Zidovi ne moraju biti samo jednostavne, jednobojne površine – mogu postati platno za umjetnost. Vesna Vuković, profesorica u vinkovačkoj srednjoj školi, upravo to dokazuje kroz svoj hobi – oslikavanje zidova.

“Još u srednjoj školi otkrila sam da imam umjetničku crtu. Počela sam slikati vodenim bojama, akvarelima i uljanim bojama, ali nikada nisam oslikavala zidove – sve do prije četiri, pet godina.” – prisjeća se Vesna.

Od hobija do stotina oslikanih zidova

Njezin prvi projekt bio je oslikavanje dječjih soba vlastite djece, a zatim je željela unijeti živost u dnevni boravak. Kada je njezina sestra, vlasnica cvjećarnice, vidjela rezultat, poželjela je isti stil u svojoj radnji.

“Tako je sve počelo. Danas sam oslikala više od dvjesto zidova, a svaki novi projekt donosi novi izazov.”

Među najzahtjevnijim projektima ističe zid na koji je prenijela fotografiju djevojke s detaljnom igrom sjena i drveća.

Ručno oslikani zidovi Vesne Vuković

Jedan od njenih prepoznatljivih projekata je oslikavanje mjeseca na terasi, kao i njezina verzija Posljednje večere. Inspiraciju za motive pronalazi u bojama prostora u kojem radi.

“Uvijek gledam kako uklopiti oslikavanje u interijer, da ne naruši sklad, već da ga obogati.”

Na jednom od zidova u svom domu planira diptih, za koji je već pripremila okvir.

“Koristit ću valjke, četke i različite nijanse boja kako bih postigla savršen omjer sjena i detalja.”, rekla nam je Vesna.

Posebne tehnike i reljefni oblici

Vesna se ne zaustavlja samo na klasičnom oslikavanju – eksperimentira s reljefnim oblicima koristeći različite paste i mase.

“Na platnu koristim jednu vrstu paste koju sama miksam, dok na zidu koristim drugu – sve ovisi o podlozi.”

Svaku novu tehniku prvo testira u garaži, što joj omogućuje da s lakoćom prenosi fotografije, crta omiljene likove ili pretvara obične sobe u prostore s francuskim šikom.

Smješten u srcu Zagreba, građanski stan od 200 kvadrata odiše elegancijom, funkcionalnošću i osobnim detaljima. Stan je projektirao beogradski arhitekt Boris Vuković, prilagođavajući prostor željama vlasnika, Mare Pitarevića.

Preobrazba salona u suvremeni dom

Stan je dio krovne konstrukcije zgrade, što je omogućilo izvođenje pojedinih preinaka koje su bile potrebne za kreiranje suvremenog koncepta stanovanja.

“Počeo sam raditi s jednim drugim arhitektom, ali moji zahtjevi nisu bili ostvareni. Želio sam moderan, prozračan stan, a istovremeno zadržati duh stare zgrade. Ideja je bila napraviti dvije stambene cjeline.“, prisjeća se Maro početka projekta.

Salonski tlocrt, karakterističan za zgrade u centru Zagreba, značio je prolazak iz jedne sobe u drugu kroz centralno postavljena vrata.

“Preuredili smo prostor kako bismo dobili veliki dnevni boravak s blagovaonicom i kuhinjom. Time smo dobili otvoren i funkcionalan tlocrt.”

Kuhinja kao centralni dio u prostoru otvorenog tlocrta dominira svojom veličinom i bojom.

Kuhinja kao središte stana

Središnji dio stana zauzima moderna kuhinja, koja dominira otvorenim prostorom svojom veličinom i dizajnom. Poseban element koji arhitekt naziva “penetrat” odmah privlači pažnju.

“S jedne strane je crni element koji je moj arhitekt nazvao penetrat. Penetrat je multifunkcionalan element koji prolazi cijelom dužinom stana. Sadrži garderobu, špajzu, perilicu, sušilicu i dio kuhinje. Isprva je arhitekt htio da bude zlatan, ali crna mi se činila elegantnijom i praktičnijom,” objašnjava Maro.

Bijeli kuhinjski otok suprotstavlja se crnom elementu svojom nenametljivošću

“Bijeli otok sadrži sve potrebne elemente za kuhanje. Njegova jednostavnost se savršeno uklapa u svijetli ambijent stana,” dodaje Maro.

Blagovaonica je savršeno projektirana za druženje, a velike staklene površine u nju propuštaju dosta prirodnog svjetla, što je u nekim prostorijama prednost, u drugima mana. Zato su postavljene dugačke, nepropusne zavjese.

Dnevna soba i osobni dodiri

Dnevni boravak obogaćen je velikim staklenim površinama koje omogućuju obilje prirodnog svjetla. No, zavjese su postavljene za kontrolu svjetlosti:

“Zavjese koristim uglavnom dok gledam televiziju po danu. Izolacija stana je vrhunska, ali osobno, meni nikad nije vruće niti hladno,” kaže Maro.

Posebni ukrasi i predmeti iz osobne kolekcije daju prostoru toplinu i karakter.

“Imam vršu iz Vele Luke i tepih iz Istanbula. Volim dodati malo teksture i života u ovaj inače minimalistički prostor,” otkriva Maro.

Spavaće sobe s karakterom

Iz dnevne sobe ulazi se u master spavaću sobu gdje se pored kreveta nalazi kada. Ova spavaća soba ima neobičan dodatak – kadu pored kreveta.

“U kadu legnem i opuštam se ili gledam televiziju. Ljudi pitaju hoće li voda prskati, ali za pranje koristim tuš. Kada je isključivo za opuštanje.”, objašnjava nam Maro.

Stan od 200 kvadrata na dvije etaže – uz smart home sisteme krase ga druga zanimljiva rješenja

Terazzo pločice u kupaonici komplementiraju epoksi podu

S druge strane stana nalazi se prostrana soba za Marovog sedamnaestogodišnjeg sina.

“Njegov radni stol je dio veće cjeline s policama za artefakte. Mora imati dovoljno prostora za kreativni nered,” dodaje Maro sa smiješkom.

Uređenje građanskog stana: Spoj tradicije i modernizma

U potkrovlju se nalazi svijetla gostinjska i radna soba čija se prozračnost odmah uvlači pod kožu, a da je u stanu išta drugačije napravljeno, to bi bilo pogrešno.