Predstavljamo dom
Moslavačka kuća
Na području Moslavine i danas se mogu pronaći primjeri tradicionalnih moslavačkih kuća. Sagrađene su od hrasta lužnjaka, a izgledom neodoljivo podsjećaju na nekadašnja vremena.
Te stare kuće su rađene od hrastovih planki te armaturne mreže. Dosta su stabilne bile, evo i u današnje vrijeme, zapravo kad su sve druge u ovom nedavnom potresu bile oštećene, naše kuće su ostale zapravo netaknute tako da vrlo kvalitetna gradnja je bila prije, ispričao je za Dom na kvadrat Ivan Ožetski.

Spoj tradicionalnog i suvremenog
Svaka od kuća na obiteljskom imanju u Moslavini preseljena je tako da sačuva autentičnost staru preko 100 godina i danas čini savršen spoj tradicionalnog i suvremenog.
Obično znam reći kao lego kockice su slagane, daska po daska se preslagivala, slagala ponovno, bitni su jako majstori koji su nam to prenosili. Obično sve te daske su po brojevima poslagane, rimskim brojevima i one su ponovno presložene ovdje tako da su autentične skroz, ispričala je Snježana Ožetski.

Ljudi su se nekada rješavali starog namještaja, a kako bi se sačuvao u autentičnom obliku do danas, ključnu su ulogu odigrali restauratori.
Imamo znači taj starinski restaurirani namještaj koji su restaurirali vrhunski majstori, sav namještaj je preko sto godina star i vide se i ti mali kreveti kao što su nekad bili, jer su ljudi bili puno niži nego danas, i ti mali sitni detalji na namještaju i to zahtijeva veliku brigu i konstantno restauriranje, objasnio je Ivan Ožetski.
Interijer moslavačke kuće
Tipičan interijer moslavačke kuće podrazumijevao je blagovaonicu u kojoj su se svi okupljali.

Svi su se zadržavali obično u kuhinji sa blagovaonicom, to je jedan stol sa klupama i stolicama gdje su svi objedovali zajedno, doručkovali, ručali, večerali, nekad su svi zajedno za stolom bili pa je i tako ta kuhinja s blagovaonicom trebala biti dosta velika, objasnila je Snježana Ožetski.
Karakteristična za tradicionalnu moslavačku kuću bila je i spavaća soba s visokim krevetima. Iznad kreveta obično su bile slike svetih motiva, kao i obiteljske slike na mnogim zidovima.

Mi u našim kućicama imamo obiteljske slike iz prošlog stoljeća, s kraja devetnaestog stoljeća, točnije iz 1936. godine, vjenčanje bake i djede, na to smo ponosni, nekad smo s njima i živjeli u kući, i to je bila ta tradicija, bili su nam kao drugi roditelji, prisjeća se Ožetski.
Nekada i danas
Sadašnja moslavačka kuća spoj je tradicionalnog i modernog, no nekada su prostorije doma ipak bile drugačije.
Danas svi mi želimo ipak imati komociju, ali nekad ja se sjećam da kupaonice čak i nisu bile, a wc je bio van kuće s onim srčekom gore i to su bile drvene kućice gdje je wc, uvijek se išlo van, u lavoru se pralo, objašnjava Ožetski.

Osim wc-a koji je danas unutar kuće, razliku između nekadašnje i današnje moslavačke kuće čine i brojni kućanski aparati kojima su ove moderne opremljene.
Imamo i perilicu za suđe, imamo i bojler, imamo grijanje na plin, nekad se grijalo na peć, imamo i takvu autentičnu peć, međutim ipak grijemo, lakše je ljudima da griju preko radijatora na plin, a mogu si za ugođaj u i zagrijati s peći, navodi Ožetski.

Prirodne ljepote
Život u na selu i u prirodi jednostavniji je i mirniji od užurbane gradske vreve pa će mnoge i danas povući upravo taj nekadašnji način života.

