Lifestyle
U vrtu radijskog voditelja FIlipa Hana: Moje iskustvo s vrtlarenjem i kako uzgajam povrće
Iako je kraj sezone, u njegovim gredicama još je puno predivnih plodova
Radijski voditelj Filip Han već drugu sezonu uzgaja povrće u gredicama. Iako je kraj sezone, u njegovim gredicama još je puno predivnih plodova. Posjetili smo ga i doznali koliko su sočne domaće rajčice.
Kako si se uopće počeo baviti vrtom?
Pa počeo sam se baviti vrtom slučajno, zapravo je na mene utjecao moj kum koji je na neki način moj mentor, on se bavi time već dugo, ja sam nekako stalno o tome slušao, gledao i samo jedan dan je bilo dobro, ajmo sad napravit vrt. I evo.
I odakle si počeo? Jesi gredice sam radio?
Sve zapravo u vrtu je home made, odnosno sam sam napravio i gredice i sve neke druge stvari koje se u vrtu nalaze. Počeo sam sa dvije i evo sad se već proširio na četiri i nekoliko vreća.

Osim što si sad posadio rotkvice, šta još imaš u vrtu?
E, sad smo na kraju sezone tako da je vrt malo onako pri kraju i stvari onako prolaze, ali sve ono što je ljetno imam – nekoliko sorti paradajza, patlidžane koji su ove godine bili vrhunski, nekoliko sorti paprika, mrkvu, blitva je bila dobra do nedavno i evo nadam se da će tu uskoro biti niski grah odnosno niske mahune.
Kakva je bila sezona? S obzirom na to da je bilo jako vruće, dosta suše, malo kiše, koliko je povrće uspijevalo?
Pa sezona je bila zahtjevna, baš zbog te vrućine i suše, dosta sam se borio sa svime i bojao sam se da neće rodit vrt tako dobro kao što je rodio prošle godine, no da pokucam u drvo, sve je bilo odlično osim tikvica, tikvice su ove godine, meni bar, bile fail.

Ali koliko vidim imaš i različite vrste rajčica…
Da, više vrsta, više ni ne znam na pamet koliko, evo tu je cherry, koji je jako lijep ove godine. Tu je volovsko srce, tako zvani amerikanac, imam tu i dvije sorte za koje zapravo nit ne znam koje su, dobio sam flance i posadio sam ih pa šta bude. Uglavnom, ima.
Tu su i chilli papričice?
Da, ovo je jalapeno, koji je super i jako je lijepo rodio, plodovi su isto baš dobri, to mi je zapravo najdraža ljuta papričica, tamo je obični chilli koji je malo sporiji pa mu malo treba, ali je isto ok.
Ovo je zapravo dosta malo sve skupa. Nisam očekivao da će biti toliko puno povrća na tako maloj površini i s tolikim brojem biljaka, tako da, s obzirom na veličinu, urod je stvarno dobar.

Koliko imaš posla oko vrta?
A to sad varira i od dana do dana i od tjedna do tjedna, na kraju krajeva i do toga koliko ti se da gnjavit s tim vrtom. Gnjavit pod navodnicima. Ti tu možeš imat i 3 sata posla, ako želiš ima posla 3 sata i možeš tu oko svake travke radit nešto i s tim se borit, a ako ti se to baš ne da, možeš izdvojit, ne znam 15 minuta svaki dan, možda ni toliko, da napraviš ono osnovno, a da vrt i dalje funkcionira i da sve buja i da sve bude dobro.
Koliko se tebi onda da baviti time?
Meni se da. Ja budem tu dosta, dosta stvarno. Kad god mogu, kad god imam nekog slobodnog vremena, kad god je dan lijep, ja sam tu i nešto radim.
I sad se bliži kraj sezone – kakav ti je plan, hoćeš raditi nekakav staklenik da imaš i zimski vrt ili?
Hoću. Zimski vrt je u planu, bio je i prošle zime, bit će i ove. Još uvijek radim na točnoj konstrukciji, ajmo reći, ali da, sve gredice će postat dio zimskog vrta i sve će imat nešto.

