Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Zašto odabrati industrijski dizajn prilikom uređenja ureda

Za 400 kvadratnih metara uredskog prostora, klijenti su izrazili želju za stilski modernim izgledom u skladu s industrijskim dizajnom, uz nekonvencionalne elemente. Izvedbu su povjerili dizajnerici Ivi Pavičić. 

Za 400 kvadratnih metara uredskog prostora, klijenti su izrazili želju za stilski modernim izgledom u skladu s industrijskim dizajnom. Izvedbu su povjerili dizajnerici Ivi Pavičić

dizajnerica Iva Pavičić

Veza između betona i drva

“Željela sam napraviti ustvari projekt u kojem se osjeća taj duh industrijskog dizajna. Da je gradnja vidljiva u unutrašnjosti, ali u svakom slučaju sam uz to htjela dodati notu topline upotrebom velike količine drvenih obloga. Meni je jako bilo važno postići lijepi balans između posebne palete boja koju sam za taj prostor slagala. Veliki, veliki naglasak je bio na izboru rasvjetnih tijela i atmosfere koju ta svjetlost postiže u prostoru.” objašnjava nam svoju zamisao dizajnerica.

Metalne pregrada i mnoštva biljaka odvajaju funkcionalni open space s radnim stolovima od ulaznog prostora u kojem je luksuz naglašen predivnim dizajnerskim rasvjetnim tijelima. Industrijski dizajn naglašen je metalnim policama koje podsjećaju kao one koje se koriste u skladištima, prije nego u uredima.

Dizajnerici je bilo bitno postići ravnotežu između funkcionalnosti i estetike. Na nekim mjestima stavljeni vrhunski komadi rasvjetnih tijela koje svojom skulpturalnošću obogaćuju prostor.

Igra toplog i hladnog

Usklađivanjem kontrastnih materijala i boja postignut je unikatan dojam prostora. U njemu se ističe namještaj po mjeri i toplina prirodnih materijala. 

Iva je hladne zidove utoplila zemljanim tonovima, te se poigrala nijansama. Od tepiha, podnih obloga, zidova, sve je u različitim tonovima – sve ima svoje mjesto u kolorističkoj paleti koju je zamislila. Industrijski drveni pod, osim što je topao i lijep, jako je izdrživ. To je odlično za velik broj zaposlenika koji se kreće po prostoru.

Namještaj je većinom u furniranom hrastu i on uz zidne obloge, uljenog starog hrasta u širokim daskama, dodatno utopljuje prostor.

Briljantan smisao za boje, dizajnerica je pokazala na pločicama u kuhinji. 

“Jako dugo se radilo na tome složit boje da budu zanimljivo spojene, a da nije ono dosadno ponavljanje nekakvog uzroka. Uz to imamo kombinaciju sirovih betonskih ploča, a na to se nadovezuju posebne keramičke pločice sa svojom reljefnom strukturom. 

Ono što je posebno u kuhinji, odnosno u cijelom projektu što mislim da je jako, jako vidljivo, kako sam ja u projekt bila uključena od samog početka gradnje zgrade. Mi smo instalacije za struju stavili na potrebne i dobre pozicije već prije same izgradnje zgrade. Nema nikakvih dodatnih kablova, kanalica, nego zidni izvodi, baš ono u kuhinji i na ta tri mjesta oni stoje. Samo se poslije zašarafila lampa i to čini su neku čistoću naravno utječe na kvalitetu estetike.”, nastavlja ona. 

Spoj sirovog materijala sa sjajnim površinama

Sanitarni čvorovi različiti u bojama i pristupu, zanimljivog su dizajnerskog rješenja. – “Veći izbor keramičkih pločica sam probala spojiti unutar nekakve manje površine i zone. Naglasak recimo u ženskom wc-u je na zidu s umivaonikom koji je isto bio izrađivan ustvari po mojim nacrtima. Tu sam htjela ponovno napraviti spoj materijala od istaknutog sirovog betona koji je dodatnom indirektom rasvjetom naglašen, s nekim sjajnijim površinama, keramičkim pločicama, tako da sad to ponovno velim, spoj različitog kolorita, različitih dezena, sve sam pokušava zaokružit u jednu zanimljivu cjelinu.”

Visoko funkcionalni radni prostor s ugodnom, domaćom atmosferom primjer je kako poslovno okruženje učiniti ugodnim za cjelodnevni boravak. Ako vas zanima industrijski dizajn, više primjera pronađite ovdje.

Arhitektura i dizajn

5 inspirativnih Instagram profila za ljubitelje arhitekture

Ovi Instagram profilu natjerat će vas da se zaljubite u arhitekturu – ako već niste!

U današnjem dinamičnom svijetu, naši prostori oblikuju naše raspoloženje i iskustva, što čini dizajn prostora koji nas okružuje važnijim nego ikad. Na Instagramu nas očekuje čitav svemir estetskih čuda. Nema sumnje da je ova vizualna platforma idealna za ljubitelje arhitekture i dizajna, s mnoštvom prekrasnih fotografija, skica i rendera koji se svakodnevno objavljuju uz inspirativne ideje.

