Dolaskom proljeća priroda se budi, a s njom i potreba za uređenjem vrtova i balkona. Proljetnice su brz i jednostavan način za unos boja, mirisa i svježine u vanjske prostore.

Iskoristite lijepo vrijeme za uređenje balkona i terasa!

No, kako biste postigli najbolje rezultate, važno je znati koje vrste saditi, kada i na koji način. Stručne savjete o sadnji i njezi podijelila je magistra agronomije Zvonimira Bošnjaković.

1. Proljetnice za vrt: što saditi u ovo doba godine

Iako su mnoge proljetnice poput tulipana, zumbula i narcisa, već trebale biti posađene u jesen kako bi uspješno procvale na proljeće, još uvijek postoje brojne opcije.

Sada je idealno vrijeme za sadnju jednogodišnjih i dvogodišnjih proljetnica poput maćuhica, lavande, božura, tratinčica i jaglaca.

Najbolja kombinacija biljaka u sadnji za brži rast i zdraviji vrt

Zvonimira Bošnjaković savjetuje da se maćuhice, koje se često mogu kupiti u vrtnim centrima poput Vrtnog centra Šestine, jednostavno presade iz teglica u vrt ili balkonske posude. Tako se brzo unosi boja u prostor, bez potrebe za čekanjem cvatnje iz lukovica.

Tehnike sadnje proljetnica: lukovice, sendviči i skupine

Klasična metoda sadnje lukovica podrazumijeva da se jedna trećina lukovice posadi u tlo, dok dvije trećine ostaju iznad zemlje. Ovakav način sadnje potiče raniju cvatnju. No, sve je popularnija tzv. “sendvič metoda”, gdje se lukovice različitih veličina slažu u slojeve u duboku posudu – veće idu na dno, a manje na vrh. Na taj se način osigurava dugotrajna i raznolika cvatnja kroz cijelo proljeće.

Za postizanje maksimalnog vizualnog efekta preporučuje se sadnja u skupinama – po tri do pet biljaka iste vrste. Kombiniranjem boja poput žute i crvene, plave i bijele ili bijelih varijanti različitih vrsta, postiže se bogata tekstura i dinamičan izgled vrta.

Svjetlosni i prostorni uvjeti: što odgovara kojoj biljci

Različite proljetnice za vrt imaju različite potrebe za svjetlom:

• Sunce vole: tulipani, karanfili, lavanda
  Polusjenu do sjenu preferiraju: jaglaci, zumbuli, maćuhice, anemone

Ove biljke vole sjenu i hlad – najljepši su ukras za balkon ili terasu

Zumbuli, iako izgledaju snažno, mogu pretrpjeti oštećenja ako su izloženi direktnom suncu cijeli dan. Zato je kod pozicioniranja sadnje važno znati mikroklimu vrta ili balkona.

Tlo, zalijevanje i prihrana

Proljetnice preferiraju dobro drenirano tlo koje zadržava vlagu, ali ne zadržava vodu. Zemlja ne smije biti zbijena, jer to može spriječiti pravilan razvoj korijena. Lukovice na početku ne zahtijevaju dodatnu prihranu jer sadrže dovoljno hranjivih tvari za inicijalni rast. Prihrana je preporučljiva tijekom i nakon cvatnje.

Zalijevanje treba prilagoditi vrsti biljke, ali generalno vrijedi pravilo – tlo mora biti stalno vlažno, ali ne natopljeno. Gomolji dalija i gladiola sade se na dubinu od 5 do 10 cm, a prvi put ih treba zaliti tek kad se pojave listovi.

Zaštita od nametnika i mraza

Iako su proljetnice otporne, kasni mrazovi i nametnici mogu uzrokovati štete. Biljke se mogu zaštititi:

• vrtom tkaninom ili malčem – kod najave mraza
• ekološkim pripravcima od koprive i preslice – kao kontaktni insekticidi

Sedam najčešćih nametnika u vrtu – riješite ih se prirodnim putem

Čak i ako dođe do djelomičnog smrzavanja, većina proljetnica će se oporaviti u roku nekoliko dana, kaže Bošnjaković.

Balkon kao mala cvjetna oaza

Za one koji nemaju vrt, balkon može postati jednako raskošan. Maćuhice, jaglaci, tratinčice i potočnice idealne su za sadnju u posudama. Važno je koristiti teglice s drenažnim rupama i osigurati dovoljno prostora za rast – npr. dalije trebaju više prostora, dok lavanda voli prozračnost.

Za dodatni vizualni dojam kombinirajte kontrastne boje, poput žute i ljubičaste, i igrajte se s visinama i vrstama. Dodavanje začinskog bilja poput bosiljka i nevena unosi dodatnu vrijednost i mirisnu dimenziju.

Bez obzira uređujete li veliki vrt ili mali balkon, uz nekoliko osnovnih pravila o sadnji, svjetlosti i zalijevanju, lako možete stvoriti prostor pun proljetne raskoši. Kako kaže Zvonimira Bošnjaković, sve što vam treba su kreativnost i razumijevanje potreba biljaka, a rezultat će biti prostor koji odiše životom – od prvih proljetnih dana do kraja ljeta.

Uljepšavaju vrtove i parkove, kulise su mnogih događanja, opjevane su i u pjesmama i središnji su motiv filmova. Ove stare dame su neumorne i tisućama godina oblače novo ruho u proljeće.

Može živjeti više od 100 godina, a poznajemo preko 200 njezinih vrsta. Vrijeme je njezine cvatnje, a ova ljepotica koja može narasti i do nevjerojatnih 25 metara, je naravno – magnolija.

Najstarija cvjetnica

Magnolija se razvila još u mezozoiku. Jedne su od najprimitivnijih cvjetnica. Cvjetovi su veliki, obojani, veliki su, sastoje se od jedne vrste latica, no to nisu prave latice. Imaju mnogo prašnika u sebi.

Budući da su se javile u vrijeme kada nije bilo oprašivača kao što su pčele i bumbari, oprašuju ih tvrdokrilci. Jedna od najpoznatijih vrsta je magnolija soulangaena, no malo tko zna da se zapravo radi o križancu.

Kultivari cvjetaju prije listanja i cvjetaju jedanput godišnje, no magnolija liliflora sa skromnijim cvjetovima, cvjeta više puta lijekom ljeta. Da bi bile raskošne, magnolijama treba dosta vode.

Kada je idealno vrijeme za zalijevanje cvijeća i koliko mu vode treba?

No, posljednjih godina klimatske promjene uzimaju svoj danak. “Jednostavno im je postalo prevruće, premalo im je vode i one obolijevaju ili kraće traju”, kaže stručni suradnik u Botaničkom vrtu PMF-a Vanja Stamenković.

Dugotrajnije su zimzelene magnolije koje se mogu vidjeti u mediteranskim zemljama i duž naše obale. Radi se o prekrasnim stablima magnolije grandiflora, takozvane velecvijetne magnolije. Ona potječe iz južnih i toplijih dijelova SAD. Ima velike bijele i mirisne cvjetove i kožaste listove. Vrlo je otporna pa dobro podnosi posolicu, sušu, jako sunce pa čak i zagađeni zrak.

5 ukrasnih stabala koji će uljepšati svaki vrt i okućnicu

Njihova kora se koristi i kao lijek u kineskoj tradicionalnoj medicini. No, pogled na ovu lijepu biljku može i sam po sebi biti ljekovit, a u njemu možete, osim u svom vrtu, uživati na brojnim zelenim površinama.