Lifestyle
Simbol zvijezde u božićnoj tradiciji
Božićne zvijezde za dodatni sjaj božićnoj raskoši

Vrijeme Božića obilježeno je raznim tradicijama, intimnim trenucima s obitelji i prijateljima, svjetlucavim božićnim ukrasima, darivanjem i raznobojnim božićnim zvijezdama. Sa svojim braktejama u obliku zvijezda, za mnoge ljude ove veličanstvene biljke jednako su dio blagdanskog dekora kao i božićna drvca, svjetlucave lampice, kuglice i drugi adventski ukrasi. Stručnjaci za dekoraciju interijera unutar inicijative Stars for Europe (SfE) govore o tome kako je božićna zvijezda postala božićna biljka i pokazuju kako može doprinijeti predblagdanskoj i blagdanskoj atmosferi ispuniti u vašem domu.
Kako je božićna zvijezda postala božićna biljka
Božićna zvijezda porijeklom dolazi iz Meksika. Tamo raste kao grm do 5m visine. Asteci su uzgajali ovu biljku u svojim vrtovima, ukrašavali njome hramove i od nje proizvodili boju za bojanje odjeće kao i lijek za snižavanje groznice.
Božićna zvijezda postala je božićna biljka nakon španjolskog osvajanja Meksika. Kad su na meksičko tlo stigli misionari, dali su joj ime ‘Estrella de Navidad’ (božićna zvijezda). U 17. stoljeću božićna se zvijezda prvi put pojavljuje u procesiji franjevačkih redovnika kad su je još nazvali i ‘Flor de Nochebuena’ (Cvijet svete noći) čime sve više postaje kršćanski simbol.

Svjetski trijumf
Globalni uspjeh božićne zvijezde kreće početkom 20. stoljeća. Njemački iseljenik Albert Ecke promatrao je kako su brakteje divljih božićnih zvijezda oko njegove farme u prosincu pocrvenjele. To mu je dalo ideju da uzgaja biljke na svojim poljima kako bi njihove stabljike prodavao kao rezano cvijeće uoči Božića. Bio je to početak priče o uspjehu.
Albert Ecke u potpunosti se koncentrirao na uzgoj božićnih zvijezda, a nakon njegove smrti obiteljski posao preuzima njegov sin koji se usredotočio na promicanje božićne zvijezde kao blagdanskog simbola. Davne 1920. godine pokušao je uzgojiti božićnu zvijezdu u posudi, no bez uspjeha. Tek 1950-ih uzgajivačima je uspjelo uzgojiti prve sorte u lončanicama. Od 1960-ih nadalje, kultivirane lončanice sve su više zamjenjivale rezano cvijeće.
Paralelno s uzgojem božićnih zvijezda, obitelj Ecke vodila je vlastite trgovine u Hollywoodu i ulagala puno vremena i energije u marketinške aktivnosti. To je pomoglo božićnoj zvijezdi da postigne veliku popularnost u roku od nekoliko godina pa je ubrzo postala sastavni dio američke božićne kulture. Božićna zvijezda istovremeno se etablirala kao sobna biljka i božićno cvijeće u Europi.

Svestran i dekorativan favorit
Danas postoje stotine sorti božićnih zvijezda u raznim bojama, oblicima i veličinama. Kao lončanice i rezano cvijeće daju poseban blagdanski štih i dodatni sjaj božićnim običajima i tradicionalnim ukrasima.
Rezane i male božićne zvijezde posebno su dobre za kreativne dekoracije iz kućne radinosti. Savjet: Dekoracije i tkanine s vintage šarmom trenutno su u trendu i savršeno pristaju uz božićne zvijezde. Više ideja pronađite ovdje.

Božićna drvca okićena božićnim zvijezdama
Božićno drvce neizostavni je blagdanski simbol, a upravo božićne zvijezde mogu biti savršen prirodni ukras kao rezano cvijeće, ili u obliku kokedama. Da biste napravili kokedame, izvadite male božićne zvijezde iz njihovih posuda i omotajte korijensku balu mahovinom. Pričvrstite ih finom žicom i okačite na drvce. Savjet: temeljito zalijte korijenske bale biljaka prije omatanja mahovinom.
Ovako postavljene mini božićne zvijezde pažljivo zalijevajte odozgo ili ih pak stavite nakratko u posudu s mlakom vodom, no prije toga obavezno uklonite mahovinu s korijenove bale i zatim ju poslije natapanja ponovno vratite. Božićne zvijezde odličan su ukras i na poklonima. Savjet: rezane božićne zvijezde stavite najprije u cvjetnu cijev napunjenu vodom ili ih omotajte zelenom cvjetnom trakom. Kako biste zatvorili odrezane vrhove, stabljike na nekoliko sekundi uronite u vruću vodu (oko 60°C), a zatim u hladnu.