Postoji gotovo previše fantastičnih profila za nabrojati, ali smo izdvojili 5 profila koje morate pratiti ako ste ikada objavu označili hashtagom #architecture.

Arhitektica Helena Alfirević Arbutina: Priča o inspiraciji, strasti i najljepšoj kući u Hrvatskoj

1. Zaha Hadid Architects

Jedna od, ako ne i najpoznatija arhitektonska tvrtka na svijetu, Zaha Hadid Architects ima preko 1,4 milijuna pratitelja na Instagramu. Njihov profil je zadivljujuća kombinacija fotografija, objava i videoisječaka (uključujući video u kojem Pharrell Williams izražava svoju ljubav prema legendarnoj arhitektici).

2. Architecture huntrer

Profilom @architecture_hunter upravlja brazilska arhitektica i urbanistica Amanda Ferber, a na njemu se objavljuju pažljivo odabrane fotografije neke od najljepših arhitektura svijeta. S više od 3,1 milijuna pratitelja, ovaj profil zaista inspirira i vrijedi ga pratiti, čak i ako vas arhitektura i dizajn zanimaju samo površno.


3. Snøhetta

Ovaj norveški studio bavi se arhitekturom, dizajnom krajolika, produkt dizajnom i grafičkim dizajnom, što njihov Instagram profil čini raznolikim. Na njemu se jednako često prikazuju grafike i proizvodi kao i zgrade i strukture. Studio je poznat po stvaranju dijaloga sa svojih 622 000 pratitelja, označavajući fotografije hashtagom #MySnohetta.


4. Architecture competitions

S više od 200 000 pratitelja, Instagram je idealna vizualna platforma za prikaz nevjerojatnih radova pobjednika i finalista Buildnerovih arhitektonskih natječaja. Objave kombiniraju planove i konceptualne crteže s impresivnim renderima koji zasigurno zaslužuju pokoji dvostruki tap.

5. Architizer

Architizer je još jedan Instagram profil kojeg prate više od 1,6 milijuna ljudi. Fokusira na arhitekturu i dizajn, povezan s poznatom platformom Architizer, koja promovira inovativne arhitektonske projekte i profesionalce. Na ovom profilu naći ćete zapanjujuće slike modernih i inovativnih zgrada diljem svijeta, kao i istaknute projekte koji slave kreativnost i funkcionalnost u arhitekturi.

Kuća Nodi proglašena je najuspješnijim ostvaranjem stambene arhitekture u Hrvatskoj

Nastavite čitati

Arhitekti i arhitektonski projekti

Arhitektica Helena Alfirević Arbutina: Priča o inspiraciji, strasti i najljepšoj kući u Hrvatskoj

Otkriva kako je tekao njen put od uređivanja vlakova do nagrade za najljepšu kuću u Hrvatskoj

Dr. sc. Helena Alfirević Arbutina, dipl. ing. arh., već je u osnovnoj školi znala da želi biti arhitektica. Kako je tekao njen put od uređivanja vlakova do nagrade za najljepšu kuću u Hrvatskoj, ispričala je našoj urednici. 

Helena, zašto ste izabrali arhitekturu?

U 5. razredu osnovne smo imali na satu likovnog kojeg sam uvijek jako voljela, kao i matematiku, imali smo jednu monografiju o Zagrebu i trebali smo odabrati jednu neku sliku, panoramu Zagreba koju ćemo nacrtat. Ja sam odabrala od Vitića kockicu koja me jako oduševila sa svojim proporcijama, ispred nje su bili nekakvi prekrasni makovi i nacrtala sam tu sliku.

I stalno sam zapravo doživljavala arhitekturu oko sebe, fascinirala me zgrada Vatroslava Lisinskog, koncertna dvorana, znači ta kockica što sam rekla, općenito, zgrade po Vukovarskoj. Vidjela sam da to puno više doživljavam od svojih prijatelja i tad sam već rekla da želim studirat arhitekturu. 

I nakon fakulteta, koji su bili prvi projekti koje ste radili?

To je isto bilo vrlo zanimljivo jer sam uvijek maštala da ću radit nekakve grandiozne projekte, naravno, kao i svi arhitekti, još kao dijete sam se čak urbanistički htjela pozabavit ovim naseljem Brezovica, koji nema puno sadržaja i onda dalje s arhitekturom i onda me zapalo zapravo prvo zaposlenje kao pripravnika u tvornici željezničkih vozila Gredelj na razvijanju interijera vagona koje tad uopće nije imalo tu disciplinu unutar tvornice riješenu. To mi je s jedne strane bio izazov da pokrenem nešto novo, a s druge strane sam se pitala pa ipak se neću bavit, kao pravom arhitekturom. Međutim, našla sam puno zadovoljenja u tom radu jer baš ono, sve sam pokrenula iz temelja, poslije sam oformila i tim. 