Daj nam neki savjet, za nekoga tko želi početi i napraviti svoje gredice?
Pa prvi savjet je da se krene od nečeg malog i sitnog i s nečim jednostavnim. Za početak možda samo posadit salatu u neku malu gredicu, možda čak u neku kantu, samo da se dobije osjećaj da tu treba imati zemlje, tu treba stavit sjeme, za to sjeme se treba brinut, što treba napravit s tim, uglavnom, poruka je da se počne s nečim manjim i onda da se raste postepeno. Mislim da je to najbitnije i da je to ono što odbije ljude koji žele ući u vrtlarenje, svi bi krenuli odmah sa pola hekatara nečeg, što je nemoguće, tako da bolje krenut po malo i onda postepeno rast tako da si neće ni zgadit ovo sve, a zavoljet ćeš sigurno puno više.
Lifestyle
Stiglo nam je proljeće, a s njim i sezona alergija: Donosimo peludni kalendar i savjete za ublažavanje simptoma
Peludna sezona ne mora značiti kraj boravku na otvorenom

Proljeće je mnogima najljepše godišnje doba – priroda se budi, dani su duži, a sunce toplije. No za više od četvrtine stanovništva ono znači i početak alergijske sezone. Kihanje, svrbež očiju, curenje nosa i osjećaj umora često su prvi znakovi da je pelud ponovno u zraku. Ako ste među onima koji osjećaju neugodne simptome, dobro je znati koje biljke kad cvatu – zato donosimo peludni kalendar za Hrvatsku i korisne savjete za ublažavanje tegoba.
Što uzrokuje peludne alergije?
Pelud je fini prah kojeg biljke ispuštaju kako bi se razmnožavale. No kod osoba koje su preosjetljive, imunološki sustav pogrešno prepoznaje pelud kao prijetnju i reagira burno – stvaranjem histamina i upalnih procesa koji uzrokuju neugodne simptome.
Najčešći simptomi uključuju:
- Kihanje i curenje nosa
- Začepljen nos
- Svrbež očiju, grla i nepca
- Suzenje očiju
- Umor i razdražljivost
Peludni kalendar za Hrvatsku
Mjesec | Drveće (veljača – travanj) | Trave (travanj – kolovoz) | Korovi (srpanj – listopad) |
---|---|---|---|
Siječanj | — | — | — |
Veljača | Lijeska, Joha | — | — |
Ožujak | Breza, Topola, Jasika | — | — |
Travanj | Breza, Hrast, Jasen | Početak cvatnje trava | — |
Svibanj | — | Raž, Livadne trave | — |
Lipanj | — | Jaka sezona trava | — |
Srpanj | — | Trave u padu | Kopriva, Pelin, Ambrozija (početak) |
Kolovoz | — | Završetak sezone trava | Ambrozija (vrhunac) |
Rujan | — | — | Ambrozija, Pelin |
Listopad | — | — | Pelin (kraj), Kopriva |
Studeni | — | — | — |
Prosinac | — | — | — |
Napomena: Cvatnja ovisi o vremenskim uvjetima pa se datumi mogu pomaknuti nekoliko tjedana ranije ili kasnije.
Ako vas muče alergije, ovim biljkama nije mjesto u vašem dvorištu
Savjeti za ublažavanje simptoma
1. Pratite peludnu prognozu – na stranicama HZJZ-a i NZJZ-a dostupne su dnevne peludne koncentracije.
2. Zatvarajte prozore – osobito ujutro i navečer kad je koncentracija peludi najviša.
3. Tuširanje i promjena odjeće – nakon boravka vani, posebno u prirodi.
4. Izbjegavajte sušenje rublja na otvorenom – pelud se lako lijepi za tkanine.
5. Sunčane naočale i kape – štite oči i kosu od direktnog kontakta s peludi.
6. Lijekovi po preporuci liječnika – antihistaminici, kortikosteroidni sprejevi i kapi za oči mogu znatno olakšati simptome.