Malo drugačije božićno drvce
Ako ne želite kupiti božićno drvce, a volite miris jele ili smreke i prirodne materijale, imamo prijedlog. Otiđite tamo gdje se prodaju božićna drvca i uzmite odbačene grane. U posudu najprije stavite granu ili neko tanje deblo da bude osovina vašem DIY drvcu, a potom formirajte okvir stožastog oblika od komada. Zatim zavežite grane za žičani okvir s više žice za namotavanje, napravite kokedame od božićne zvijezde i objesite ih na stablo pomoću užeta. Na kraju pričvrstite rezanu božićnu zvijezdu na vrh drvca u epruveti napunjenoj vodom. Za još savjeta i mnoštvo ideja za božićne dekoracije posjetite https://starsforeurope.com/hr/.
Lifestyle
Stiglo nam je proljeće, a s njim i sezona alergija: Donosimo peludni kalendar i savjete za ublažavanje simptoma
Peludna sezona ne mora značiti kraj boravku na otvorenom

Proljeće je mnogima najljepše godišnje doba – priroda se budi, dani su duži, a sunce toplije. No za više od četvrtine stanovništva ono znači i početak alergijske sezone. Kihanje, svrbež očiju, curenje nosa i osjećaj umora često su prvi znakovi da je pelud ponovno u zraku. Ako ste među onima koji osjećaju neugodne simptome, dobro je znati koje biljke kad cvatu – zato donosimo peludni kalendar za Hrvatsku i korisne savjete za ublažavanje tegoba.
Što uzrokuje peludne alergije?
Pelud je fini prah kojeg biljke ispuštaju kako bi se razmnožavale. No kod osoba koje su preosjetljive, imunološki sustav pogrešno prepoznaje pelud kao prijetnju i reagira burno – stvaranjem histamina i upalnih procesa koji uzrokuju neugodne simptome.
Najčešći simptomi uključuju:
- Kihanje i curenje nosa
- Začepljen nos
- Svrbež očiju, grla i nepca
- Suzenje očiju
- Umor i razdražljivost
Peludni kalendar za Hrvatsku
Mjesec | Drveće (veljača – travanj) | Trave (travanj – kolovoz) | Korovi (srpanj – listopad) |
---|---|---|---|
Siječanj | — | — | — |
Veljača | Lijeska, Joha | — | — |
Ožujak | Breza, Topola, Jasika | — | — |
Travanj | Breza, Hrast, Jasen | Početak cvatnje trava | — |
Svibanj | — | Raž, Livadne trave | — |
Lipanj | — | Jaka sezona trava | — |
Srpanj | — | Trave u padu | Kopriva, Pelin, Ambrozija (početak) |
Kolovoz | — | Završetak sezone trava | Ambrozija (vrhunac) |
Rujan | — | — | Ambrozija, Pelin |
Listopad | — | — | Pelin (kraj), Kopriva |
Studeni | — | — | — |
Prosinac | — | — | — |
Napomena: Cvatnja ovisi o vremenskim uvjetima pa se datumi mogu pomaknuti nekoliko tjedana ranije ili kasnije.
Ako vas muče alergije, ovim biljkama nije mjesto u vašem dvorištu
Savjeti za ublažavanje simptoma
1. Pratite peludnu prognozu – na stranicama HZJZ-a i NZJZ-a dostupne su dnevne peludne koncentracije.
2. Zatvarajte prozore – osobito ujutro i navečer kad je koncentracija peludi najviša.
3. Tuširanje i promjena odjeće – nakon boravka vani, posebno u prirodi.
4. Izbjegavajte sušenje rublja na otvorenom – pelud se lako lijepi za tkanine.
5. Sunčane naočale i kape – štite oči i kosu od direktnog kontakta s peludi.
6. Lijekovi po preporuci liječnika – antihistaminici, kortikosteroidni sprejevi i kapi za oči mogu znatno olakšati simptome.

Prirodni saveznici protiv alergija
Neki prirodni pripravci mogu pomoći u ublažavanju blažih simptoma:
- Med lokalnog podrijetla – unosi se mala količina peludi i organizam se lakše navikava.
- Čaj od koprive – prirodni antihistaminik.
- Spirulina – superhrana koja može smanjiti alergijske reakcije.
Napomena: Prije uzimanja biljnih pripravaka, savjetujte se s liječnikom, osobito ako već koristite lijekove.
Peludna sezona ne mora značiti kraj boravku na otvorenom. S pravodobnim informacijama i preventivnim mjerama, simptomi se mogu držati pod kontrolom. Isprintajte peludni kalendar, pratite prognozu i budite spremni – jer vaše zdravlje zaslužuje mirno proljeće!
Lifestyle
Pothodnik budućnosti i slova koja spajaju kvartove — priča Maxa Jurića
Otkrijte kako spaja kvartove i gradi brend letteringdaily

Jeste li se nedavno prošetali kroz Pothodnik budućnosti – onaj koji u Novom Zagrebu povezuje Središće, Utrinu, Sopot i Zapruđe?
Ako jeste, vjerojatno ste primijetili da to više nije samo sivi prolaz ispod prometnice. Zidovi su oživjeli — bojama, tipografijom, snažnim porukama i kvartovskim identitetom.
Jedan od autora murala je Max Jurić, umjetnik koji stoji iza popularnog Instagram profila @letteringdaily s više od 200 tisuća pratitelja, ali i osobnog profila @meximus na kojem dijeli svoju stranu ulične i kaligrafske priče.
S Maxom smo razgovarali o njegovom umjetničkom putu – od grafita i kaligrafije, preko Danske i povratka u Zagreb, do murala koji doslovno spajaju kvartove.

Možeš li nam reći nešto o svom umjetničkom putu? Kako si započeo s kaligrafijom i oslikavanjem murala?
Crtanjem i pisanjem slovima počeo sam se baviti krajem srednje škole, 2011. godine. Kao i svaki drugi tinejdžer u potrazi za vlastitim identitetom, najviše su mi rezonirali ulična umjetnost i skateanje. Tako su graffiti prirodno ušli u moj život i od samog početka me ta subkultura potpuno obuzela.
Kaligrafija se, međutim, pojavila tek 2016. godine, dok sam studirao u Danskoj. Moj vrlo dobar prijatelj i tadašnji cimer Emanuel studirao je grafički dizajn te je imao snažnu strast prema tipografiji i kaligrafiji. Upravo je on bio taj koji me upoznao s kaligrafijom, a u konačnici i s tipografijom i dizajnom. Od tog trenutka, cijeli moj život i perspektiva su se okrenuli naglavačke. Otkriće kaligrafije i dizajna potpuno me obuzelo.
Počeo sam dijeliti radove na Instagramu i nije prošlo puno vremena prije nego što su mi se počeli javljati prvi potencijalni klijenti, potvrđujući Emanuelove riječi da od ovoga zbilja mogu sagraditi karijeru — nešto što mi je u tom trenutku bilo nezamislivo.
Povratak u Zagreb krajem 2019. godine pokazao mi je da svoje radove ne moram nužno zadržavati u malim formatima. Tako sam se ponovno vratio zidovima, bilo kroz graffiti, kaligrafske ili lettering murale.
Pišete li stvarno svakodnevno, kako vaš web kaže — Lettering Daily?
Moguće je da sam u gotovo 10 godina preskočio pokoji dan. 😄 Ali da, pisanje i crtanje slova dio su moje svakodnevice.
Što vas je inspiriralo da se pridružite Grupi Zid i sudjelujete u projektima poput “Pothodnika budućnosti” u Novom Zagrebu?
Ključna osoba koja mi je pomogla da krenem s muralima je Krešimir Golubić, poznat na sceni kao Leon GSK. Leon je jedan od pionira graffiti kulture u Hrvatskoj, s prvim radovima iz kasnih 80-ih godina.
Sjećam se jednog od naših prvih susreta kada mi je Krešo pričao o ideji osnivanja Grupe Zid i svojoj viziji. Sad, kad vidim da je već prošlo gotovo pet godina od tog dana, mogu samo reći koliko sam zahvalan i sretan što sam bio dio te inicijative od samog početka.
Od tada smo kao Grupa Zid radili na raznim projektima oslikavanja javnih površina. Među najznačajnijima je naša inicijativa kroz Zagreb Street Art Festival, koji će ove godine u lipnju proslaviti treću obljetnicu.
Što se pothodnika tiče, odlučili smo ga nazvati “Pothodnik budućnosti.” Rad smo realizirali kao Grupa Zid — Krešimir Golubić, Gregor Furkes, Leonard Lesić, Zdenko Bužek, Melinda Šefčić i ja. Gregor je pripremio većinu dizajnerskog koncepta, dok je moja kontribucija bila fokusirana na natpise kvartova. Pothodnik je ogroman, gotovo 1800 četvornih metara, i spaja četiri kvarta — Središće, Utrina, Sopot i Zapruđe. Dio kreativnog koncepta bio je da svaki izlaz ima vlastiti natpis koji sam dizajnirao, inspiriran radom dizajnera Mihajla Arsovskog.
Kako vaša strast prema kaligrafiji i lettering-u utječe na vaš pristup oslikavanju murala? Vidite li poveznicu između ta dva oblika umjetnosti?
Moja domena primarno su slova. Kaligrafija i lettering izuzetno su svestrani jer mogu i direktno i indirektno komunicirati određenu poruku. U posljednje vrijeme najviše me uzbuđuje kombinacija lettering-a i kaligrafije s elementima graffita. Tu mogu ukomponirati sve elemente iz svog radnog iskustva i stvarati djela koja, po mom mišljenju, zaista utjelovljuju cijelu moju priču.
Kako je rad na ovako velikim javnim površinama utjecao na vaš osobni umjetnički izraz i stil?
Možda zvuči smiješno, ali sam shvatio koliko vremena i frustracija znam izgubiti na male detalje koji su u većini slučajeva toliko nebitni.
Kada oslikavate mural u javnom prostoru, koliko je bitno uklopiti ga u postojeću arhitekturu i okolinu?
Odlično pitanje. Po meni, kompozicija nije samo u tome da elementi na zidu budu usklađeni — rad se mora uklopiti s arhitekturom i okolinom.
Primjerice, za pothodnik u Novom Zagrebu mnogi su nam rekli kako se šarenilo u pothodniku (iako je u kontrastu) odlično uklapa s monotonim sivilom socijalističke arhitekture tog područja.
Sve je popularnije unošenje elemenata murala u privatne prostore. Koje biste savjete dali nekome tko želi mural u svom domu ili uredu?
Priprema je 80% cijelog posla. Više puta sam se iznenadio koliko se projekt može odužiti samo zato što nisam jasno definirao sve korake u pripremnoj fazi.
Isto tako, kao što smo ranije rekli, izuzetno je važno da se umjetnički rad uklopi s ostatkom prostorije. Najbolji pristup je izrada mock-upa — fotografirati prostoriju, zatim putem Photoshopa (ili sličnih alata) pokušati vizualizirati prostor sa skicom. Tako najbolje možete vidjeti što odgovara, a što ne.
Vodite i Lettering Daily. Kako balansirate između digitalnog i fizičkog umjetničkog izraza?
Mislim da je ključ u balansu. Volim svoj posao i ne mogu zamisliti da radim išta drugo trenutno. Ali kada ste za ekranom svaki dan, to s vremenom počinje utjecati na raspoloženje. S druge strane, crtanje u pothodniku po hladnoći nakon gotovo dva mjeseca isto može biti iscrpljujuće.
Kakve projekte planirate u budućnosti? Postoje li nove lokacije ili suradnje na kojima trenutno radite?
Jedna od najvažnijih lekcija koje sam naučio je da ne treba raditi previše stvari odjednom. Trenutno radim na vođenju web stranice, kreiranju edukativnog sadržaja (tekstovi i videozapisi) te oslikavanju murala. Polako se prijavljujem na art i mural festivale diljem svijeta. Ideja da putujem, crtam i još zaradim pritom, stvarno zvuči primamljivo. 😎
Naslovna fotografija: Instagram