Prekrasna je priroda, naša Moslavina je stvarno prekrasna, prekrasan kraj, zelenilo, a toplina ovog drveta i ovog namještaja vraća nas u prošlost, živimo duh prošlosti u sadašnjem vremenu, zaključila je Ožetski.
Uz tradicionalnu notu nekadašnjeg interijera savršeno se slažu i blagodati eksterijera poput zelenila, šume i jezera. Zato je spoj starog i novog, tradicionalnog i suvremenog, uz prirodne ljepote, najčešće idealna kombinacija.
Predstavljamo dom
Peterosobni stan u 60 kvadrata: Genijalno rješenje Gordane Đerić
Kada prostor postane izazov

Stan od 60 kvadrata, peteročlana obitelj, troje djece – a želja da svatko ima svoju sobu. Za većinu nemoguća misija, no, za arhitekticu Gordanu Đerić – izazov vrijedan rješenja.
Prije renovacije, dva su dječaka dijelila sobu, a djevojčica je spavala u roditeljskoj. Cilj je bio stvoriti tri dječje sobe, roditeljsku spavaću i zadržati dnevni boravak. I sve to bez izbacivanja postojećeg namještaja.
Adaptacija stana kao milimetarski precizan zadatak
Stan se u početku sastojao iz dvije velike sobe.
„Jedino rješenje bio je pristup mom novom načinu projektiranja koji zovem ćelijski sistem projektiranja“, objasnila je Đerić. „Probila sam otvor između dvije sobe, zatvorila jedan ulaz iz hodnika i dobila komunikaciju iz koje se ulazi u ‘ćelije’.“
Tako su nastale minijaturne, ali potpuno funkcionalne sobe – svaka s prozorom. „Kad su vlasnici rekli baki da će svatko imati svoju sobu, ona je pitala: ‘A hoćete imat prozore?’ Pa smo i to riješili“, smije se arhitektica.

Sobe od 6 m² – i sve stane
Svaka soba ima krevet, radni stol, ormar, prozor i – ono najvažnije – privatnost. Dječaci imaju svaki svoju sobu s krevetom na kat, dok djevojčica napokon ima svoj kutak.
„Svi ormari, uključujući veliki plakarski iz spavaće sobe, ostali su u stanu. Samo smo ih premjestili i prilagodili raspored zidova prema njihovim dimenzijama,“ kaže Đerić.
Pregradni zidovi rađeni su s milimetarskom preciznošću – sve kako bi se maksimalno iskoristio prostor bez gubitka funkcionalnosti.




Poslije
Adaptacija stana: Kada dizajn poštuje životni ritam
Dnevna soba je samo – redizajnirana.
„Zadržali smo postojeći modularni namještaj, a kako vlasnici jako vole veliki stakleni stol, uzeli smo prozirne stolce da prostor ostane prozračan“, objašnjava arhitektica.
Ono što bi drugi smatrali ograničenjem, ovdje je postalo izvor kreativnosti. Sve je izvedeno dok je namještaj bio unutar stana – bez selidbe.


Rješenje koje poštuje svakodnevicu
Projekt je završen u roku od mjesec dana. Svaki član obitelji dobio je svoj prostor, a stan je zadržao toplinu doma.

„Svaka moja ćelija ima svoju funkciju. I puno veće sobe često nemaju toliko smisleno organiziran prostor“, zaključuje Đerić.
Ovo nije samo još jedna adaptacija stana – prostor je redizajniran da živi s obitelji i njihovim stvarnim potrebama.
Predstavljamo dom
Predstavljamo dom naše urednice: Pogledajte kako je stan izgledao prije i poslije
Otkrivamo sve faze preuređenja doma urednice emisije – od podova i zidova do završnih detalja