Prirodni saveznici protiv alergija
Neki prirodni pripravci mogu pomoći u ublažavanju blažih simptoma:
- Med lokalnog podrijetla – unosi se mala količina peludi i organizam se lakše navikava.
- Čaj od koprive – prirodni antihistaminik.
- Spirulina – superhrana koja može smanjiti alergijske reakcije.
Napomena: Prije uzimanja biljnih pripravaka, savjetujte se s liječnikom, osobito ako već koristite lijekove.
Peludna sezona ne mora značiti kraj boravku na otvorenom. S pravodobnim informacijama i preventivnim mjerama, simptomi se mogu držati pod kontrolom. Isprintajte peludni kalendar, pratite prognozu i budite spremni – jer vaše zdravlje zaslužuje mirno proljeće!
Lifestyle
Pothodnik budućnosti i slova koja spajaju kvartove — priča Maxa Jurića
Otkrijte kako spaja kvartove i gradi brend letteringdaily

Jeste li se nedavno prošetali kroz Pothodnik budućnosti – onaj koji u Novom Zagrebu povezuje Središće, Utrinu, Sopot i Zapruđe?
Ako jeste, vjerojatno ste primijetili da to više nije samo sivi prolaz ispod prometnice. Zidovi su oživjeli — bojama, tipografijom, snažnim porukama i kvartovskim identitetom.
Jedan od autora murala je Max Jurić, umjetnik koji stoji iza popularnog Instagram profila @letteringdaily s više od 200 tisuća pratitelja, ali i osobnog profila @meximus na kojem dijeli svoju stranu ulične i kaligrafske priče.
S Maxom smo razgovarali o njegovom umjetničkom putu – od grafita i kaligrafije, preko Danske i povratka u Zagreb, do murala koji doslovno spajaju kvartove.

