanj)Trave (travanj – kolovoz)Korovi (srpanj – listopad)
Siječanj
VeljačaLijeska, Joha
OžujakBreza, Topola, Jasika
TravanjBreza, Hrast, JasenPočetak cvatnje trava
SvibanjRaž, Livadne trave
LipanjJaka sezona trava
SrpanjTrave u paduKopriva, Pelin, Ambrozija (početak)
KolovozZavršetak sezone travaAmbrozija (vrhunac)
RujanAmbrozija, Pelin
ListopadPelin (kraj), Kopriva
Studeni
Prosinac

Napomena: Cvatnja ovisi o vremenskim uvjetima pa se datumi mogu pomaknuti nekoliko tjedana ranije ili kasnije.

Ako vas muče alergije, ovim biljkama nije mjesto u vašem dvorištu

Savjeti za ublažavanje simptoma

1. Pratite peludnu prognozu – na stranicama HZJZ-a i NZJZ-a dostupne su dnevne peludne koncentracije.
2. Zatvarajte prozore – osobito ujutro i navečer kad je koncentracija peludi najviša.
3. Tuširanje i promjena odjeće – nakon boravka vani, posebno u prirodi.
4. Izbjegavajte sušenje rublja na otvorenom – pelud se lako lijepi za tkanine.
5. Sunčane naočale i kape – štite oči i kosu od direktnog kontakta s peludi.
6. Lijekovi po preporuci liječnika – antihistaminici, kortikosteroidni sprejevi i kapi za oči mogu znatno olakšati simptome.

Kako poboljšati kvalitetu zraka u domu bez stalnog provjetravanja? – Evo rješenja

Prirodni saveznici protiv alergija

Neki prirodni pripravci mogu pomoći u ublažavanju blažih simptoma:

  • Med lokalnog podrijetla – unosi se mala količina peludi i organizam se lakše navikava.
  • Čaj od koprive – prirodni antihistaminik.
  • Spirulina – superhrana koja može smanjiti alergijske reakcije.

Napomena: Prije uzimanja biljnih pripravaka, savjetujte se s liječnikom, osobito ako već koristite lijekove.

Peludna sezona ne mora značiti kraj boravku na otvorenom. S pravodobnim informacijama i preventivnim mjerama, simptomi se mogu držati pod kontrolom. Isprintajte peludni kalendar, pratite prognozu i budite spremni – jer vaše zdravlje zaslužuje mirno proljeće!

Nastavite čitati

Lifestyle

Pothodnik budućnosti i slova koja spajaju kvartove — priča Maxa Jurića

Otkrijte kako spaja kvartove i gradi brend letteringdaily

Jeste li se nedavno prošetali kroz Pothodnik budućnosti – onaj koji u Novom Zagrebu povezuje Središće, Utrinu, Sopot i Zapruđe?
Ako jeste, vjerojatno ste primijetili da to više nije samo sivi prolaz ispod prometnice. Zidovi su oživjeli — bojama, tipografijom, snažnim porukama i kvartovskim identitetom.
Jedan od autora murala je Max Jurić, umjetnik koji stoji iza popularnog Instagram profila @letteringdaily s više od 200 tisuća pratitelja, ali i osobnog profila @meximus na kojem dijeli svoju stranu ulične i kaligrafske priče.

S Maxom smo razgovarali o njegovom umjetničkom putu – od grafita i kaligrafije, preko Danske i povratka u Zagreb, do murala koji doslovno spajaju kvartove.

Maks Jurić

Možeš li nam reći nešto o svom umjetničkom putu? Kako si započeo s kaligrafijom i oslikavanjem murala?

Crtanjem i pisanjem slovima počeo sam se baviti krajem srednje škole, 2011. godine. Kao i svaki drugi tinejdžer u potrazi za vlastitim identitetom, najviše su mi rezonirali ulična umjetnost i skateanje. Tako su graffiti prirodno ušli u moj život i od samog početka me ta subkultura potpuno obuzela.

Kaligrafija se, međutim, pojavila tek 2016. godine, dok sam studirao u Danskoj. Moj vrlo dobar prijatelj i tadašnji cimer Emanuel studirao je grafički dizajn te je imao snažnu strast prema tipografiji i kaligrafiji. Upravo je on bio taj koji me upoznao s kaligrafijom, a u konačnici i s tipografijom i dizajnom. Od tog trenutka, cijeli moj život i perspektiva su se okrenuli naglavačke. Otkriće kaligrafije i dizajna potpuno me obuzelo.

Počeo sam dijeliti radove na Instagramu i nije prošlo puno vremena prije nego što su mi se počeli javljati prvi potencijalni klijenti, potvrđujući Emanuelove riječi da od ovoga zbilja mogu sagraditi karijeru — nešto što mi je u tom trenutku bilo nezamislivo.

Povratak u Zagreb krajem 2019. godine pokazao mi je da svoje radove ne moram nužno zadržavati u malim formatima. Tako sam se ponovno vratio zidovima, bilo kroz graffiti, kaligrafske ili lettering murale.

