Vrt
10 najboljih vrsta drveća za izradu bonsaia
Ovaj stil vrtlarstva započeo je u Kini prije više od 2000 godina i proširio se u Japan u 12. stoljeću. Sada je cijenjen u cijelom svijetu.

Bonsai je intrigantan i kreativan hobi. Na najjednostavnijoj razini, bonsai je mala biljka koja raste u plitkom spremniku, ali za one koji stvaraju bonsai biljke, primjerci su umjetnička djela koja se često stvaraju da oblikuju tradicionalne oblike.
Ako se odlučite sami napraviti bonsai, obratite pažnju na odabir drveta. Pri odabiru drveta za bonsai prvi kriterij je veličina listova. Ako imamo manji list na svom bonsai materijalu dobit će se bolja iluzija veličine, a drugi kriterij je otpornost na rezidbu. Želimo da vrsta na kojoj radimo jako dobro reagira na rezidbu i pušta mnogo izboja što nam u biti onda omogućava i olakšava proces izgradnje tog bonsai drveta, objasnio je stručnjak za bonsai Toni Adžić.
Vrste drveća za izradu bonsaia
Gotovo svako višegodišnje drvo ili grm s drvenastim stabljikama koji daje prave grane može se uzgojiti kao bonsai drvo. Međutim, neke su vrste prikladnije za uzgoj kao bonsai od drugih. Neke su vrste bonsai drveća popularnije zbog estetskih razloga (kao što je malo lišće ili kvrgava kora), dok su druge popularne jer su poznate po tome što se ne održavaju i otporne su kada se uzgajaju kao minijature.
Ovo su uobičajene vrste bonsai drveća:
1 Bor (Pinus spp.)
Borovi su popularni kao bonsai jer su otporni i mogu se dresirati. Zapravo, borovi se mogu oblikovati u gotovo svaki poznati bonsai stil. Borove karakteriziraju iglice koje se pojavljuju u snopovima od dvije do pet i kora koja postaje ljuskava ili se ljušti kako stari. Vrste koje su osobito dobre za bonsai uključuju japanski crni bor (Pinus thunbergii), planinski bor (P. mugo), obični bor (P. sylvestris) i japanski bijeli bor (P. parviflora).
- Svjetlost: puno sunca
- Zalijevanje: zalijevajte kada tlo izgleda suho
- Varijante boja: iglice se kreću od svijetlozelene preko plavkastozelene do tamnozelene (ovisno o vrsti)

2 Japanski javor (Acer palmatum)
Japanski javori su listopadna drveća poznata po crveno-bordo ili zelenom lišću koje u jesen postaje jarko crveno, narančasto ili žuto. Kora mladih japanskih javorova obično je zelena ili crvenkasta, a starenjem postaje siva ili sivkastosmeđa.
Upozorenje za ljubitelje bonsaija koji nemaju puno vremena posvetiti se zanatu – japanski javor zahtijeva puno vode, posebno tijekom sezone rasta. Ovisno o temperaturi, može im biti potrebno svakodnevno zalijevanje, čak i nekoliko puta dnevno.
- Svjetlo: sunčano, djelomično sunčano
- Voda: zahtijeva često zalijevanje (svakodnevno ili više)
- Varijante boja: neke sorte imaju crveno ili žuto lišće od proljeća do jeseni, dok su druge crvenkaste u proljeće, postaju zelene ljeti, a zatim se transformiraju u briljantno crvene, žute ili narančaste u jesen

3 Japanska trešnja u cvatu (Prunus serrulata)
Tradicionalno se vjeruje da stabla trešnje označavaju prijateljstvo, a sorte poput japanske cvjetajuće trešnje također čine prekrasna bonsai stabla. Ova ukrasna, listopadna stabla nisu samo prekrasna, već ih je lako dresirati jer su njihove grane i debla savitljivi i lako ih je oblikovati.
Iako se bonsai trešnje mogu uzgajati u zatvorenom prostoru, mogu patiti od nedostatka svjetla i najbolje rastu kada se uzgajaju na otvorenom u ljetnim mjesecima.
- Svjetlost: puno sunca
- Voda: održavajte tlo stalno vlažnim
- Varijante boja: lišće je zeleno ili brončano; cvijeće može biti različitih nijansi bijele ili ružičaste