Možeš li nam reći nešto o svom umjetničkom putu? Kako si započeo s kaligrafijom i oslikavanjem murala?
Crtanjem i pisanjem slovima počeo sam se baviti krajem srednje škole, 2011. godine. Kao i svaki drugi tinejdžer u potrazi za vlastitim identitetom, najviše su mi rezonirali ulična umjetnost i skateanje. Tako su graffiti prirodno ušli u moj život i od samog početka me ta subkultura potpuno obuzela.
Kaligrafija se, međutim, pojavila tek 2016. godine, dok sam studirao u Danskoj. Moj vrlo dobar prijatelj i tadašnji cimer Emanuel studirao je grafički dizajn te je imao snažnu strast prema tipografiji i kaligrafiji. Upravo je on bio taj koji me upoznao s kaligrafijom, a u konačnici i s tipografijom i dizajnom. Od tog trenutka, cijeli moj život i perspektiva su se okrenuli naglavačke. Otkriće kaligrafije i dizajna potpuno me obuzelo.
Počeo sam dijeliti radove na Instagramu i nije prošlo puno vremena prije nego što su mi se počeli javljati prvi potencijalni klijenti, potvrđujući Emanuelove riječi da od ovoga zbilja mogu sagraditi karijeru — nešto što mi je u tom trenutku bilo nezamislivo.
Povratak u Zagreb krajem 2019. godine pokazao mi je da svoje radove ne moram nužno zadržavati u malim formatima. Tako sam se ponovno vratio zidovima, bilo kroz graffiti, kaligrafske ili lettering murale.
Pišete li stvarno svakodnevno, kako vaš web kaže — Lettering Daily?
Moguće je da sam u gotovo 10 godina preskočio pokoji dan. 😄 Ali da, pisanje i crtanje slova dio su moje svakodnevice.
Što vas je inspiriralo da se pridružite Grupi Zid i sudjelujete u projektima poput “Pothodnika budućnosti” u Novom Zagrebu?
Ključna osoba koja mi je pomogla da krenem s muralima je Krešimir Golubić, poznat na sceni kao Leon GSK. Leon je jedan od pionira graffiti kulture u Hrvatskoj, s prvim radovima iz kasnih 80-ih godina.
Sjećam se jednog od naših prvih susreta kada mi je Krešo pričao o ideji osnivanja Grupe Zid i svojoj viziji. Sad, kad vidim da je već prošlo gotovo pet godina od tog dana, mogu samo reći koliko sam zahvalan i sretan što sam bio dio te inicijative od samog početka.
Od tada smo kao Grupa Zid radili na raznim projektima oslikavanja javnih površina. Među najznačajnijima je naša inicijativa kroz Zagreb Street Art Festival, koji će ove godine u lipnju proslaviti treću obljetnicu.
Što se pothodnika tiče, odlučili smo ga nazvati “Pothodnik budućnosti.” Rad smo realizirali kao Grupa Zid — Krešimir Golubić, Gregor Furkes, Leonard Lesić, Zdenko Bužek, Melinda Šefčić i ja. Gregor je pripremio većinu dizajnerskog koncepta, dok je moja kontribucija bila fokusirana na natpise kvartova. Pothodnik je ogroman, gotovo 1800 četvornih metara, i spaja četiri kvarta — Središće, Utrina, Sopot i Zapruđe. Dio kreativnog koncepta bio je da svaki izlaz ima vlastiti natpis koji sam dizajnirao, inspiriran radom dizajnera Mihajla Arsovskog.
Kako vaša strast prema kaligrafiji i lettering-u utječe na vaš pristup oslikavanju murala? Vidite li poveznicu između ta dva oblika umjetnosti?
Moja domena primarno su slova. Kaligrafija i lettering izuzetno su svestrani jer mogu i direktno i indirektno komunicirati određenu poruku. U posljednje vrijeme najviše me uzbuđuje kombinacija lettering-a i kaligrafije s elementima graffita. Tu mogu ukomponirati sve elemente iz svog radnog iskustva i stvarati djela koja, po mom mišljenju, zaista utjelovljuju cijelu moju priču.
Kako je rad na ovako velikim javnim površinama utjecao na vaš osobni umjetnički izraz i stil?
Možda zvuči smiješno, ali sam shvatio koliko vremena i frustracija znam izgubiti na male detalje koji su u većini slučajeva toliko nebitni.
Kada oslikavate mural u javnom prostoru, koliko je bitno uklopiti ga u postojeću arhitekturu i okolinu?
Odlično pitanje. Po meni, kompozicija nije samo u tome da elementi na zidu budu usklađeni — rad se mora uklopiti s arhitekturom i okolinom.
Primjerice, za pothodnik u Novom Zagrebu mnogi su nam rekli kako se šarenilo u pothodniku (iako je u kontrastu) odlično uklapa s monotonim sivilom socijalističke arhitekture tog područja.
Sve je popularnije unošenje elemenata murala u privatne prostore. Koje biste savjete dali nekome tko želi mural u svom domu ili uredu?
Priprema je 80% cijelog posla. Više puta sam se iznenadio koliko se projekt može odužiti samo zato što nisam jasno definirao sve korake u pripremnoj fazi.
Isto tako, kao što smo ranije rekli, izuzetno je važno da se umjetnički rad uklopi s ostatkom prostorije. Najbolji pristup je izrada mock-upa — fotografirati prostoriju, zatim putem Photoshopa (ili sličnih alata) pokušati vizualizirati prostor sa skicom. Tako najbolje možete vidjeti što odgovara, a što ne.
Vodite i Lettering Daily. Kako balansirate između digitalnog i fizičkog umjetničkog izraza?
Mislim da je ključ u balansu. Volim svoj posao i ne mogu zamisliti da radim išta drugo trenutno. Ali kada ste za ekranom svaki dan, to s vremenom počinje utjecati na raspoloženje. S druge strane, crtanje u pothodniku po hladnoći nakon gotovo dva mjeseca isto može biti iscrpljujuće.
Kakve projekte planirate u budućnosti? Postoje li nove lokacije ili suradnje na kojima trenutno radite?
Jedna od najvažnijih lekcija koje sam naučio je da ne treba raditi previše stvari odjednom. Trenutno radim na vođenju web stranice, kreiranju edukativnog sadržaja (tekstovi i videozapisi) te oslikavanju murala. Polako se prijavljujem na art i mural festivale diljem svijeta. Ideja da putujem, crtam i još zaradim pritom, stvarno zvuči primamljivo. 😎
Naslovna fotografija: Instagram