Kada osoba koja svakodnevno ulazi u stanove klijenata odluči renovirati vlastiti životni prostor – rezultat mora biti poseban.
Upravo to pokazuje kompletna transformacija stana urednice emisije Dom na kvadrat. Ova sveobuhvatna renovacija spoj je funkcionalnosti, estetike i osobnog izraza, a donosi nevjerojatnu razliku između “prije” i “poslije”.
Renovacija stana prije i poslije: Potpuna transformacija prostora
Renovacija stana prije i poslije najviše dolazi do izražaja kada se usporede funkcionalne i estetske razlike između početnog stanja i konačnog rezultata.
Stan se sastoji od dnevne sobe, kuhinje i blagovaonice otvorenog plana, roditeljske i dječje sobe, kupaonice i odvojenog WC-a.
Adaptacijom staroga stana novi je postao prostor pun svjetlosti
Prije renovacije, stan je bio klasično uređen, s dotrajalim materijalima, nepovezanim prostorijama i lošim iskorištavanjem kvadrature.
Nakon temeljite preobrazbe, svaki kutak stana je pažljivo promišljen i pretvoren u skladnu cjelinu koja istovremeno zadovoljava potrebe moderne obitelji i pruža osjećaj doma.
Novi početak: temeljita obnova od poda do stropa
Stan je prethodno imao zastarjeli raspored sa starim podnim oblogama i nedovoljno svjetla.
Radovi su započeli uklanjanjem zidova i dotrajalih materijala kako bi se omogućila nova organizacija prostora.
Ugrađeno je podno grijanje koje osigurava ravnomjernu toplinu u cijelom stanu, a za dodatnu energetsku učinkovitost postavljena je i dizalica topline.
Bolja organizacija prostora za suvremen život
Jedna od ključnih prostornih intervencija bila je preinaka velike dječje sobe u dvije manje cjeline – garderobu i spavaću sobu. U sobu kćeri Tare može se ući i kroz praktični walk-in ormar, a personalizirani mural s motivom harfe koji je oslikala umjetnica Dora Kuzmić dodaje umjetničku i emocionalnu vrijednost prostoru.

Hodnik je sužen kako bi se dobilo na korisnoj površini, a dodatno je oplemenjen brončanim zrcalima i drvenim oblogama.


Prvi dojam je bitan: Uredite i uljepšajte svoj hodnik uz ovih 5 praktičnih savjeta
Stari prolaz prema kuhinji pretvoren je u funkcionalnu nišu za ormar, a umjesto otvorene police za knjige sada se nalazi biblioteka sa zatvorenim vratima, rasvjetom i udobnom foteljom za čitanje. Zid uz biblioteku obložen je unikatnom tapetom sastavljenom od pisanih dokumenata članova obitelji – diskretan hommage profesiji i osobnoj povijesti.


Spavaća soba kao prostor za opuštanje
Roditeljska soba postala je prava oaza mira. Slika s motivom mora i broda, također djelo umjetnice Dore Kuzmić, otisnut je direktno na zid pomoću UV printera. Indirektno noćno svjetlo dodatno naglašava atmosferu. Ormari po mjeri, s integriranim prostorom za TV, omogućuju maksimalnu iskoristivost svakog centimetra.

Otvoren dnevni prostor, spoj estetike i funkcionalnosti
Kuhinja i dnevni boravak sada su povezani u prostrani dnevni prostor, ali su vizualno odvojeni drvenim gredama od Shinnoki furnira.

Kroz grede su provučeni kablovi, čime se funkcionalnost i dizajn sjajno nadopunjuju.


Kuhinja je izrađena od MDF-a u kašmir nijansi, s porculanskom radnom površinom koja uključuje nevidljivu indukcijsku ploču.
Isti materijal korišten je i za blagovaonski stol, čime je postignut sklad u materijalima i bojama.


Ova renovacija stana prije i poslije pravi je primjer kako se prostor može potpuno preobraziti uz jasnu viziju, kvalitetne materijale i promišljena rješenja.
Novi dom obitelji Franjić nije samo estetski privlačan – on je funkcionalan, emotivan i u potpunosti prilagođen potrebama svojih stanara. Pokazuje koliko pažnje je uloženo u svaki detalj i potvrđuje da dom doista može biti produžetak osobnosti.