Bilje
Deset najrjeđih cvjetova na svijetu
Posebni životni uvjeti, nekontrolirano ubiranje i klimatske promjene neki su od razloga zašto o pojedinim biljnim vrstama možemo samo čitati u medijima, ili ih vidjeti u nekom od poznatih botaničkih vrtova. U nastavku donosimo listu deset najrjeđih biljaka na svijetu.
Rijetke biljke skrivene su u različitim dijelovima svijeta, a njihovo cvjetanje većina ljudi nikada neće vidjeti. Ako ipak budete u prilici da ih vidite, zastanite i uživajte!
10. ŽADOVA LOZA (Strongylodon macrobotrys)
Žadova loza pripada porodici grahorica, a raste u tropskim kišnim šumama na Filipinima. Biljku krase kandžasti cvjetovi čija boja varira od plavo-zelene do mint zelene, a koji rastu u grozdu koji može narasti i do 3 metra. Biljku je vrlo teško uzgojiti, a zbog uništavanja njenog prirodnog okoliša i smanjenja jedinki koje prirodno oprašuju biljku, žadova ili smaragdna loza ubraja se među ugrožene biljne vrste.
9. CVIJET – STRVINA (Rafflesia arnoldii)
Prirodno stanište jednog od najrjeđih i ujedno najvećih cvjetova na svijetu, Rafflesia arnoldii, indonezijske su tropske kišne šume. Ovaj parazitski cvijet bez stabiljke i korijena naraste i do metar u širinu, a biljka je ovisna o specifičnoj vrsti loze zvanoj Tetrastigma na kojoj raste i iz koje crpi hranjive tvari. Rafflesia arnoldii specifična je i po tome što u vrijeme cvatnje ispušta neugodni miris truleži kojim privlači određene vrste muha i buba koje oprašuju cvijet. Cvijet će uvenuti već tjedan dana nakon što procvjeta.
8. GIBRALTARSKI KLINČIĆ (Silene Tomentosa)
Za ovaj cvijet koji raste samo na visokim stijenama Gibraltara, do 1980-tih se vjerovalo kako je izumro, no lokalni botaničari dokazali su kako je nekoliko primjeraka preživjelo. Ipak, 1992. godine ovoj biljci gube se svi tragovi, da bi dvije godine kasnije jedan planinar pronašao primjerak Silene tomentosa na nepristupačnoj litici na Gibraltaru. Taj je pronalazak ovu rijetku biljku vratio u život, koja se danas može pronaći u gibraltarskom botaničkom vrtu Almeda te kraljevskom botaničkom vrtu Kew u Londonu.
7. PAPIGIN KLJUN (Lotus berthelotii)
Predivni narančasti cvijet poznat i pod imenom “Papigin kljun” još je davne 1884. godine smatran iznimno rijetkim. Vjeruje se kako ovaj endemski cvijet potječe s Kanarskih otoka, gdje ga je nekoć oprašivala ptica koja je u međuvremenu izumrla. Od tada se provode eksperimenti kojima se pokušava doći do novog prirodnog oprašivača kako bi cvijet opet rastao u divljini, no za sada nema pozitivnih rezultata.
6. ČOKOLADNI KOZMOS (Cosmos atrosanguineus)
Ovaj cvijet tamno-crvenih do kestenjasto-smeđih cvjetova potječe iz Meksika no nažalost posljednjih stotinu godina smatra se kako je Čokoladni kozmos u potpunosti izumro u divljini. Biljka danas preživljava kao neplodan klon koji je stvoren vegetativnim razmnožavanjem 1902. godine. Cvijet ima blagi miris čokolade, koji je nešto intenzivniji tijekom ljetnih mjeseci.
5. TITAN ARUM (Amorphophallus titanum)
Osim što je vrlo rijedak, ovaj cvijet slovi i kao najsmrdljiviji cvijet na svijetu, čiji miris asocira na smrad raspadajuće strvine. Baš kao i Rafflesia arnoldii koja se našla na devetom mjestu naše liste, Titan arum također zovu cvijet-strvina. Biljka vuče korijene iz zapadne Sumatre, a u botaničkim vrtovima predstavlja pravu atrakciju i zbog veličine cvijeta koji u vrijeme cvatnje dosegne visinu i do 3 metra. Ženski cvjetovi cvjetaju jedan do dva dana prije muškog, čime je spriječeno njihovo samooprašivanje. Nakon što cvijet ocvate, iz podzemne lukovice naraste list koji dosegne i do 6 metara u visinu te 5 metara u širinu. Svake godine list strune, a na njegovom mjestu naraste novi. Kad lukovica pohrani dovoljno energije, postaje neaktivna iduća 4 mjeseca, nakon čege se cijeli proces ponavlja.
4.KOKI’O (Kokia cookei)
Ova endemska vrsta drveta prekrasnih jarko crvenih cvjetova potječe s havajskih otoka. Drvo Kokai cookei otkriveno je 1860. godine kada su pronađena samo tri primjerka. Drvo se vrlo teško razmnožava, što je uzrokovalo njegovo izumiranje 1950. godine. Ipak, dvadeset godina kasnije pronađen je jedini primjerak koji je 1978. godine stradao u požaru. Jedna grana drveta ostala je sačuvana te su cijepljenjem stvorene nove biljke. Danas brojimo 23 drveta Kokai cookei koja rastu diljem Havaja.
3. ŽUTA I LJUBIČASTA PAPUČICA (Cypripedium calceolus)
Ova iznimno rijetka vrsta divlje orhideje naziva žuta i ljubičasta papučica, može se pronaći na nekoliko lokacija diljem Europe. Jedini primjerak u Velikoj Britaniji tako raste na golf terenu koje je desetljećima pod policijskom zaštitom kako bi biljka ostala netaknuta. Pošto sjeme biljke ne pruža nikakve hranjive tvari, ona živi u simbiozi s posebnom vrstom gljivice dok se listovi dovoljno ne razviju i ne preuzmu tu ulogu.
2. EUROAZIJSKA DUH ORHIDEJA (Epipogium aphyllum)
Jedna od posebnosti euroazijske duh orhideje svakako su neobične i nepredvidljive lokacije na kojima raste, kao i činjenica da biljka ne sadrži klorofil. Cvijet nema listova, ne vrši fotosintezu te poput žute i ljubičaste papučice ne proizvodi vlastite hranjive tvari, već joj je za to potrebna specifična vrsta gljivica koje rastu u neposrednoj blizini korijena duh orhideje. Za razliku od žute i ljubičaste papučice, ova vrsta orhideje nikada ne razvije listove zbog čega je cijeli svoj vijek ovisna o simbioznom odnosu. Rijetku biljku teško je pronaći i zbog činjenice što godinama može rasti pod zemljom, a procvjeta jedino kada za to ima optimalne uvjete. Ovu vrstu valja razlikovati od američke duh orhideje, Dendrophylax lindenii.
1. CRVENA MIDDLEMIST KAMELIJA (Middlemist camellia)
Na svijetu postoje samo dva primjerka Middlemist kamelije od kojih se jedna biljka nalazi u vrtu u gradu Waitangi na novozelandskom otočju Catham, dok druga ukrašava Duke of Devonshire konzervatorij u zapadnom Londonu. Cvijet potječe iz Kine, a 1804. godine u Europu ga donosi vrtlar John Middlemist po kojem kamelija i dobiva ime. Iako naziv biljke sugerira drukčije, cvijet je jarko ružičaste boje, a svojom formom podsjeća na ružu.
Bilje
Ovo su biljke koje uvijek trebate unijeti u kuću prije mraza i zime
Ovo je 6 biljaka koji će preživjeti zimu unutra, a sljedeće godine ponovno cvjetati vani
Razmišljate o tome da svoj dom pretvorite u biljnu oazu samo kako biste svoje vanjske zelene prijatelje zadržali još jednu sezonu. Na kraju krajeva, obasipali ste ih ljubavlju (i vodom) i ponosno ih promatrali kako cvjetaju. Ne treba ni reći, teško je prepustiti ih zimi.
Dobra vijest je da stručnjaci za biljke kažu da je realno unijeti vanjske biljke u kuću tijekom zime, ali morate biti izbirljivi oko toga koje ćete unijeti. Jednogodišnje biljke su genetski programirane da cvjetaju i umiru u jednoj rastnoj sezoni, kaže Julia Omelchenko, stručnjakinja za botaniku u Plantumu, aplikaciji koja identificira biljke, kamenje i druge objekte iz prirode. “Ako unesete jednogodišnju biljku za zimu, ona će završiti cvjetanje, proizvesti sjeme, a zatim umrijeti, završavajući svoj životni ciklus.”
Drugim riječima, to je uzaludan poduhvat, a isto vrijedi i za dvogodišnje biljke, kaže Eric Preston, majstor vrtlar i krajolik u TeachMe.To, edukativnoj web stranici. “Dvoglodišnje biljke cvjetaju do dva puta ili dvije godine, a zatim umiru. To je to.”
Umjesto toga, trebate se usmjeriti na višegodišnje biljke osjetljive na mraz. No, trebate uzeti u obzir i nekoliko drugih faktora prije nego što unesete sve svoje biljke u dnevnu sobu. Ovdje su najbolji savjeti i preporuke stručnjaka o tome koje biljke unijeti i kako se najbolje brinuti o njima.
Kako zaštititi cvijeće od hladnoće i mraza: Pripremite se na vrijeme!
1. Začini
Najlakše biljke za unos su začinske biljke, kaže Preston. To uključuje bosiljak, ružmarin, vlasac i mentu. Ako su vaši začini već u saksijama, možete unijeti cijelu saksiju. Ako nisu, pobrinite se da ih presadite u saksiju dovoljno veliku da primi korijenov sustav i dodatnu zemlju, kaže Eide.
Savjeti za transport: Kada unosite začine, izbjegavajte da ih previše tresete ili padnu, savjetuje Preston.
Upute za njegu: Većina začina treba dosta svjetla, idealno prozor okrenut prema jugu ili zapadu s punim sunčevim svjetlom. Ako to nije moguće, možda ćete morati osigurati dodatnu rasvjetu za biljke, kaže Eide. Što se tiče zalijevanja, najbolje je to raditi svaka tri do četiri dana ili kada je gornja trećina zemlje suha.
2. Paprati: biljke koje trebate unijeti u kuću kada temperature padnu
Tropske biljke poput hibiskusa i paprati trebaju toplinu i vlagu da bi uspijevale, pa obično dobro rastu unutra, kaže Leitner.
Savjeti za transport: Iako nema posebnih uputa za premještanje paprati, Leitner kaže da uvijek orezuje biljke i obnavlja tlo prije nego ih unese unutra.
Upute za njegu: Budući da paprati vole vlagu, razmislite o korištenju ovlaživača u prostoriji, kaže Leitner, i ne zaboravite smanjiti raspored zalijevanja. “Biljke prirodno trebaju manje hidratacije kada su unutra,” kaže ona.
3. Begonije, Geranije i Koleus
Jednogodišnje biljke poput begonija, geranija i koleusa obično dobro uspijevaju unutra, kaže Donna Leitner, osnivačica i CEO Gardenuity-a, online trgovine koja vas povezuje s najboljim biljkama za vaše uzgojno okruženje.
Savjeti za transport: “Pazite da ih postepeno prilagodite unutarnjim uvjetima kako biste izbjegli šok,” kaže Leitner. Na primjer, možete početi unositi biljke na nekoliko sati, a zatim svakim danom povećavati vrijeme provedeno unutra. Također ih stavite na sunčana mjesta kako biste im oponašali vanjski okoliš, savjetuje Leitner.
Upute za njegu: Provjerite ima li štetnika (poput skale, paukovih grinja i lisnih uši), tretirajte bilo kakve infestacije, a zatim postavite biljke blizu prozora kako bi nastavile zdravo rasti. Također ih držite podalje od direktnih izvora topline i osigurajte dobru ventilaciju. Za gomoljaste begonije, nakon prve zime trebate iskopati lukovice, ukloniti izbojke i staviti ih na papir na suho, toplo mjesto, kaže Omelchenko. Kada se osuše, pohranite ih u papirnatu vrećicu ili kutiju u garaži ili podrumu.
4. Citrusna stabla u teglama su biljke koje trebate unijeti u kuću za iduću godinu
Citrusna stabla u teglama, poput limuna, limete i naranče, vrlo su osjetljiva na niske temperature. Mraz može oštetiti plodove i cvjetove, pa čak ubiti cijelo drvo, kaže Omelchenko. Donošenje u unutrašnjost pomoći će im da održavaju zdravi rast.
Savjeti za transport: Provjerite citrusna stabla na štetnike i tretirajte bilo kakve infekcije prije nego ih unesete unutra. Ako je vaše drvo prilično veliko, koristite kolica ili tanjur s kotačićima za siguran transport.
Upute za njegu: Ova stabla trebaju 8 do 12 sati izravne sunčeve svjetlosti dnevno, kaže Omelchenko, i potrebno im je toplo mjesto (temperatura između 18-22°C tijekom dana i malo hladnije noću). Zalijevati ih trebate samo kad je gornji sloj zemlje suh.
5. Kaktusi i sukulenti
Ove su biljke poznate po tome što preživljavaju u teškim uvjetima, ali imaju jednu slabost: mraz. Unošenjem u zatvoreni prostor omogućit ćete im da uđu u period mirovanja sve dok temperature ponovno ne porastu.
Savjeti za transport: Budite oprezni da ne oštetite stabljike i bodlje kaktusa, i koristite debele rukavice ili posebne alate, poput pinceta, kad rukujete bodljikavim vrstama kako biste zaštitili ruke, kaže Omelchenko. Također, provjerite ima li na kaktusima i sukulentima štetnika poput insekata ljuskaša ili brašnastih ušiju prije nego ih unesete unutra.
Upute za njegu: Ovim biljkama treba puno sunčeve svjetlosti, stoga ih je najbolje postaviti na prozor okrenut prema jugu, gdje mogu dobiti nekoliko sati izravnog sunca dnevno. Tijekom zime ove biljke ulaze u stanje mirovanja i zahtijevaju vrlo malo zalijevanja. Ostavite da se tlo osuši za dvije trećine, ili čak potpuno, između zalijevanja. Pazite: prekomjerno zalijevanje može uzrokovati truljenje korijena, što je najčešći problem kod sukulenata, posebno zimi. “Ove biljke puno bolje podnose isušivanje nego višak vlage,” kaže Omelchenko.
6. Kana ljiljan
Ako se smatrate iskusnijim vrtlarom, unos vaših kana ljiljana za sezonu je opcija, ali će možda zahtijevati malo više posla. Ako to ne učinite, niske temperature uništit će korijenov sustav ovih cvjetova, što znači da se neće vratiti sljedeće sezone.
Savjeti za transport: Nakon prvog mraza, odrežite stabljike, ostavljajući otprilike jedan centimetar iznad zemlje. Zatim pažljivo iskopajte korijene i uklonite višak zemlje bez pranja. Ostavite biljke na suhom, hladnom i dobro prozračenom mjestu nekoliko dana prije skladištenja, kaže Omelchenko. (I pazite da ih ne izlažete propuhu.)
Upute za njegu: Postavite korijene u kartonske kutije, pazeći da se ne dodiruju, i ispunite posude suhim vermikulitom, tresetom ili pijeskom kako biste spriječili isušivanje biljaka. Povremeno pregledajte korijene i odbacite one koji su istrulili. “Neke kane možda neće preživjeti zimu,” kaže Omelchenko, “ali kad mrazevi završe, možete presaditi preživjele korijene van.”
Bilje
5 sobnih biljaka koje će unijeti predivne mirise u vaš dom
Oplemenite miris svog prostora uz pomoć ovih mirisnih sobnih biljaka koje unose svježinu i ugodnu aromu u svaki kutak doma
Mnogo je stvari koje ljudi s lijepo mirisnim dnevnim boravcima redovito rade, uključujući dodavanje mirisne svijeće, često čišćenje tepiha i osiguravanje dobre ventilacije. Zadivljujuće je kako dobro (i dugo) pamtimo predivne mirise koje smo osjetili u nečijem domu.
No, nema ničeg boljeg od ulaska u prostoriju u kojoj se osjeti suptilan, prirodan miris sobnih biljaka. Ovih 5 sobnih biljaka unijeti će predivne mirise u vaš dom.
Važno je napomenuti da miris sobnih biljaka obično dolazi iz njihovih cvjetova, a većina neće cvjetati tijekom cijele godine, pružajući miris samo sezonski. Kako bi sigurno cvjetale, zahtijevaju toplo, svijetlo i sunčano mjesto u vašem dnevnom boravku, stoga je važno uzeti u obzir uvjete i položaj prilikom odabira najbolje biljke za vaš prostor.
1. Citrusi u loncima unose predivne mirise u vaš dom
Ako imaju dovoljno sunca i topline, citrusi u loncima mogu uspijevati u zatvorenom prostoru i pružaju lagan miris naranče ili limuna kad cvjetaju.
Imaju bogato, sjajno zeleno lišće, a kad cvjetaju ili daju plodove, predstavljaju predivan botanički ukras za dnevni boravak.
2. Jasmin
Jasmin je poznat po svom bogatom, cvjetnom mirisu, a ovaj miris možete uživati i u zatvorenom prostoru. I Jasminum officinale – poznat kao obični jasmin – i Jasminum sambac mogu se uzgajati u zatvorenom prostoru te se često koriste i u biljnom čaju. Jasminum polyanthum, poznat kao ružičasti jasmin, također može uspijevati kao sobna biljka. Bilo koji od ovih biljaka sigurno će unijeti predivne mirise u vaš dom.
3. Gardenija
Ikoničan miris cvjetova gardenije inspirirao je bezbrojne parfeme i mirise za dom. “Gardenije su poznate po tome da zahtijevaju mnogo pažnje, kako u zatvorenom, tako i na otvorenom,” kaže Mercer. “Njihova potreba za visokom vlagom i toplim temperaturama daje im reputaciju ‘dive’, ali raskošni cvjetovi vrijede tog truda.”
4. Matičnjak
„Ovo je biljka koja zahtijeva vrlo malo održavanja za uzgoj u zatvorenom,” kaže Thomas Rutter, vrtlar i urednik sadržaja za Homes & Gardens.
„Sve što mu treba je sunčana prozorska daska, dobro drenirano tlo i lonac s rupama za odvodnju. Pazite da ne zalijevate matičnjak previše, jer ne podnosi dobro vlažnost. Jednostavno ga zalijevajte umjereno kako ne biste natopili zemlju.”
Začinsko bilje koje se najlakše uzgaja u zatvorenom prostoru
Smjestite ga blizu ulaza kako biste ga lagano dotakli pri ulasku u dnevni boravak i tako oslobodili njegov ugodan citrusni miris. Također možete ubrati nekoliko listova i potopiti ih u plitku zdjelu tople vode kako bi se njegov miris proširio prostorijom.
5. Mirisne pelargonije unijeti će predivne mirise u vaš dom
Pelargonije se najčešće sade vani u cvjetne gredice, ali također vrlo dobro uspijevaju i u posudama te se mogu uspješno uzgajati kao sobne biljke. Možete uklanjati ocvale cvjetove kako biste potaknuli dodatno cvjetanje tijekom sezone.
Uistinu je posebno kada se osjeti svjež, botanički miris lišća pelargonija – ili geranija. Meni najviše asocira na svjež miris limuna, ali listovi također mogu ispuštati i miris ruže. Često se koriste kao prirodni sastojak u kremama za ruke i sapunima, a njihov osvježavajući miris može transformirati prostoriju.
You must be logged in to post a comment Login