4 Cedar (Cedrus spp.)
Hrapava kora stabala cedra učinila ih je popularnim izborom među bonsai entuzijastima. Cedrovi su zimzeleni četinjači koji rastu kratke iglice duž svojih grana, pružajući priliku za vrlo dramatične bonsai stilove. Na stranu impresivna drama, cedrovi nisu idealni za početnike. Bonsai stabla cedra zahtijevaju posebnu njegu i stručnost kako bi pravilno rasla kao bonsai i najprikladnija su za iskusne uzgajivače.
Postoje četiri vrste cedra koje se često uzgajaju kao bonsai: libanonski cedar (Cedrus libania), ciparski cedar (Cedrus brevifolia), himalajski cedar (Cedrus deodara) i atlaski cedar (Cedrus atlantica).
- Svjetlost: izravno sunce
- Voda: pustite tlo da se djelomično osuši između dva zalijevanja
- Varijacije boja: tamno zelene iglice

5 Ginseng Fikus (Ficus microcarpa)
Ginseng ficus je tropska vrsta bonsai drveća. Međutim, smatra se izvrsnom vrstom za početnike ljubitelje bonsaija jer je vrlo izdržljivo i lako oprašta. Ova širokolisna zimzelena stabla karakteriziraju zračni korijeni jedinstvenog izgleda i tamnozeleno lišće ovalnog oblika.
Ginseng ficus čini bonsai stablo koje nije potrebno održavati i ne zahtijeva toliko svjetla kao druge popularne vrste bonsaija. Dobro raste u zatvorenom prostoru kao sobna biljka budući da uspijeva u toplim klimama i jakom, neizravnom svjetlu.
- Svjetlo: jarko, neizravno svjetlo
- Voda: održavajte tlo vlažnim
- Varijante boja: sjajno zeleno lišće i svijetlosmeđa kora

6 Plačuća smokva (Ficus benjamina)
Prekrasna krošnja nalik kišobranu žalosne smokve čini je popularnim izborom za bonsai. Njegovo uvrnuto površinsko korijenje još je jedna primamljiva značajka koja dobro pristaje oblikovanju bonsaija.
Osim što izgleda, Ficus benjamina je izdržljivo i otporno drvo što ga čini savršenim za bonsai trening. Dobro se prilagođava uzgoju u zatvorenom prostoru i često se uzgaja kao sobna biljka tijekom cijele godine.
- Svjetlo: djelomično sunce
- Voda: zalijevajte često
- Varijante boja: sjajno zeleno lišće i svijetlosmeđa kora

7 Patuljasti žad (Portulacaria afra)
Patuljasti žad je polu-zimzeleni grm mekog drveta koji čini izvrsno bonsai drvo za početnike. Patuljasti žad izgleda vrlo slično uobičajenoj sorti žada (Crassula ovata), međutim, manje lišće patuljastog žada čini ga poželjnijim izborom za uzgoj bonsaija.
Patuljasto bonsai drveće od žada dobro raste u zatvorenom prostoru, ali mu je potrebna izravna sunčeva svjetlost veći dio dana. Također se mogu uspješno uzgajati vani, ali ne podnose niske temperature.
- Svjetlo: izravno svjetlo
- Voda: zalijevajte rijetko
- Varijante boja: tamnozeleno sočno lišće, svijetlosmeđe grane

8 Nar (Punica granatum)
Debela, kvrgava kora i upečatljivi plodonosni cvjetovi stabla nara učinili su ga popularnom vrstom bonsai drveta. Njegov prirodno kvrgav, starinski izgled savršen je za bonsai estetiku.
Stabla bonsaija od nara mogu se uzgajati na otvorenom tijekom cijele godine u toplim klimama ili dio godine u zatvorenom prostoru. Treba ih zaštititi od niskih temperatura i mraza.
- Svjetlo: jarko izravno svjetlo
- Voda: zalijevajte redovito
- Varijante boja: sjajno zeleno lišće; cvjetovi s narančasto-crvenim cvjetovima koji daju jestive plodove

9 Patuljasti šimšir (Buxus spp.)
Patuljasti šimšir je popularno grmlje, a također je dobar izbor za bonsai biljke jer dobro reagira na orezivanje.
Jedna vrsta patuljastog šimšira, malolisni šimšir (Buxus microphylla), poznat i kao ‘Kingsville Dwarf’, naraste 12 do 18 inča visoko, savršeno za bonsai i minijaturne vrtove. Harlandov šimšir (Buxus harlandii) još je jedan dobar grm za bonsai, ali može narasti malo više, na 2 do 3 stope ako se ne orezuje. Još jedna vrsta patuljastog šimšira je korejski (Buxus sinica var. insularis) s visinom od 2 stope.
- Svjetlo: puno sunca do djelomične sjene
- Voda: donekle otporna na sušu; neka se malo osuši između dva zalijevanja
- Varijante boja: mali, zaobljeni, sjajni ili kožasti zeleni listovi i beznačajni zeleni ili žuti cvjetovi

10 Azaleja (Rhododendron spp.)
Azaleje su cvjetni grmovi, ali neke minijaturne verzije, koje se obično nazivaju “stakleničke azaleje”, namijenjene su sobnim biljkama. Patuljaste sorte mogu narasti samo 3 stope u visinu.
Jedna posebna azaleja, Satsuki ili južnoindijska azaleja (Rhododendron indicum), idealna je za bonsai, ali se također smatra isključivo biljkom koja cvjeta na otvorenom. Bez obrezivanja može narasti nekoliko stopa u visinu, ali s obrezivanjem je lijepa stopa ili tako visoka s ružičastim proljetnim cvjetovima.
- Svjetlo: puno sunca do djelomične sjene; šarena nijansa
- Voda: često zalijevanje
- Varijante boja: bijeli, ružičasti, crveni, narančasti i cvjetovi breskve

Vrt
Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove
Otkrijte zašto su patuljaste i stupaste voćke savršen izbor za male prostore

Patuljaste i stupaste voćke idealno su rješenje za one koji žele uživati u vlastitom voću, čak i ako nemaju veliki vrt.
Zahvaljujući kompaktnom rastu i visokoj produktivnosti, ove voćke savršeno se uklapaju u male vrtove, terase, pa čak i balkone – donoseći bogat urod bez potrebe za puno prostora.
Uvjeti potrebni za neometani rast
Osim niske vlažnosti tla, potrebno je zadovoljiti još nekoliko uvjeta kako bi naše voćke neometano rasle.
Ne smijemo ih saditi u blizini šume, jer će nam u proljeće probleme praviti različite biljne štetočine.
Voćke nije preporučljivo saditi niti u velikim udolinama. Mraz zna nastupiti i u rano proljeće, period koji je najbitniji za razvitak cvjetnih pupova.
Osim povoljnih klimatskih uvjeta te nagiba zemljišta koji ne smije biti prevelik, za sadnju je važna i kiselost tla. Većini voćnih sadnica odgovara pH vrijednost tla oko 6 do 6.5. Borovnice su iznimka s pH vrijednosti od 4,5 do 5.
Ukoliko je tlo prekiselo, tlo možemo povapniti te mu na taj način podići pH.
Pravila za sadnju
Vrlo atraktivan voćnjak za amaterski uzgoj čine patuljaste i stupaste voćke.
Kumkvat je idealan citrus za tegle
Na jednom hektaru može se posaditi čak 10 tisuća takvih sadnica, što ovakav tip voćki čini ekonomski vrlo isplativim i s obzirom da nam nisu potrebni nasloni niti drugi troškovi za uzgoj.
Na komercijalnim plantažama stupaste voćke mogu se saditi s međusobnim razmakom od svega pola metra.
Na amaterskim plantažama i u manjim voćnjacima obično sade na razmak od metar do metar i dvadeset. Stupaste jabuke ne moramo saditi isključivo u vrtu, već ih možemo držati i u većim žardinjerama na balkonima i terasama.

Već druge godine nakon sadnje možemo očekivati 10 do 15 kilograma plodova po stablu. Za razliku od stablašica, iskoristivost plodova kod stupastih voćki je stopostotna. Svi su plodovi nadohvat ruke što obiranje čini jednostavnim i brzim.
Ovaj tip voćki ima maleni porast pa ne zahtijevaju značajniju gnojidbu niti preobilno zalijevanje, već samo kada tlu zaista nedostaje vlage.
Najpopularnije opcije stupastih i patuljastih voćki
Osim stupastih jabuka, popularno je i patuljasto voće breskvi, krušaka, šljiva, višanja ili nektarina te drugih vrsta, koje se također mogu saditi u voćnjacima, ali držati i na terasama. Razmak na koji ih sadimo iznosi oko 50 do 70 cm, a osim što su korisne vrlo su i dekorativne te će uljepšati ambijent.
Osim što su prirodni izvor vitamina nadohvat ruke, patuljaste i stupaste voćke od sada mogu biti i živi ukras balkona ili atraktivan detalj u vašemu vrtu.








Vrtni alat
Najvažniji vrtni alat za proljeće u vrtu – provjerite imate li svih 5!
Bilo da ste iskusni vrtlar ili početnik, pravi alat uvelike će vam olakšati proljetne radove u vrtu

Proljeće je vrijeme kada priroda ponovno oživljava, a vrtlari s veseljem izlaze u svoje vrtove. No, uspješno vrtlarenje ne ovisi samo o ljubavi prema biljkama, već i o pravilnom odabiru i održavanju vrtnog alata.
Bilo da ste iskusni vrtlar ili početnik, poznavanje osnovnog, ali i suvremenog električnog alata može uvelike olakšati proljetne radove u vrtu.

Ključni alati za proljetne radove u vrtu
Proljetno uređenje vrta obuhvaća niz zadataka: uklanjanje suhog bilja, obrada tla, sadnja novih biljaka i obrezivanje. Evo osnovnog alata koji bi svaki vrtlar trebao imati:
1. Motika – nezamjenjiva za rahljenje tla, uklanjanje korova i pripremu gredica za sadnju.

2. Grabljice (metalne i lepezaste) – pomažu pri čišćenju lišća, ravnanju tla i raspodjeli komposta.

3. Škare za rezidbu – koristite ih za oblikovanje grmlja, orezivanje ruža i uklanjanje suhih grana.

4. Lopata i sadilica – idealne za premještanje zemlje i preciznu sadnju biljaka.

5. Kanta za zalijevanje ili crijevo s prskalicom – omogućuju kontrolirano i ravnomjerno zalijevanje mladih biljaka.

Prilikom izbora alata važno je obratiti pažnju na ergonomiju – alat treba dobro ležati u ruci kako bi rad bio što udobniji i sigurniji.
Koji alat treba imati svaki vrtlar?
Kako pravilno održavati i pohraniti vrtni alat
Vrtni alat često je izložen vlagi, zemlji i raznim mehaničkim opterećenjima, pa redovito održavanje čini veliku razliku. Evo nekoliko osnovnih pravila:
- Nakon svakog korištenja, alat operite i osušite.
- Metalne dijelove povremeno premažite lanenim ili strojnim uljem kako biste spriječili koroziju.
- Drvene drške povremeno izbrusite i premažite zaštitnim lakom ili voskom.
- Oštrice škara i noževa redovito naoštrite kako biste olakšali rad i spriječili oštećenja biljaka.
- Pohranite alat na suho mjesto – idealno obješene na zid ili u zatvorenom ormariću.
Ovakvim pristupom ne samo da produljujete vijek trajanja alata, već i čuvate svoju sigurnost tijekom rada.
Električni alati za jednostavnije vrtlarenje
Za veće vrtove ili intenzivnije radove, električni alati su prava pomoć. Sve više vrtlara danas koristi moderne uređaje koji štede vrijeme i štite leđa. Neki od najkorisnijih uključuju:
- Električne škare za živicu – omogućuju brzo i precizno podrezivanje većih površina.
- Kosilice i trimeri – nezaobilazni za održavanje travnjaka, uz mogućnosti za prilagodbu visine i širine rezanja.
- Lančane pile – pomažu u uklanjanju debljih grana ili pripremi drva.
- Električni kultivatori – olakšavaju obradu zemlje, pogotovo u većim vrtovima.
Kod odabira električnih alata važno je voditi računa o snazi motora, težini, sigurnosnim značajkama i dostupnosti zamjenskih dijelova. Redovito ih čistite nakon upotrebe i čuvajte u skladu s uputama proizvođača.

Uz pravilan odabir, održavanje i pametno korištenje vrtnog alata, proljetni radovi mogu postati pravo zadovoljstvo. Bilo da se oslanjate na klasične ručne alate ili moderne električne uređaje, cilj je isti – uredan, zdrav i bujan vrt koji će vas nagraditi svojom ljepotom kroz cijelu sezonu.