Pišete li stvarno svakodnevno, kako vaš web kaže — Lettering Daily?

Moguće je da sam u gotovo 10 godina preskočio pokoji dan. 😄 Ali da, pisanje i crtanje slova dio su moje svakodnevice.

Što vas je inspiriralo da se pridružite Grupi Zid i sudjelujete u projektima poput “Pothodnika budućnosti” u Novom Zagrebu?

Ključna osoba koja mi je pomogla da krenem s muralima je Krešimir Golubić, poznat na sceni kao Leon GSK. Leon je jedan od pionira graffiti kulture u Hrvatskoj, s prvim radovima iz kasnih 80-ih godina.

Sjećam se jednog od naših prvih susreta kada mi je Krešo pričao o ideji osnivanja Grupe Zid i svojoj viziji. Sad, kad vidim da je već prošlo gotovo pet godina od tog dana, mogu samo reći koliko sam zahvalan i sretan što sam bio dio te inicijative od samog početka.

Od tada smo kao Grupa Zid radili na raznim projektima oslikavanja javnih površina. Među najznačajnijima je naša inicijativa kroz Zagreb Street Art Festival, koji će ove godine u lipnju proslaviti treću obljetnicu.

Što se pothodnika tiče, odlučili smo ga nazvati “Pothodnik budućnosti.” Rad smo realizirali kao Grupa Zid — Krešimir Golubić, Gregor Furkes, Leonard Lesić, Zdenko Bužek, Melinda Šefčić i ja. Gregor je pripremio većinu dizajnerskog koncepta, dok je moja kontribucija bila fokusirana na natpise kvartova. Pothodnik je ogroman, gotovo 1800 četvornih metara, i spaja četiri kvarta — Središće, Utrina, Sopot i Zapruđe. Dio kreativnog koncepta bio je da svaki izlaz ima vlastiti natpis koji sam dizajnirao, inspiriran radom dizajnera Mihajla Arsovskog.

Kako vaša strast prema kaligrafiji i lettering-u utječe na vaš pristup oslikavanju murala? Vidite li poveznicu između ta dva oblika umjetnosti?

Moja domena primarno su slova. Kaligrafija i lettering izuzetno su svestrani jer mogu i direktno i indirektno komunicirati određenu poruku. U posljednje vrijeme najviše me uzbuđuje kombinacija lettering-a i kaligrafije s elementima graffita. Tu mogu ukomponirati sve elemente iz svog radnog iskustva i stvarati djela koja, po mom mišljenju, zaista utjelovljuju cijelu moju priču.

Kako je rad na ovako velikim javnim površinama utjecao na vaš osobni umjetnički izraz i stil?

Možda zvuči smiješno, ali sam shvatio koliko vremena i frustracija znam izgubiti na male detalje koji su u većini slučajeva toliko nebitni.

Kada oslikavate mural u javnom prostoru, koliko je bitno uklopiti ga u postojeću arhitekturu i okolinu?

Odlično pitanje. Po meni, kompozicija nije samo u tome da elementi na zidu budu usklađeni — rad se mora uklopiti s arhitekturom i okolinom.

Primjerice, za pothodnik u Novom Zagrebu mnogi su nam rekli kako se šarenilo u pothodniku (iako je u kontrastu) odlično uklapa s monotonim sivilom socijalističke arhitekture tog područja.

Sve je popularnije unošenje elemenata murala u privatne prostore. Koje biste savjete dali nekome tko želi mural u svom domu ili uredu?

Priprema je 80% cijelog posla. Više puta sam se iznenadio koliko se projekt može odužiti samo zato što nisam jasno definirao sve korake u pripremnoj fazi.

Isto tako, kao što smo ranije rekli, izuzetno je važno da se umjetnički rad uklopi s ostatkom prostorije. Najbolji pristup je izrada mock-upa — fotografirati prostoriju, zatim putem Photoshopa (ili sličnih alata) pokušati vizualizirati prostor sa skicom. Tako najbolje možete vidjeti što odgovara, a što ne.

Vodite i Lettering Daily. Kako balansirate između digitalnog i fizičkog umjetničkog izraza?

Mislim da je ključ u balansu. Volim svoj posao i ne mogu zamisliti da radim išta drugo trenutno. Ali kada ste za ekranom svaki dan, to s vremenom počinje utjecati na raspoloženje. S druge strane, crtanje u pothodniku po hladnoći nakon gotovo dva mjeseca isto može biti iscrpljujuće.

Kakve projekte planirate u budućnosti? Postoje li nove lokacije ili suradnje na kojima trenutno radite?

Jedna od najvažnijih lekcija koje sam naučio je da ne treba raditi previše stvari odjednom. Trenutno radim na vođenju web stranice, kreiranju edukativnog sadržaja (tekstovi i videozapisi) te oslikavanju murala. Polako se prijavljujem na art i mural festivale diljem svijeta. Ideja da putujem, crtam i još zaradim pritom, stvarno zvuči primamljivo. 😎

Naslovna fotografija: Instagram

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice