Vrt
Deset najrjeđih cvjetova na svijetu
Posebni životni uvjeti, nekontrolirano ubiranje i klimatske promjene neki su od razloga zašto o pojedinim biljnim vrstama možemo samo čitati u medijima, ili ih vidjeti u nekom od poznatih botaničkih vrtova. U nastavku donosimo listu deset najrjeđih biljaka na svijetu.

Rijetke biljke skrivene su u različitim dijelovima svijeta, a njihovo cvjetanje većina ljudi nikada neće vidjeti. Ako ipak budete u prilici da ih vidite, zastanite i uživajte!
10. ŽADOVA LOZA (Strongylodon macrobotrys)
Žadova loza pripada porodici grahorica, a raste u tropskim kišnim šumama na Filipinima. Biljku krase kandžasti cvjetovi čija boja varira od plavo-zelene do mint zelene, a koji rastu u grozdu koji može narasti i do 3 metra. Biljku je vrlo teško uzgojiti, a zbog uništavanja njenog prirodnog okoliša i smanjenja jedinki koje prirodno oprašuju biljku, žadova ili smaragdna loza ubraja se među ugrožene biljne vrste.
9. CVIJET – STRVINA (Rafflesia arnoldii)
Prirodno stanište jednog od najrjeđih i ujedno najvećih cvjetova na svijetu, Rafflesia arnoldii, indonezijske su tropske kišne šume. Ovaj parazitski cvijet bez stabiljke i korijena naraste i do metar u širinu, a biljka je ovisna o specifičnoj vrsti loze zvanoj Tetrastigma na kojoj raste i iz koje crpi hranjive tvari. Rafflesia arnoldii specifična je i po tome što u vrijeme cvatnje ispušta neugodni miris truleži kojim privlači određene vrste muha i buba koje oprašuju cvijet. Cvijet će uvenuti već tjedan dana nakon što procvjeta.
8. GIBRALTARSKI KLINČIĆ (Silene Tomentosa)
Za ovaj cvijet koji raste samo na visokim stijenama Gibraltara, do 1980-tih se vjerovalo kako je izumro, no lokalni botaničari dokazali su kako je nekoliko primjeraka preživjelo. Ipak, 1992. godine ovoj biljci gube se svi tragovi, da bi dvije godine kasnije jedan planinar pronašao primjerak Silene tomentosa na nepristupačnoj litici na Gibraltaru. Taj je pronalazak ovu rijetku biljku vratio u život, koja se danas može pronaći u gibraltarskom botaničkom vrtu Almeda te kraljevskom botaničkom vrtu Kew u Londonu.
7. PAPIGIN KLJUN (Lotus berthelotii)
Predivni narančasti cvijet poznat i pod imenom “Papigin kljun” još je davne 1884. godine smatran iznimno rijetkim. Vjeruje se kako ovaj endemski cvijet potječe s Kanarskih otoka, gdje ga je nekoć oprašivala ptica koja je u međuvremenu izumrla. Od tada se provode eksperimenti kojima se pokušava doći do novog prirodnog oprašivača kako bi cvijet opet rastao u divljini, no za sada nema pozitivnih rezultata.
6. ČOKOLADNI KOZMOS (Cosmos atrosanguineus)
Ovaj cvijet tamno-crvenih do kestenjasto-smeđih cvjetova potječe iz Meksika no nažalost posljednjih stotinu godina smatra se kako je Čokoladni kozmos u potpunosti izumro u divljini. Biljka danas preživljava kao neplodan klon koji je stvoren vegetativnim razmnožavanjem 1902. godine. Cvijet ima blagi miris čokolade, koji je nešto intenzivniji tijekom ljetnih mjeseci.
5. TITAN ARUM (Amorphophallus titanum)
Osim što je vrlo rijedak, ovaj cvijet slovi i kao najsmrdljiviji cvijet na svijetu, čiji miris asocira na smrad raspadajuće strvine. Baš kao i Rafflesia arnoldii koja se našla na devetom mjestu naše liste, Titan arum također zovu cvijet-strvina. Biljka vuče korijene iz zapadne Sumatre, a u botaničkim vrtovima predstavlja pravu atrakciju i zbog veličine cvijeta koji u vrijeme cvatnje dosegne visinu i do 3 metra. Ženski cvjetovi cvjetaju jedan do dva dana prije muškog, čime je spriječeno njihovo samooprašivanje. Nakon što cvijet ocvate, iz podzemne lukovice naraste list koji dosegne i do 6 metara u visinu te 5 metara u širinu. Svake godine list strune, a na njegovom mjestu naraste novi. Kad lukovica pohrani dovoljno energije, postaje neaktivna iduća 4 mjeseca, nakon čege se cijeli proces ponavlja.
4.KOKI’O (Kokia cookei)
Ova endemska vrsta drveta prekrasnih jarko crvenih cvjetova potječe s havajskih otoka. Drvo Kokai cookei otkriveno je 1860. godine kada su pronađena samo tri primjerka. Drvo se vrlo teško razmnožava, što je uzrokovalo njegovo izumiranje 1950. godine. Ipak, dvadeset godina kasnije pronađen je jedini primjerak koji je 1978. godine stradao u požaru. Jedna grana drveta ostala je sačuvana te su cijepljenjem stvorene nove biljke. Danas brojimo 23 drveta Kokai cookei koja rastu diljem Havaja.
3. ŽUTA I LJUBIČASTA PAPUČICA (Cypripedium calceolus)
Ova iznimno rijetka vrsta divlje orhideje naziva žuta i ljubičasta papučica, može se pronaći na nekoliko lokacija diljem Europe. Jedini primjerak u Velikoj Britaniji tako raste na golf terenu koje je desetljećima pod policijskom zaštitom kako bi biljka ostala netaknuta. Pošto sjeme biljke ne pruža nikakve hranjive tvari, ona živi u simbiozi s posebnom vrstom gljivice dok se listovi dovoljno ne razviju i ne preuzmu tu ulogu.
2. EUROAZIJSKA DUH ORHIDEJA (Epipogium aphyllum)
Jedna od posebnosti euroazijske duh orhideje svakako su neobične i nepredvidljive lokacije na kojima raste, kao i činjenica da biljka ne sadrži klorofil. Cvijet nema listova, ne vrši fotosintezu te poput žute i ljubičaste papučice ne proizvodi vlastite hranjive tvari, već joj je za to potrebna specifična vrsta gljivica koje rastu u neposrednoj blizini korijena duh orhideje. Za razliku od žute i ljubičaste papučice, ova vrsta orhideje nikada ne razvije listove zbog čega je cijeli svoj vijek ovisna o simbioznom odnosu. Rijetku biljku teško je pronaći i zbog činjenice što godinama može rasti pod zemljom, a procvjeta jedino kada za to ima optimalne uvjete. Ovu vrstu valja razlikovati od američke duh orhideje, Dendrophylax lindenii.
1. CRVENA MIDDLEMIST KAMELIJA (Middlemist camellia)
Na svijetu postoje samo dva primjerka Middlemist kamelije od kojih se jedna biljka nalazi u vrtu u gradu Waitangi na novozelandskom otočju Catham, dok druga ukrašava Duke of Devonshire konzervatorij u zapadnom Londonu. Cvijet potječe iz Kine, a 1804. godine u Europu ga donosi vrtlar John Middlemist po kojem kamelija i dobiva ime. Iako naziv biljke sugerira drukčije, cvijet je jarko ružičaste boje, a svojom formom podsjeća na ružu.
Vrtni alat
Najvažniji vrtni alat za proljeće u vrtu – provjerite imate li svih 5!
Bilo da ste iskusni vrtlar ili početnik, pravi alat uvelike će vam olakšati proljetne radove u vrtu

Proljeće je vrijeme kada priroda ponovno oživljava, a vrtlari s veseljem izlaze u svoje vrtove. No, uspješno vrtlarenje ne ovisi samo o ljubavi prema biljkama, već i o pravilnom odabiru i održavanju vrtnog alata.
Bilo da ste iskusni vrtlar ili početnik, poznavanje osnovnog, ali i suvremenog električnog alata može uvelike olakšati proljetne radove u vrtu.

Ključni alati za proljetne radove u vrtu
Proljetno uređenje vrta obuhvaća niz zadataka: uklanjanje suhog bilja, obrada tla, sadnja novih biljaka i obrezivanje. Evo osnovnog alata koji bi svaki vrtlar trebao imati:
1. Motika – nezamjenjiva za rahljenje tla, uklanjanje korova i pripremu gredica za sadnju.

2. Grabljice (metalne i lepezaste) – pomažu pri čišćenju lišća, ravnanju tla i raspodjeli komposta.

3. Škare za rezidbu – koristite ih za oblikovanje grmlja, orezivanje ruža i uklanjanje suhih grana.

4. Lopata i sadilica – idealne za premještanje zemlje i preciznu sadnju biljaka.

5. Kanta za zalijevanje ili crijevo s prskalicom – omogućuju kontrolirano i ravnomjerno zalijevanje mladih biljaka.

Prilikom izbora alata važno je obratiti pažnju na ergonomiju – alat treba dobro ležati u ruci kako bi rad bio što udobniji i sigurniji.
Koji alat treba imati svaki vrtlar?
Kako pravilno održavati i pohraniti vrtni alat
Vrtni alat često je izložen vlagi, zemlji i raznim mehaničkim opterećenjima, pa redovito održavanje čini veliku razliku. Evo nekoliko osnovnih pravila:
- Nakon svakog korištenja, alat operite i osušite.
- Metalne dijelove povremeno premažite lanenim ili strojnim uljem kako biste spriječili koroziju.
- Drvene drške povremeno izbrusite i premažite zaštitnim lakom ili voskom.
- Oštrice škara i noževa redovito naoštrite kako biste olakšali rad i spriječili oštećenja biljaka.
- Pohranite alat na suho mjesto – idealno obješene na zid ili u zatvorenom ormariću.
Ovakvim pristupom ne samo da produljujete vijek trajanja alata, već i čuvate svoju sigurnost tijekom rada.
Električni alati za jednostavnije vrtlarenje
Za veće vrtove ili intenzivnije radove, električni alati su prava pomoć. Sve više vrtlara danas koristi moderne uređaje koji štede vrijeme i štite leđa. Neki od najkorisnijih uključuju:
- Električne škare za živicu – omogućuju brzo i precizno podrezivanje većih površina.
- Kosilice i trimeri – nezaobilazni za održavanje travnjaka, uz mogućnosti za prilagodbu visine i širine rezanja.
- Lančane pile – pomažu u uklanjanju debljih grana ili pripremi drva.
- Električni kultivatori – olakšavaju obradu zemlje, pogotovo u većim vrtovima.
Kod odabira električnih alata važno je voditi računa o snazi motora, težini, sigurnosnim značajkama i dostupnosti zamjenskih dijelova. Redovito ih čistite nakon upotrebe i čuvajte u skladu s uputama proizvođača.

Uz pravilan odabir, održavanje i pametno korištenje vrtnog alata, proljetni radovi mogu postati pravo zadovoljstvo. Bilo da se oslanjate na klasične ručne alate ili moderne električne uređaje, cilj je isti – uredan, zdrav i bujan vrt koji će vas nagraditi svojom ljepotom kroz cijelu sezonu.
Vrt
Sve što trebate znati o travnjacima: kako ih održavati zdravima i lijepima
Redovito košenje, zalijevanje i prozračivanje tla ključni su za savršen travnjak

Travnjak je srce svakog vrta i okućnice – prostor gdje se opuštamo, igramo i uživamo u prirodi. Bilo da služi kao zelena oaza mira ili mjesto za druženje s obitelji i prijateljima, njegov izgled i zdravlje uvelike ovise o pravilnoj njezi. Redovito košenje, zalijevanje i prozračivanje tla ključni su za njegovu ljepotu tijekom cijele godine.
U nastavku donosimo korisne savjete koji će vam pomoći da vaša travnata površina ostane gusta, zdrava i savršeno uređena.
Kako brzo raste travnjak?
Brzina rasta trave ovisi o mnogim čimbenicima, a pravilan odabir vremena sjetve ključan je za uspješan travnjak. Najbolje vrijeme za sijanje je u proljeće (ožujka – svibanj) ili u ranu jesen (rujan – listopad), kada su temperature optimalne za klijanje ali svakako obratite pozornost na upute koje se nalaze na ambalaži proizvođača sjemena.
Nakon sjetve, sjeme obično proklija unutar 7 do 14 dana, ovisno o vrsti trave i uvjetima. Potpuno formiran travnjak zahtijeva nekoliko tjedana, uz redovito zalijevanje i zaštitu od prejakog gaženja. Prva košnja preporučuje se kada trava naraste na oko 7 d 10 cm, što se obično događa otprilike 4 tjedna nakon sjetve.
Na rast trave utječu vrsta trave, kvaliteta tla, vremenske prilike i njega. Plodno i dobro drenirano tlo omogućuje brži razvoj, dok su toplina, vlaga i sunčeva svjetlost ključni za zdrav rast. Redovito zalijevanje, prihrana i prozračivanje tla osiguravaju optimalne uvjete za razvoj gustog travnjaka.

Priprema tla za sadnju trave
Kvalitetna priprema tla ključna je za zdrav travnjak. Prvi korak je prorahljivanje tla kako bi se poboljšala prozračnost i omogućio lakši rast korijena. Potrebno je ukloniti kamenčiće, korov i ostatke biljaka, a zatim površinu izravnati grabljama i valjkom kako bi se spriječilo nakupljanje vode u udubinama.
Nakon sjetve preporučuje se lagano proći površinu valjkom kako bi se sjeme utisnulo u tlo i zaštitilo od ispiranja kišom ili vjetrom.

Što je važno za zdrav i bujan travnjak?
Kako bi travnjak bio gust, zelen i otporan na vanjske uvjete, ključno je osigurati pravilne uvjete rasta i redovitu njegu. Kvalitetno tlo, umjerena vlaga i dovoljno sunčeve svjetlosti osnova su za pravilan razvoj.
Prozračivanje tla sprječava njegovo zbijanje i omogućuje bolju apsorpciju vode i hranjivih tvari, dok dosijavanje osigurava gustoću travnjaka. Zalijevanje je najbolje obavljati ujutro ili navečer kako bi se smanjio gubitak vode.
Gnojidba u proljeće i jesen potiče rast, a redovito košenje održava travnjak urednim i sprječava razvoj korova. Idealna visina trave je 4 do 5 cm, dok se ljeti preporučuje nešto duža trava radi zadržavanja vlage.
Kako obnoviti oštećeni travnjak?
Svi travnjaci s vremenom mogu razviti prorijeđene ili oštećene dijelove. Da biste ih popravili, potrebno je ukloniti osušene vlati trave, izravnati tlo i posijati novo sjeme kada su uvjeti za klijanje najpovoljniji.
Košenje trave: koliko često i kako?
Košnja trave trebala bi biti redovita, ovisno o sezoni. Idealna visina trave prije košnje je 6 do 8 cm, a preporučuje se skraćivanje za trećinu visine. U proljeće i ljeto trava raste brže, pa je potrebno češće košenje, dok je u jesen i zimu rjeđe. Košnja se uvijek obavlja kada je trava suha kako bi se spriječila oštećenja i začepljenje kosilice.

Vrste kosilica na tržištu
Izbor kosilice ovisi o veličini travnjaka i načinu održavanja.
Obične kosilice koriste se za manje i veće površine – električne i akumulatorske prikladne su za manje travnjake, dok su motorne idealne za veće terene.
Traktorske kosilice su odličan izbor za velike površine jer omogućuju brzo i učinkovito košenje. Robotske kosilice rade samostalno i štede vrijeme, dok su trimeri korisni za precizno šišanje rubova i teško dostupnih mjesta. Strižne kosilice koriste se za specifične zadatke na neravnim terenima.
Pametne kosilice; rješenje za sve probleme oko travnjaka
Održavanje zdravog i lijepog travnjaka zahtijeva pravilnu njegu, od pripreme tla i sjetve do redovitog zalijevanja, gnojidbe i košnje. Pravilnim odabirom opreme i metodama njege, travnjak može ostati gust, zelen i otporan na vremenske uvjete. Bez obzira na veličinu površine, redovita briga osigurava dugotrajan i uredan izgleda, pretvarajući vaš vrt u savršen prostor za opuštanje i uživanje u prirodi.
Izvor: www.rasendoktor.at; www.eurogarden.eu; www.compo.hr
You must be logged in to post a comment Login