Kad sam se godinama bavila tim uređenjem vagona, ja sam paralelno zapravo honorarno radila za neke druge projektantske kuće, arhitekte kao vanjski suradnik, jer sam htjela imat doticaj sa strukom i sa druge strane sam htjela čim prije doći do ovlaštenja, što sam i uspjela. 

Kad sam rodila sina, tad se pokazalo da je zapravo teško bit na tri kolosijeka, odgovoran na svom redovnom poslu, bit vanjski suradnik i super mama i onda sam vidjela da ću morat napravit nekakve odabire. Kako sam kontinuirano radila sa osječkom tvrtkom kao vanjski suradnik još od 2000.-te, onda su mi stalno nudili da prijeđem kod njih i na kraju sam se, krajem 2008 i odlučila na taj potez. Tamo sam baš radila big scale projekte, shopping centre, tvornice, višestambene zgrade.   U to vrijeme sam bila i glavni projektant na IKEA-i. 

Nakon tog super iskustva, na tako jednom velikom projektu sam zapravo shvatila da mene ipak najviše privlači projektirat obiteljske kuće, da je to ono što me nekako iskonski pokrenulo u cijelu tu priču. 

I evo, od 2013. uspješno funkcioniram, tako da, bavim se uglavnom projektiranjem obiteljskih kuća, manjih nekakvih hotela, uglavnom turističkih tih stancija, uređenjem interijera, a po potrebi za te nekakve veće projekte sam i dalje na raspolaganju bivšoj tvrtki. 

Jel bi rekli s obzirom na cijeli taj put i zaista bogato iskustvo, da je projektiranje obiteljskih kuća ispunjenje vaših snova?

Zapravo, da. Jer svaki posao ima neke svoje izazove, ali vjerujte mi da na kraju, mislim sa 50 posto svojih klijenata ostvarim baš ono dobar prijateljski odnos. 

A kakav je vaš osjećaj kad uđete u tu kuću koju ste napravili?

Na kraju, kad je sama kuća gotova i kad usele u nju, nema mi boljeg feedbacka nego kad vidimo koliko su zapravo zadovoljni životom u toj kući i uvijek me pozovu na neku večeru, čak prespavat i tako da to baš bude lijepo iskustvo. 

Bilo je situacija kao recimo sa tom kućom O4 gdje je stvarno sve bilo po projektu i to je bilo ono, wow, to je to i baš sam prezadovoljna i onako, vidite da ste ostavili neki trag, konkretno na toj kući jer dan danas ju obilaze studenti arhitekture u svom studijskom putovanju kao dobar referentni primjer. 

A nažalost, bilo je i primjera gdje se ta arhitektura jer nas opet ne štiti  dovoljno kao struku ni komora ni ministarstvo, na neki način izvitoperila. 

Kuća koju obilaze studenti arhitekture je kuća koja je svojedobno bila proglašena za najljepšu kuću, čime je bila inspirirana?

Kuća O4 u Osijeku je bila zapravo inspirirana sa tri oraha koja su bila na parceli, već su bili velika stabla, ja sam gledala kako bi ih sačuvala.

Sami investitori su isto voljeli te orahe i tu nekakvu poveznicu, tako da sam napravila tlocrt da se ti orasi zapravo sačuvaju, u procesu gradnje su se oni razboljeli pa su investitori bili spremni angažirat stručnjake koji su injektirali, liječili ta stabla i oni dan danas super egzistiraju. Kasnije smo taj motiv primijenili i na samoj fasadi, sa trespa pločama sa uzrocima od oraha i u kući smo u interijeru u kuhinji iskombinirali da opet ima kombinaciju bijele boje i oraha, dakle da nije pretamno i da se to nekako dobro uklopi. I same stepenice koje vode na galeriju, koje je vrlo bitan element te kuće jer gleda na prekrasnu Dravu, su isto tako obloge od oraha napravljene na stubama. 

Osim tog projekta, koje bi projekte izdvojili da su vam nekako ostali kao najdraži ili na koje ste najponosniji? 

Jako volim sad jedan projekt koji bi se tek trebao počet ovog radit u Osijeku, to je isto jedna rekonstrukcija kuće u Osijeku, sad ispadne baš spominjem osječke primjere.

Radim sad jednu rekonstrukciju, isto dobivena je građevinska dozvola u Zagrebu na Zelenjaku, dosta sam ponosna i na tu kuću i tu su jako bili osviješteni investitori, dobro je kad vam dopuste da ih malo educirate, ali ipak trebaju i oni sami ući u cijeli proces sa određenim nivo sviješću da bi to mogli prihvatit. Dobila sam ove godine Big See Award, nagrada je bila uručena u Ljubljani, to su bile tri vile u Ražnju kod Rogoznice. 

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice